Kategorija: Edukacija

Ljekari će jela sa bundevom preporučiti kardiološkim i onkološkim pacijentima i to samo zato jer ova namirnica obiluje mineralima i vitaminima poput A, C, B1, B2, B6 i beta karotenom.

Svi znamo da je bundeva jedna od najzdravijih namirnica, ali ujedno i najjeftinija.

Od nje možete spremiti obilje slanih i slatkih jela, a mi vam danas donsimo tri laka recepata.

1. Čorba od bundeve

Potrebno je:

• 400 grama bundeve
• 1 glavica crnog luka
• 3 čena bijelog luka
• 2 krompira
• 1 mrkva
• malo celera
• so i biber,
• kurkuma
• ulje
• svjež peršun

Priprema:

Na malo ulja prodinstajte crni luk i mrkvu. Dodajte krompir, bundevu, celer i začine. Promiješajte sve i nalijte vode. Kuvajte oko 30 minuta. Poslije izblendajte štapnim mikserom sve i dodajte svjež peršun.

2. Namaz od pečene bundeve

Potrebno je:

• 400 grama pečene bundeve
• 200 grama kuvane leblebije
• so,
• biber,
• korijander,
• kumin,
• slačica,
• bijeli biber,
• crvena paprika
• 1 čen bijelog luka
• 1cm korijena od đumbira

Priprema:

Bundevu ispecite, a leblebiju skuvajte. Procijedite leblebiju i izmiješajte sa pečenom bundevom, bijelim lukom i đumbirom kao i začinima.

Ovaj namaz može biti odličan doručak tokom posnih dana.

3. Kolač sa bundevom i lješnicima

Za tijesto:

• bundeva (300 grama, svježe narendane)
• ulje
• jaje
• šećer (100 grama, poželjno žuti)
• mlijeko (200 ml)
• orasi (50 grama, mljeveni)
• malo griza
• cimeta (1 kašičica)
• brašno (2-3 kašike)
• prašak za pecivo

Potrebno za preliv:

• čokolada ili kakao tabla (100 grama)
• šećer (3 kašike, žuti)
• maslac (1 kašika)
• mlijeko (80-100 mililitara)
• čokoladni toping (za dekoraciju)
• posni šlag (za dekoraciju)

Priprema:

Umutiti jaje i ulje, pa dodati šećer i mlijeko. U to dodajte bundevu, orahe, griz, cimet, brašno i prašak za pecivo. Sve lagano sjedinite i dobro izmiješajte. Podmažite pleh ili tepsiju, uspite masu i pecite 35 minuta na maksimalno 200 stepeni.

U posebnoj posudi rastopite šećer u mlijeku, dodajte čokoladu i maslac. Pred kraj pečenja prelijte preko pečenog kolača. Ukrasiti šlagom i čokoladnim topingom

Zimski dani mogu biti izazovni za penzionere zbog hladnog vremena i smanjenog vremena provedenog na otvorenom. Međutim, postoji mnogo aktivnosti koje mogu učiniti da ostanu fizički i mentalno aktivni, kao i da uživaju u zimskom periodu.

Evo nekoliko predloga:

1. Vježbe kod kuće

• Lagane vježbe istezanja i joge: Ove aktivnosti poboljšavaju fleksibilnost i snagu, a mogu se obavljati u toplini doma.
• Brza šetnja po stanu ili hodanje u mjestu: Iako napolju može biti hladno, hodanje unutar svog doma je sjajan način da ostanete aktivni.
• Vježbe snage: Korišćenje lakih tegova ili jednostavnih vježbi poput čučnjeva i sklekova može pomoći u održavanju snage.

2. Čitanje i pisanje

• Knjige, časopisi, novine: Zima je savršen period za opuštanje uz dobru knjigu ili časopis. Ovo je takođe prilika da se povežete s novim temama i proširite znanje.
• Pisanje: Pisanje dnevnika, pisama ili čak poezije može biti terapeutsko i kreativno. Penzioneri mogu pisati svoja sjećanja ili se baviti pisanjem priča.

