Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

Ljetne temperature posljednjih godina ne ostavljaju mnogo prostora za dilemu – klima-uređaj je od luksuza postao apsolutna potreba.

I dok se osvježenje čini neprocjenjivim, dolazak računa za struju zna nas ozbiljno “rashladiti” – ali ne na prijatan način. Zato mnogi pokušavaju pronaći zlatnu sredinu između udobnosti i uštede.

Je li pametnije da klima radi non-stop ili da se uključuje i isključuje po potrebi? Odgovor nije sasvim jednostavan, ali jeste jasan – i zavisi od više faktora.

Najveća potrošnja – pri paljenju

Mnogi vjeruju da klima troši više struje kada je stalno uključena, ali zapravo najviše energije se troši upravo pri uključivanju uređaja iz stanja mirovanja. Kada se klima tek uključi, motor kompresora radi punom snagom kako bi brzo postigao željenu temperaturu, i tada je potrošnja najviša.

S druge strane, ako klima radi neprekidno i održava stabilnu temperaturu, kompresor se povremeno isključuje ili prelazi u režim niže potrošnje. To znači da uređaj radi ravnomjerno i efikasnije, bez naglih skokova u potrošnji.

Dakle – učestalo paljenje i gašenje može na kraju dovesti do veće potrošnje nego konstantan rad, naročito ako klima svaki put mora iznova hladiti zagrijan prostor.

Koliko klima zaista troši struje

Zavisi od modela, snage i načina korištenja, ali prosječan klima-uređaj snage 2.5 kW troši oko 0.8–1.2 kWh po satu rada u režimu hlađenja,
što znači da 8 sati rada dnevno može potrošiti oko 8–10 kWh, ili čak 240–300 kWh mjesečno ako radi svakog dana.

Kada se to pomnoži sa trenutnom cijenom električne energije, nije zanemarivo – ali ni alarmantno, pogotovo ako se uzme u obzir komfor koji pruža.

Kako da klima radi efikasno, a da račun ne bude astronomski

Da bi klima bila saveznik, a ne neprijatelj tokom jula i avgusta, dovoljno je usvojiti nekoliko pametnih navika:

Postavite temperaturu na 25–26 stepeni Celzijusa – svako snižavanje povećava potrošnju.

Koristite “eco” režim ako postoji – automatski podešava rad za manju potrošnju.

Zatvorite vrata i prozore dok klima radi – svaki prodor toplog zraka znači dodatni rad za uređaj.

Redovno čistite filtere – zaprljani filteri otežavaju rad i troše više struje.

Koristite roletne, zavjese ili reflektirajuće folije na prozorima – manje sunca u prostoriji znači manje potrebe za hlađenjem.

Uključite tajmer – podesite da se klima isključi kada zaspite ili napustite stan.

Klima ne mora biti neprijatelj računa za struju

Ako želite da klima-uređaj bude efikasan i ekonomičan, nije poenta u stalnom paljenju i gašenju, već u stabilnom režimu rada i pametnoj upotrebi.

Održavanje konstantne temperature, dobra izolacija prostora i redovno održavanje uređaja ključni su faktori koji čine razliku na računu za struju.

Dakle, ako birate između “stalno uključena” i “palim po potrebi”, pobjedu ipak odnosi – kontrolirano, ali neprekidno hlađenje uz pažljivo podešavanje temperature.

Jer u sezoni toplotnih valova, mir i rashlađenje nemaju cijenu, ali struja svakako ima.

(Izvor vijesti: Danas)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH u strahu zbog smanjenja doprinosa

Mustafa Tarkić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH rekao je da se ovom Udruženju penzioneri obraćaju sa strahom za buduću isplatu penzija, posebno nakon što je Vlada Federacije BIH snizila doprinose na plate sa 41,5 posto na 36 posto.

“Penzioneri se boje zbog smanjenja doprinosa pitajući da li će doći u pitanje isplata penzija. Ne trebaju strahovati. Zakon garantuje isplatu penzija na vrijeme, do 5. u mjesecu i na dostignutom nivou”, kazao je Trakić.

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kaže ipak da će smanjenje doprinosa uticati na fondove za penzijsko i zdravstveno osiguranje u smislu pada prihoda.

