Federacija BiH i Republika Srpska imaju veoma slične propise o penzijskom/mirovinskom i invalidskom osiguranju, pa tako i u dijelu koji se odnosi na porodičnu penziju/mirovinu. Međutim, postoje i razlike kada je u pitanju ostvarivanje ovih prava.
Dakle, pravo na porodičnu penziju/mirovinu imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju/mirovinu i članovi porodice umrlog korisnika. Definicija „člana porodice“ u ovom smislu drugačija je u entitetima.
U Federaciji roditelji bez prava
– U RS-u pod članovima porodice smatraju se bračni supružnici (udovica, odnosno udovac), razvedeni bračni supružnik ili vanbračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje. Zatim, dijete, rođeno u braku ili van braka, usvojeno ili pastorak, te dijete bez oba roditelja ili kome su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje, koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.
Takođe, članom porodice smatra se i roditelj, odnosno otac i majka, očuh i maćeha, te usvojilac, koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti – pojašnjeno je Fokusu u Fondu PIO RS.
Ko i na koji način može naslijediti penziju u FBiH: Prava imaju djeca, unuci, vanbračni partneri…
S druge strane, u federalnom zakonu o PIO/MIO vanbračni partneri imaju jednaka prava kao i bračni ukoliko su svoj status utvrdili u odgovarajućem sudskom postupku. Ono gdje su manja prava u odnosu na RS tiče se roditelja umrlog osiguranika, te oni u FBiH nisu prepoznati kao osobe koje imaju pravo na porodičnu penziju/mirovinu.
Jednako tako, spomenuta su samo djeca/unuci bez oba roditelja koje je umrli korisnik penzije/mirovine uzdržavao, ali ne i djeca kojima su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje.
Nije jednako za žene i muškarce
Udovica ima pravo na porodičnu penziju/mirovinu: ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života; ako je tada bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga; ako imaju jedno ili više djece sa pravom na porodičnu penziju, prema kojima ona obavlja roditeljske dužnosti.
Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju/mirovinu prestane prije navršenih 50, ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovno ostvariti pravo kad navrši 50 godina života. Zatim, udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju/mirovinu postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava to pravo dok postoji takva nesposobnost. Pravo na penziju/mirovinu zadržava i ukoliko u toku korištenja tog prava navrši 50 godina života.
Ako je do smrti supruga došlo nakon što je navršila 45 godina, udovica ima pravo na porodičnu penziju nakon 50. rođendana. Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju/mirovinu navršila 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.
Ono gdje se razlikuju entitetski zakoni u ovom dijelu odnosi se na djecu rođenu nakon smrti osiguranika.
– Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno nakon njegove smrti – navodi se u zakonu RS-a, dok je u federalnom precizirano „kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika mirovine rođeno 300 dana nakon njegove smrti”
Kada su u pitanju muškarci koji ostanu udovci, uvjeti su isti kao kod udovica, s tim što su starosne granice za ostvarivanje prava 55 i 60 godina, umjesto 45 i 50.
Sadašnji i razvedeni supružnik dijele po pola
Dijete ima pravo na porodičnu penziju/mirovinu do navršenih 15 godina života ili najkasnije do 26 godina ukoliko se redovno školuje. Redovnim školovanjem ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.
Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje. Pravo ima i ukoliko je do nesposobnosti za privređivanje došlo poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije koji ga je izdržavao.
– Dijete kod kojeg u toku korištenja prava na porodičnu penziju/mirovinu nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje, zadržava pravo dok ta nesposobnost traje. Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se osoba zbog vrste i težine tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova – navodi se u entitetskim zakonima o PIO/MIO.
U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija/mirovina iznosi: 70 posto za jednog člana, 80 posto za dva, 90 posto za tri i 100 posto za četiri i više članova.
Primjera radi, ukoliko je korisnik penzije/mirovine primao za života 800 KM, porodična penzija za udovicu/udovca će iznositi 560 KM.
Ako pravo na porodičnu penziju/mirovinu imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.
Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju/mirovinu pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije.
(Izvor: Fokus.ba)