3. Učenje novih vještina

• Online kursevi i edukacija: Mnoge platforme nude besplatne ili pristupačne online kurseve na raznim temama – od jezika do umjetnosti, programiranja ili muzike.
  Hobiji i rukotvorine: Pletenje, heklanje, slikanje, pravljenje nakita ili učenje novih tehniku slikanja mogu biti odlične aktivnosti za unutra.

4. Kreativne aktivnosti

• Slikanje i crtanje: Ove aktivnosti mogu doneti mir i opuštanje. Penzioneri mogu koristiti zimske dane da se posvete kreativnim hobijima.
  Priprema domaćih proizvoda: Pečenje kolača, priprema džemova ili pravljenje ukrasnih predmeta može biti zabavno i korisno.

5. Društvene aktivnosti

• Pozivanje prijatelja i porodice na druženje: Penzioneri mogu organizovati malo okupljanje kod kuće sa prijateljima i porodicom, uz tople napitke i razgovor.
  Online komunikacija: Video pozivi ili chatovi s prijateljima i rodbinom omogućavaju održavanje društvenih veza, čak i kad je napolju hladno.

6. Gledanje filmova i serija

• Filmske večeri: Uzimanje vremena za opuštanje uz filmove ili serije može biti veoma prijatno. Penzioneri mogu uživati u filmovima iz prošlih vremena ili istraživati nove žanrove.

7. Zimske šetnje (ako to dozvoljava vrijeme)

• Uživanje u prirodi: Ako vremenski uslovi to dozvoljavaju, kratke šetnje po snegu ili jednostavne šetnje po obližnjem parku mogu doneti osveženje. Preporučuje se oblačenje u slojevima i zaštita od hladnoće.

8. Briga o biljkama

• Zimsko baštovanstvo: Penzioneri koji uživaju u biljkama mogu se posvetiti zalivanju i održavanju sobnih biljaka. Takođe, mogu započeti nove sadnice koje će kasnije presaditi.

9. Meditacija i relaksacija

• Mindfulness i meditacija: Ove tehnike mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, što je naročito korisno tokom zimskih meseci kada se često osećamo izolovano.

10. Volontarizam i pomaganje zajednici

• Dobrovoljni rad: U zavisnosti od zdravlja i interesa, penzioneri mogu razmisliti o volontiranju u lokalnoj zajednici, pomoći komšijama ili učestvovati u humanitarnim akcijama.

Zimski dani mogu biti prilika za opuštanje, ali i za angažovanje u aktivnostima koje pružaju fizičko i mentalno zdravlje. Upravo je u tom periodu važno posvetiti se aktivnostima koje donose zadovoljstvo i pomažu u očuvanju vitalnosti.

teško je odrediti koje je povrće “najzdravije” jer svaka vrsta ima jedinstvene hranljive vrijednosti i koristi za organizam.

Međutim, neke vrste povrća često se izdvajaju zbog svoje nutritivne gustoće, što znači da sadrže visok nivo hranljivih materija u odnosu na broj kalorija.

Evo nekoliko primjera koji se smatraju izuzetno zdravim:

1. Kelj

• Bogat vitaminima A, K, C i B6, kao i kalcijumom, kalijumom i antioksidantima.
• Ima visok sadržaj vlakana i vrlo malo kalorija.
• Sadrži spoj sulforafan, koji ima potencijalna antikancerogena svojstva.

2. Špinat

• Izvor željeza, folata, magnezijuma, vitamina A i C.
• Pomaže u jačanju imuniteta i zdravlju očiju.
• Dobar za srce zbog sadržaja nitrata, koji mogu smanjiti krvni pritisak.

3. Brokula

• Sadrži sulforafan, kao i vlakna, vitamine C i K.
• Ima antiinflamatorna i antikancerogena svojstva.
• Dobar za zdravlje kostiju i jačanje imunološkog sistema.

4. Slatki krompir (Batat)

• Bogat beta-karotenom (provitamin A), vlaknima i kalijumom.
• Koristan za zdravlje kože, očiju i srca.
• Ima nizak glikemijski indeks, što je dobro za regulaciju šećera u krvi.