“Ali, s druge strane, mi imamo rast prihoda po osnovu činjenice da je došlo do povećanja minimalne plaće na 1.000 KM. To je “upumpalo” izuzetne budžetske javne prihode u budžet, tako da će se to kompenzovati. Država je uzela šakom, a vratila na kašičicu i tako ću posmatrati jedan fiskalni zalet.

Moram napraviti bitnu napomenu da je postojeći penzijsko-invalidski sistem integrisan u okvire budžeta Federacije BiH tako da ta poveznica stoji. Ne bi bilo loše da ubuduće fiskalni zaleti idu možda na naknadu na nezaposlenost i dio za zdravstvo, a da se zdravstvo kompenzira kroz indirektne poreze”, rekao je Čavalić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Klik na “nisam robot” može vas skupo koštati

Captcha testovi, koje svakodnevno viđamo kao “Nisam robot” kvačice ili prepoznavanje slika semafora, više nisu nužno sigurni.

Njemačka Savezna kancelarija za bezbjednost informacijske tehnologije (BSI) upozorava da su hakeri razvili novu metodu prevare koristeći upravo te testove.

Kad korisnik klikne na Captchu, u pozadini se – nevidljivo – u međuspremnik kopira opasna naredba. Ako se zatim pojavi prozor koji traži da otvorite komandnu liniju (npr. pomoću kombinacije tipki) i zalijepite kod, u pitanju je pokušaj napada.

Taj kod omogućava preuzimanje zlonamjernog softvera koji:

• čita i krade vaše šifre,
• preuzima podatke o kreditnim karticama,
• omogućava hakeru da upravlja vašim računarom.

Sve je dokumentovano krajem 2024. u Švajcarskoj. Ako već postanete žrtva, savjetuje se: isključite internet, promijenite sve šifre s drugog uređaja, reinstalirajte Windows i – ako nemate backup – barem spremite najvažnije podatke na vanjski disk.

Za prevenciju: izbjegavajte sumnjive stranice, redovito ažurirajte preglednik, koristite antivirus i dvofaktorsku autentifikaciju.

(Izvor vijesti: FenixMagazin)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nikšić: Tražimo sistemska rješenja za povećanje penzija

Nermin Nikšić, premijer Federacije BIH rekao je da se traže sistemska rješenja za povećanje penzija i unapređenje statusa te kategorije društva, a koja kako kaće živi na marginama i jedva spaja kraj sa krajem.

Rekao je da u Tuzli penzioneri nerijetko održavaju i proteste s ciljem skretanja pažnje na težak položaj u kojem se nalaze tražeći od vlasti mjere koje će donijeti promjene.

“Uz jednokratne mjere koje planiramo provesti, kreiramo i sistemska rješenja koja prvo podrazumijevaju povećanje prihoda koja će osjetno povećanje penzija učiniti realnim. Povećanje prihoda nećemo ostvariti nikakvim dodatnim oporezivanjem, nego uvođenjem u zakonske tokove sivih tokova novca koji su predugo tolerisani, sve na štetu države i naših građana”, rekao je Nikšić.

On je naglasio da upravo takve reforme stvaraju osnov za sigurnije i stabilnije isplate u budućnosti, a u saradnji sa udruženjima penzionera nastojaće doći do potrebnih zakonskih izmjena kako bi postigli potreban balans realnog rasta penzija koji bi pratio rast plata i troškova života.

“Reformama pristupamo pažljivo, etapno i bez improvizacije. Nećemo donositi mjere koje ugrožavaju stabilnost sistema, ali ćemo i dalje biti Vlada koja ima hrabrosti donositi odluke koje mijenjaju stvari nabolje. Cilj nam je da i radnici, i poslodavci, i penzioneri osjete korist od promjena koje provodimo, jer samo tada možemo reći da su sve strane zadovoljne”, ističe federalni premijer.

Podijeli tekst sa drugima na:

Manje poznati znak toplotnog udara: Ne ignorišite ga, može biti smrtonosan

Kako prepoznati toplotni udar i zaštititi se tokom velikih vrućina

Visoke temperature koje traju danima mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje. Toplotni udar je opasno stanje koje može dovesti do otkazivanja organa, pa čak i smrti, ako se ne prepozna i ne reaguje na vrijeme.

Manje poznati simptomi

Pored uobičajenih znakova poput visoke tjelesne temperature (40°C i više), crvene, vruće i suhe kože, postoji i niz manje očiglednih simptoma. Jedan od njih je promijenjeno ponašanje – zbunjenost, nerazgovijetan govor ili razdražljivost.