5. Karfiol

• Dobar izvor vitamina C, K, folata i vlakana.
• Sadrži antioksidante koji pomažu u detoksikaciji organizma.
• Niskokaloričan, ali bogat nutrijentima.

Evo dva brza istezanja koja možete raditi ujutro kako biste probudili telo i pripremili se za dan:

Mačka-Krava Istezanje:

• Stanite na sve četiri sa rukama ispod ramena i kolenima ispod kukova.
• Udahnite dok spuštate trbuh prema podu, podižete glavu i repnu kost prema gore (kao krava).
• Izdahnite dok povlačite trbuh prema gore, zaobljavate leđa i spuštate glavu prema grudima (kao mačka).
• Ponovite ovo nekoliko puta, polako se krećući između ovih pozicija.

Istezanje Hamstring Mišića:

• Stanite uspravno s nogama u širini kukova.
• Duboko udahnite i podignite ruke iznad glave.
• Izdahnite dok savijate kukove prema napred i spuštate ruke prema podu, omogućavajući kolenima da se blago saviju ako je potrebno.
• Ostanite u ovoj poziciji nekoliko sekundi, osećajući istezanje u zadnjem delu nogu.
• Polako se podignite nazad do stajanja, koristeći mišiće stomaka za podršku.

Ova istezanja pomoći će vam da se osvježite i dobijete energiju za početak dana!

Ljekar opšte prakse iz Singapura, Samuel Čoduri upozorio je na opasnosti konzumiranja krompira koji je proklijao ili pozelenio.

On objašnjava da takav krompir može da sadrži visok nivo solanina, prirodnog toksina koji može da izazove neugodne simptome poput glavobolje, povraćanja i proliva.

Doktor je ispričao slučaj žene koja je završila u hitnoj pomoći nakon što je pojela pire od zelenog krompira.

S druge strane, Agencija za standarde hrane (FSA) ističe da su trovanja izazvana glikoalkaloidima, poput solanina, vrlo rijetka, iako ti toksini mogu da utiču na probavni sistem. Agencija preporučuje da se krompir čuva na tamnom, suvom i hladnom mjestu kako bi se spriječila proizvodnja visokih nivoa glikoalkaloida. Ako krompir ima zelene dijelove ili klice, savjetuju se da se ti dijelovi uklone prije konzumacije, prenosi Express.co.uk

Iako neki smatraju da je dovoljno samo odrezati zeleni dio, doktor Samuel preporučuje da, u slučaju sumnje, bolje uzeti svjež krompir bez klijanja i zelene boje.

Praziluk (prasa) je dvogodišnja biljka porjeklom iz Sredozemlja, dnevno povrtarska kultura koja je poznata još od starog Egipta gdje je posebno cijenjena kao povrće, ali i ljekovita biljka.

“Praziluk sadrži dosta vode, a malo kalorija ( 28 kcal/1oog) tako da je pogodan za dijetalnu ishranu, kao diuretik i za čišćenje organizma, ali sadrži i dosta korisne sastojke: beta karoten, bjelančevine, biljna vlakna, biljne masti, kalijum, kalcijum, biljne masti, biljne hormone, vitamine A, B, C, E… Povoljno je što sadrži i male količine šećera i soli”, kaže Jasna Vujičić, nutricionista.

U ishrani se, navodi, koriste korijen, stablo i listovi praziluka.

“Praziluk se u ishrani koristi kao dodatak salatama, supama, pitama ili pržen sa jajima. Nije pogodan za čuvanje u zamrzivaču, mada se u frižideru (nezamrznut) može čuvati 7 do 10 dana”, kaže nutricionista.

Praziluk povoljno deluje na organizam kod mnogih bolesti: alergije, astme, ateroskleroze, bolesti srca i krvnih sudova, bronhitisa, depresije, kašlja, kamena u bubregu, impotencije, pada imuniteta, šećerne bolesti…

“Praziluk čisti krvne sudove od masnih naslaga i povišenog holesterola. Može se koristiti kao diuretik, antioksidans i povoljno deluje protiv mikroba (kao neka vrsta antibiotika). Pošto praziluk sadrži dosta hranljivih i lekovitih sastojaka a malo kalorija, koristi se u mnogim dijetama protiv gojaznosti i za održavanje vitke linije”, navodi Vujičić.