Ljekar opšte prakse i klinički savjetnik u The Independent Pharmacy, Donald Grant, naglašava da je važno znati na šta treba obratiti pažnju:

“Simptomi toplotnog udara uključuju visoku tjelesnu temperaturu, promijenjeno ponašanje, mučninu, ubrzan rad srca i glavobolju. Izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu i kontrola unosa tečnosti najučinkovitiji su načini da se smanji vjerovatnoća pojave ovog opasnog stanja”, rekao je.

Prevencija je ključ

Grant ističe da korišćenje kreme za sunčanje i nošenje odgovarajuće odjeće može pomoći u rashlađivanju tijela i sprječavanju pregrijavanja.

“Krema za sunčanje je neizostavna uoči toplotnog talasa jer pomaže u sprječavanju opekotina od sunca i toplotne iscrpljenosti. Kremu treba nanijeti svakih dva sata”, objasnio je.

Takođe, lagana i široka odjeća može poboljšati sposobnost tijela da reguliše toplotu i održi sigurnu temperaturu. Nošenje šešira i sunčanih naočara dodatno štiti glavu i oči, pomažući tijelu da ostane rashlađeno.

Oprez zbog dehidracije

Izbjegavanje dehidracije je od ključnog značaja jer može dovesti do toplotne iscrpljenosti, blažeg oblika bolesti izazvane toplotom, koja može prerasti u toplotni udar ako se ne liječi.

“Simptomi dehidracije uključuju vrtoglavicu, pojačanu žeđ, suha usta i tamnožuti urin. Do toga može doći usljed nedostatka tečnosti i prekomjernog znojenja. Zbog toga je važno boraviti u hladu i unositi dovoljno tečnosti kako bi se izbjegla dehidracija”, poručio je dr Grant.

Ako neko pokazuje znakove toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara, treba ga odmah premjestiti na hladno mjesto i pomoći mu da se rashladi i unese tečnost.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u FBiH

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec juni 2025. godine bit će isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH,  saopćeno je iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Najniža penzija za juni iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za isplatu za juni ukupno 371.648, iznosi 760,03 KM.

Penziju za juni primit će ukupno 458.632 korisnika, a sredstva potrebna za isplatu iznose oko 310 miliona KM.

U Republici Srpskoj penzije će biti isplaćene iduće sedmice.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šest savjeta kako da izaberete dobru lubenicu

Ljetna sezona ne može da prođe bez sočne, slatke lubenice, ali kako da budete sigurni da ćete izabrati onu pravu?

Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako da prepoznate savršeno zrelu lubenicu koja će biti zvijezda svakog vašeg piknika ili poslije porodičnog ručka.

1. Pogledajte mrlju od ležanja

To je mjesto gdje je lubenica ležala na zemlji. Zrela lubenica ima kremasto žutu ili narandžastu mrlju. Ako je ta fleka bijela – plod vjerovatno nije dovoljno zreo.

2. Kucnite je – treba da “odzvanja”

Lagano tapnite lubenicu dlanom. Ako čujete dubok, šupalj zvuk – to je dobar znak da je lubenica puna soka. Tup zvuk može da znači da je prezrela ili suva.

3. Obratite pažnju na oblik i veličinu

Bira se simetrična lubenica, bez udubljenja, pukotina ili mekih dijelova. Srednje veličine su često najslađe.

4. Pogledajte boju kore

Zrela lubenica ima tamnozelenu koru i mat površinu. Ako je kora sjajna, vjerovatno još nije sazrela.

5. Mrežaste linije i ožiljci

Smeđe mrežaste linije, koje podsjećaju na ogrebotine, pokazuju da je plod dobro oprašen i da bi mogao biti naročito sladak.

6. Težina je važna

Podignite lubenicu – ako je teža nego što izgleda, to znači da je puna vode, a to je upravo ono što želite.

*Na pijaci ili u supermarketu, ovi savjeti pomoći će vam da odaberete lubenicu koja će vas rashladiti, osvježiti i oduševiti svojim ukusom.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kome penzioner Franjo zasvira na svadbi taj se ne rastaje

Više od pola vijeka penzioner Franjo Najdek svirao je na mnogim seoskim svetkovinama, svadbama, ispraćajima u vojsku, krsnim slavama i drugim zabavama u Potkozarju.

On i sada svira svima, na vjerskim skupovima svih konfesija. Srbima i Hrvatima za Božić, Bošnjacima za Bajram, jugonostalgičarima za 29. novembar, Dan Republike.

Njegova mala harmonika koju je davno dobio na poklon i sada uveseljava sve generacije u Bereku, Cerovljanima, Jazovcu i drugim selima gradiškog i novotopolskog kraja.

Penziju zaradio u Austriji

Franjo je zaradio penziju na željeznici u Austriji, ali rodni kraj, zajedno sa suprugom Verom, porijeklom iz Bereka, nije zaboravio. Iz Salcburga, gdje najčešće boravi, Franji nije teško doći na svirku u zavičaj. Tako oživljava uspomene na mladost i seoske igranke.

“Naše selo je puno vrijednih, dobrih, veselih i tolerantnih ljudi. Ovdje postoji muzička tradicija. Najčuvenija je porodica Ljubojević, gdje se svirka i pjesma pronose generacijama. Najpoznatiji muzičari među njima su Mirko, Stojan i Milenko, sa kojima sam godinama nastupao na seoskim zabavama, igrankama, prelima i zborovima”, priča Franjo.

Mnogi su u ovim krajevima cure prosili, ženili se i udavali uz Franjinu harmoniku.

“Kada sam se ja ženio, prije pola vijeka, na svadbi je svirao Franjo sa svojom grupom. Mogu se pohvaliti da mi je donio porodičnu sreću, kao i mnogim drugim mojim komšijama. Koliko mi je poznato, niko kome je Franjo svirao na svadbi nije se razveo”, ispričao nam je Jovo Dragojević iz Bereka.

Glavni junak ove zanimljive seoske priče pripovijeda da je i malu harmoniku dobio na poklon.

“Pročulo se da ova moja mala harmonika, mada sam nabavio i veću, mnogima donosi sreću. Dobio sam je na poklon u Bakincima na igranci, od gospođe Kristine, kojoj sam prezime zaboravio, ali nisam njen gest. Ona je time htjela pokazati koliko joj znači moj optimistični duh i pozitivna energija koju unosim u svaku pjesmu. Imam i veliku, skupocjenu harmoniku, ali ova ima dušu rodnog kraja”, veli Franjo, srećan kada ga komšije pozovu na zabavu, zborovanje ili porodično veselje.

“Veliki je i bogat moj repertoar. Nema pjesme koju ne umijem zapjevati i zasvirati. Želim da se svako ko me sluša osjeća ugodno, da pjesmom i muzikom širim ljubav”, objašnjava Franjo Najdek, najstariji muzičar u Potkozarju, koji svojom malom harmonikom šalje velike, jasne i lijepe poruke, decenijama uveseljava sebe, svoju porodicu, komšije i ostale stanovnike potkozarskih sela.

Ni većeg čovjeka ni manje harmonike

Kada se ovaj muzičar, upadljiv visinom od približno dva metra, pojavi na zabavi, uvijek poneko ima šaljiv zaključak.

“Kažu, ni većeg čovjeka niti manje harmonike. To je istina, ali treba znati i staru narodnu poslovicu da boj ne bije veliko oružje, nego srce u junaka”, prepričava Franjo dogodovštine sa mnogih seoskih priredbi.

Za svaki nastup on se temeljito priprema, kao da nastupa na velikoj i blještavoj sceni, među hiljadama ljudi, a ne u seoskim školama, domovima, kućama, ispred prodavnica, na raskršćima, u zaprežnim kolima, pored božićne ili slavske pečenice.

Najvažniji je, veli, izbor pjesama primjerenih za svaku priliku. Njegove sveske ili pjesmarice odavno su požutjele, neke listove je dopunio novim pjesmama ispisavši stotine stranica. Svaka pjesma koja ima priču, koju je napisao život, veli naš sagovornik, budi emociju i zato on pažljivo bira šta i gdje će zasvirati i zapjevati.

Bratstvo i jedinstvo

Franjo Najdek svira na vjerskim praznicima svih konfesija, među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.

Za sebe kaže da je privržen tekovinama bratstva i jedinstva te da ima veliki broj istomišljenika.