(Izvor: Zdravlje Kurir)

Pistacije su orašasti plodovi (botanički zapravo sjeme) bogati luteinom, biljnim pigmentom koji štiti oči od plave svjetlosti i smanjuje rizik od oštećenja vida povezanog sa starenjem, odnosno od degeneracije makule.

U okviru istraživanja, odrasli srednjih i starijih godina svakodnevno su jeli 57 grama pistacija tokom 12 sedmica. Rezultat? Već nakon šest sedmica zabilježeno je povećanje optičke gustine makularnog pigmenta (MPOD), što je važan pokazatelj zdravlja očiju i zaštite mrežnjače. Povećana gustina MPOD smanjuje rizik od makularne degeneracije – jednog od vodećeg uzroka sljepila kod starijih.

Ključ je u luteinu

Pistacije su jedini orašasti plod koji sadrži mjerljive količine luteina, moćnog antioksidansa. Dr Tami Skot, neuropsihološkinja i glavna autorka studije, ističe da su pistacije “više od zdrave užine” i da redovno uzimanje može da doprinese očuvanju vida.

Odlaže probleme s pamćenjem

Osim što štiti oči, lutein ima pozitivne efekte i na mozak. Dr Elizabet Džonson, koautorka studije, objašnjava da ovaj antioksidans prelazi krvno-moždanu barijeru i pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i upala, te pozitivno utiče na rad mozga. Studije povezuju viši nivo luteina s boljom memorijom i bržom obradom informacija, što pistacije čini odličnim izborom za one koji biraju zdravo starenje, poručuju istraživači.

Gdje još ima luteina?

Lutein možete da pronađete i u zelenom lisnatom povrću poput špinata, kelja, brokolija, a prisutan je i u jajima, kukuruzu, papaji, i naranžastom povrću poput mrkve i bundeve.

Kesteni su oduvek bili simbol topline i prijatnih trenutaka tokom hladnijih mjeseci, a njihov blagi, orašasti ukus osvaja nepca širom svijeta.

Nekada su se koristile kao osnovna hrana, a danas ih često vidimo kao poslasticu. Međutim, osim što nas privlače ukusom, kesten je izuzetno koristan i za zdravlje, budući da ima niz nutritivnih prednosti.

Kesteni su specifični po tome što sadrže više ugljenih hidrata od većine drugih orašastih plodova, što ih čini izvorom energije, posebno tokom hladnih dana. U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten ima manji sadržaj masti, što ga čini lakšim za varenje i pogodnim za uravnoteženu ishranu.

Kesten pomaže je bogat vlaknima koja su povoljna za probavni sistem, poboljšavaju rad crijeva i smanjuju rizik od zatvora.

Jedna od glavnih prednosti kestena jeste njihov visok sadržaj vitamina C, što je neuobičajeno za orašaste plodove. Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema, pomaže u borbi protiv infekcija i poboljšava apsorpciju gvožđa iz hrane. Osim toga, kesten sadrži vitamin B6, važan za zdravlje mozga i nervnog sistema, i folne kiseline koje su izuzetno važne za trudnice, jer pomažu u pravilnom razvoju fetusa.

Takođe, kestenje su izvor minerala kao što su kalijum, fosfor, magnezijum i bakar, a oni su dobri za kosti i funkcionisanjecelog organizma.

Uključivanje kestena u ishranu doprinosi osjećaju sitosti, što može smanjiti potrebu za nepotrebnim grickalicama.

Kestenje nema gluten, pa je idealan za osobe koje nisu tolerantne na gluten. Moguće ih je konzumirati na različite načine. Tradicionalno se peku, što im daje bogat, sladak ukus i meku teksturu. Osim pečenog kestenja, može se kuvati, koristiti u supama, pireima ili kao dodatak raznim jelima. Kesten je idealan za pripremu zdravijih poslastica jer njegova prirodna slatkoća omogućava smanjenje količine dodatih šećera.