“Rijetko prođu zabave, a da neko ne zatraži stare pjesme koje smo slušali i voljeli u Jugoslaviji. Tada mi srce zatreperi, a glas dobije specifičnu ljepotu i svježinu”, opisuje Franjo svoju muzičku preokupaciju.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poljoprivrednici u problemima, predviđaju pad prinosa i povećanje cijena

Vreli, ali i sušni val uzima danak i u poljoprivrednoj proizvodnji širom zemlje. Suša prijeti padom prinosa, ali i drastičnim poskupljenjima na jesen.

Proizvođači su očajni, ulaganja ogromna, a povrata sve manje. Udruženje poljoprivrednika Federacije uputilo je apel svim nivoima vlasti da hitno proglase stanje elementarne nepogode.

U plastenicima i na njivama zemlja je ispucala, a zalijevanje postaje luksuz. Stotine maraka dnevno ode samo za gorivo potrebno za navodnjavanje. Cijene repromaterijala za proizvodnju su vrtoglavo porasle, a sve to bez garancije da će se uloženo i vratiti. Proizvođači bilježe gubitke, a neki već sada razmišljaju o odustajanju od daljnje proizvodnje.

“Svaki dan 200 maraka dizela ide samo za navodnjavanje, to je održavanje, a gdje je sjeme? Za 12 duluma dinje, koliko imamo posijano, dali smo 4.000 KM samo za sjeme, plus folija, crijeva itd. Ulog je izuzetno veliki, da nam Bog dadne kišu, da imamo neki račun od ovoga što smo uložili. Ako ovako potraje narednih sedam dana, biće kriza što se tiče hrane i cijene će ići gore”, ističe proizvođač Mustafa Gradaščević.

Mašine na njivama, a podsticaji samo na papiru

Stradale su i žitarice. Žetva pšenice je u toku, ali cijena i dalje nije poznata. Kombajni na njivama, a podsticaji još na papiru. Proizvođači kažu – gubimo i novac i strpljenje.

“I dalje predajemo pšenicu, a cijenu ne znamo. Podsticaji još nisu isplaćeni. Pšenica je skoro skinuta, a nije isplaćeno 500 maraka po hektaru, ni lokalna zajednica nije isplatila po 10 feninga, koje je obećala”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja Bosne i Hercegovine.

Isplata nakon žetve

A ministarstvo obećava: isplatićemo sve, samo nakon što se završi žetva.

“Ove godine je to 12,4 miliona KM podsticaja na koje se odnosi 500 KM po hekataru. Ranije je gorivo bilo subvencionirano sa 80 feninga i to je ono što ministarstvo u ovom momentu može da uradi. Osim toga, podnijeli smo inicijativu Vijeća ministara za uvođenje prelevmana u iznosu od 10 feninga i carine od pet feninga”, navodi Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).

Subvencije stižu kasno, cijene se formiraju nepoznatim putevima, a poljoprivrednici preživljavaju između praznih obećanja i napola ispražnjenih računa. U međuvremenu, sve nade polažu u vremenske prilike i, kako kažu, Božiju pomoć. Upozoravaju i na to da bi jesen mogla donijeti nova poskupljenja, ne samo zbog manjih prinosa, već i zbog skuplje proizvodnje.

(Izvor vijesti: FTV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poštar prisvojio penzije, i uzeo skoro 24.000 KM

Osnovni sud u Sokocu potvrdio je optužnicu protiv zaposlenika poštanske službe iz Istočnog Sarajeva, koji se tereti da je u novembru prošle godine prisvojio novac namijenjen penzionerima.

Poštar je osumnjičen za pronevjeru gotovo 24.000 KM namijenjenih penzionerima.

Optužnicu je podiglo Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo, koje navodi da je optuženi od 8. do 13. novembra 2023. godine u svojstvu poštara prisvojio sredstva koja su bila namijenjena korisnicima penzija.

Prema navodima iz optužnice, Ž. V. je bio zadužen za 49 uputnica za isplatu oktobarskih penzija iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, ali novac nikada nije dostavio korisnicima.

Da bi prikrio da isplate nisu izvršene, Ž. V. je uputnice potpisao umjesto penzionera, koristeći njihova imena bez znanja korisnika, navodi Tužilaštvo.

Nakon što je provedena istraga, Tužilaštvo je 13. juna podiglo optužnicu za krivično djelo pronevjere, a sud ju je u potpunosti prihvatio.

Podijeli tekst sa drugima na: