Kategorija: Tehnologija

Analiza ljudskog moždanog tkiva otkriva razlike u ponašanju imunih ćelija u mozgu sa Alchajmerovom bolešću u poređenju sa zdravim mozgom. To ukazuje na potencijalno novu metodu liječenja.

Istraživanje, koje je predvodio Univerzitet u Vašingtonu, otkrilo je da je mikroglija u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću češće u predinflamatornom stanju, zbog čega je manje vjerovatno da će biti zaštitna. To su imunološke ćelije koje pomažu da mozak bude zdrav tako što čiste otpad i čuvaju normalnu funkciju mozga.

Kao odgovor na infekciju ili za uklanjanje mrtvih ćelija, ovi sjajni čistači mogu postati manje vretenasti i pokretljiviji. Oni takođe oštećuju sinapse tokom razvoja, što pomaže u oblikovanju kola za dobro funkcionisanje našeg mozga.

Manje je sigurno kakvu ulogu imaju kod Alchajmerove bolesti. Ali kod ljudi sa razornom neurodegenerativnom bolešću, neke mikroglije reaguju previše snažno i mogu izazvati upalu koja doprinosi smrti moždanih ćelija.

Nažalost, klinička ispitivanja antiinflamatornih lijekova za Alchajmerovu bolest nisu pokazala značajne efekte.

Da bi se pozabavili ulogom mikroglije u Alchajmerovoj bolesti, naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu, Ketrin Prater i Kevin Grin, zajedno sa kolegama iz više američkih institucija, koristili su uzorke autopsije mozga donatora istraživanja. Uzroci su bili od 12 ljudi su imali Alchajmerovu bolest i 10 zdravih kontrola – za proučavanje gena.

Koristeći novu metodu za poboljšanje sekvenciranja RNK sa jednim jezgrom, tim je uspio da u dubini identifikuje 10 različitih klastera mikroglije u moždanom tkivu na osnovu njihovog jedinstvenog skupa ekspresije gena koji govori ćelijama šta da rade.

Mikroglija može da mijenja tipove tokom vremena

Tri klastera nisu ranije viđena, a jedan od njih bio je češći kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću. Ova vrsta mikroglije ima uključene gene koji su uključeni u upalu i ćelijsku smrt. Istraživači su otkrili da su klasteri mikroglije u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću vjerovatnije bili oni u predinflamatornom stanju.

To znači da je veća vjerovatnoća da će proizvoditi inflamatorne molekule. Te molekule mogu oštetiti moždane ćelije i možda doprinijeti napredovanju Alchajmerove bolesti. Tipovi mikroglije u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću su manje vjerovatno bili zaštitni. To je ugrožavalo njihovu sposobnost da daju svoj doprinos u oslobađanju mrtvih ćelija.

Naučnici takođe, prenosi Science alert, misle da mikroglija može da mijenja tipove tokom vremena. Dakle, ne možemo samo da pogledamo mozak osobe i sa sigurnošću kažemo koju vrstu mikroglije ima, već njihovo praćenje tokom vremena može nam pomoći da razumijemo kako doprinose Alchajmerovoj bolesti.

Možda vas interesuje i ovo:

U svijetu 55 miliona ljudi boluje od Alchajmerove bolesti

Ova aktivnost čuva od demencije

„U ovom trenutku ne možemo reći da li mikroglija uzrokuje patologiju ili da li patologija uzrokuje da ove mikroglije mijenjaju svoje ponašanje”, rekao je Prater.

Ovo istraživanje je još uvijek u ranoj fazi, ali unapređuje naše razumijevanje uloge ovih ćelija u Alchajmerovoj bolesti i sugeriše da određeni klasteri mikroglije mogu biti mete za nove tretmane. Tim se nada da će njihov rad dovesti do razvoja novih terapija koje mogu poboljšati živote ljudi sa Alchajmerovom bolešću.

„Sada kada smo utvrdili genetske profile ovih mikroglija, možemo pokušati da saznamo šta tačno rade. Nadamo se da identifikujemo načine da promijene njihovo ponašanje koje može doprinijeti Alchajmerovoj bolesti”, rekao je Prater.

Objasnio je da bi možda mogli da promijenimo njihovo ponašanje tretmanima koji bi mogli spriječiti ili usporiti ovu bolest.

Ako ste dobili poruku od nekoga na Viberu i niste mogli da je pročitate jer je zamućena, onda ste na pravom mjestu.

Naime, ako na Viberu dobijete poruku od nekoga ko nije među vašim kontaktima, aplikacija će sve poruke od te osobe zamutiti.

To je podrazumijevano tako i ne može se promjeniti jer Viberu želi da zaštiti korisnike od nepoželjnih poruka.

Šta ukoliko korisnik ne želi da doda tu osobu u kontakte? Ali ni da ga blokira već samo prosto da vidi poruku i nastavi komunikaciju?

Ako potražite na internetu nešto vezano za zamućene Viber poruke, pronaći ćete samo nešto u vezi “self-destructing message”. Međutim, to nije to.

Rješenje je zapravo veoma prosto: samo kliknite na iks (X) u gornjem desnom uglu.

Čim kliknete na X, ta ljubičasta poruka na vrhu će se skloniti. Sve poruke će se pojaviti i moći ćete da ih pročitate.

Možda vas zanima i ovo:

Stiže u BiH: Viber otvara servis za upoznavanje

Viber dobija funkciju koja će se svidjeti mnogima

Iako telefon svakodnevno punite do 100 %, u realnoj upotrebi baterija se i dalje prazni nevjerovatno brzo.

U mnogim slučajevima problem nije istrošena baterija, već aplikacije koje se koriste svaki dan, a koje potajno troše ogromnu količinu energije u pozadini.

Prema najnovijoj analizi, veliki broj popularnih aplikacija nastavlja da radi u pozadini čak i kada ih korisnik aktivno ne koristi. To dugoročno predstavlja ozbiljno opterećenje za bateriju.

Prilikom analize prosečnog vremena korišćenja ekrana, potrošnje mobilnih podataka, potrošnje energije po satu i aktivnosti u pozadini, a zatim procjene koliko svaka aplikacija potroši baterije na mjesečnom nivou, objavljena je lista deset aplikacija koje najviše troše energiju.

Lista deset aplikacija koje najviše troše bateriju

Na listi se uglavnom nalaze aplikacije koje većina korisnika svakodnevno ima instalirane, prije svega servisi za video striming, društvene mreže i muzičke platforme. Na samom vrhu nalazi se Netflix, koji je ocijenjen kao najveći potrošač baterije. Slijede TikTok, YouTube, Threads i Snapchat.

Od šestog do desetog mesta nalaze se CapCut, Instagram, Facebook, Spotify i ChatGPT.

Posebno je problematično to što aplikacije za muziku i društvene mreže često troše energiju i kada nisu aktivno otvorene. One održavaju vezu sa mrežom, sinhronizuju podatke i osvežavaju sadržaj u pozadini, a da korisnik toga nije svjestan. Kako ovakva potrošnja ne mora odmah da dovede do zagrijavanja uređaja, ona se često teško primjećuje.

Možda vas zanima i ovo:

MIlijardu Android telefona ranjivo na sajber napade

Stručnjaci navode da za poboljšanje autonomije telefona nije nužno odmah kupovati novi uređaj. Preporučuje se isključivanje pozadinskog rada za aplikacije koje nisu neophodne, smanjenje osvjetljenosti ekrana ili uključivanje automatskog podešavanja osvjetljenosti, uklanjanje aplikacija koje mnogo troše bateriju a rijetko se koriste, kao i redovno ažuriranje aplikacija i samog sistema. Sve ove mjere mogu značajno smanjiti svakodnevnu “anksioznost zbog baterije”, prenose Nezavisne.

Kompanija OpenAI najavila je ChatGPT Health. To bi trebalo da bude poseban prostor gdje bi korisnici mogli da razgovaraju sa četbotom ChatGPT o svom zdravlju.

OpenAI kaže da već više od 230 miliona ljudi svake nedjelje koristi ChatGPT kako bi postavljali pitanja o medicinskim problemima, prenio je Rojters.

Međutim, kompanija navodi da proizvod ChatGPT Health odvaja ove razgovore od drugih ćaskanja. Na taj način kontekst nečijeg zdravlja neće se pojavljivati u standardnim komuniciranjima sa četbotom.

OpenAI ističe da ako ljudi započnu ćaskanje o svom zdravlju van odeljka (Zdravlje), tada AI ima za cilj da ih podstakne da pređu na drugu platformu.

Vještačka inteligencija u okviru Zdravlja može da se poziva i na teme o kojima je korisnik razgovarao o svojim standardnim iskustvima.

Ako je neko od četbota zatražio pomoć u izradi plana treninga za maraton. U tom slučaju AI bi znala da je ta osoba trkač. Tada vještačka inteligencija zna da se govori o fitnesu.

ChatGPT Health će takođe moći da se integriše sa ličnim podacima ili medicinskim kartonima korisnika.

OpenAI napominje da neće koristiti zdravstvene razgovore za treniranje svojih modela.

Možda vas zanima i ovo:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

Otkad su generativni AI alati postali masovno dostupni, neke su struke odmah osjetile pad potražnje ili pritisak na cijene.

Najviše stradaju poslovi u kojima se velik dio posla svodi na tekst, rutinske odgovore ili brzu proizvodnju sadržaja.

Prevodioci su među prvima osjetili promjenu. Firme su počele brže gurati strojni prijevod i tražiti da ljudi samo “prepeglaju” rezultat umjesto da prevode od nule.

U anketi britanske organizacije “Society of Authors“ više od trećine prevodilaca kaže da su već izgubili posao zbog AI. Velik dio njih prijavljuje i pad prihoda.

Sličnu sliku opisuje i “Financial Times“. Prevodioci pričaju da im se posao sve više svodi na popravljanje loših AI prijevoda, uz niže cijene i manje narudžbi.

Ilustratori i grafički dizajneri također su na udaru, jer je “dovoljno dobra” slika danas dostupna u par sekundi, pa dio klijenata preskače naručivanje originala.

Možda vas zanima i ovo:

Šegrt ili kolega: Vještačka inteligencija i majstorima postaje desna ruka

“Society of Authors“ u istoj anketi navodi da je četvrtina ilustratora izgubila posao zbog generativne AI, uz pad vrijednosti rada i prihoda.

“Guardian“ je kroz privatne priče ilustratora i dizajnera pokazao kako se dio tržišta okrenuo AI alatima jer su brži i jeftiniji, čak i kad kvaliteta nije ista.

“Copywriteri“ i “SEO pisci” su treća grupa koja često osjeti rezove, jer mnoge firme AI koriste za masovni sadržaj, opise proizvoda, “newslettere“ i “brze” tekstove.

“Guardian“ donosi primjer “copywriterice“ koja je ostala bez posla nakon što je firma prešla na generativni AI za sadržaj.

Frilenseri osjetili pad zarade

Šire gledano, frilenseri su u zanimanjima koja su više izložena generativnoj AI. U prosjeku vidjeli su pad broja ugovora i zarade nakon 2022., što se posebno vidi u poslovima koji se mogu standardizirati i brzo proizvesti.

Instruktori i platforme za pomoć u učenju dobili su udar s druge strane. Učenici i studenti dobili “besplatnog pomoćnika” koji odgovara odmah.

Spominje se “Chegg“, velika “edtech“ platforma, koja je otvoreno rekla da korisnici odlaze prema AI alatima. Navela je i da postoji pad prometa zbog čega ima i rezova u firmi.

To ne znači da instrukcije nestaju, ali znači da se dio osnovnih pitanja i zadataka preselio na AI. Ljudi i daju ostaju traženi više za teže gradivo, provjere znanja i rad jedan na jedan“, prenosi 24sata.hr.

Kratak odgovor na pitanje iz naslova glasi: DA. HDMI kablovi mogu i te kako da se pokvare tokom vremena. Ako prepoznate simptome na vrijeme, uštedit ćete sate bespotrebnog traženja kvara.

Kvalitetni kablovi uz normalnu upotrebu traju dugo, ali jeftiniji modeli ili oni koji se često savijaju, uvijaju ili izlažu toploti i vlazi znatno brže stradaju.

Za razliku od uređaja koji ili rade ili ne rade, HDMI kabl može da se „djelimično pokvari“. Slika može povremeno nestajati, pojavljivati se na kratko ili dolaziti bez zvuka, što dodatno otežava dijagnostiku problema, prenosi BGR.

Problemi sa zvukom su još jedan jasan signal. Pucketanje, krčanje ili potpuni nestanak zvuka, iako slika ostaje stabilna, često ukazuju na oštećen kabl.

Možda vas zanima i ovo:

Koje kućne uređaje treba isključiti prije napuštanja kuće

U najgorem slučaju, uređaj može prikazivati poruku „no signal“ i uopšte ne prikazivati sliku.

Važno je znati da problem nekad nije u kablu, već u HDMI portu na televizoru ili monitoru. Ako blago pomjeranje konektora izaziva prekid slike, port je vjerovatno oštećen. Ako promjena porta ili uređaja riješi problem, kabl je ispravan – u suprotnom, vrijeme je za novi.

Skoro milijardu Android pametnih telefona širom svijeta izloženo je povećanom riziku od sajber napada. Razlog je što više ne mogu da dobijaju bezbjednosna ažuriranja, pokazali su najnoviji podaci analitičke kuće “StatCounter”.

Prema tim podacima, više od 30 odsto korisnika Androida i dalje koristi uređaje sa verzijom Android 13 ili starijom, prenosi BFM.

Iako Google još uvijek obezbjeđuje bezbjednosna ažuriranja za Android 13, podrška za starije verzije je obustavljena. Android 12 je, na primjer, ostao bez bezbjednosnih ažuriranja u aprilu prošle godine.

Stručnjaci upozoravaju da telefoni koji više ne dobijaju ažuriranja postaju “laka meta za hakere”, jer ne sadrže ažuriranja za poznate bezbjednosne propuste.

Možda vas zanima i ovo:

Ako imate stare mobilne telefone, ne bacajte ih, neki vrijede mnogo

Najnovije bezbjednosno ažuriranje za Android, prema dostupnim podacima, ispravlja više od 100 slabosti, što ukazuje na razmjere potencijalnih prijetnji.

Iako duže korišćenje uređaja ima finansijske i ekološke prednosti, stariji telefoni predstavljaju veći rizik po lične podatke. To uključuje i lozinke i osjetljive informacije.

Izvještaj kompanije “Zimperium” navodi da više od polovine pametnih telefona u upotrebi – kako Android, tako i iOS, radi na zastarelim verzijama operativnog sistema. Samim tim podložno je sajber napadima.

Proizvođači su poslednjih godina produžili period softverske podrške.

Google i Samsung nude do sedam godina velikih i bezbjednosnih ažuriranja. Apple i dalje obezbjeđuje bezbednosna ažuriranja za modele poput iPhone XS, XS Max i XR, predstavljene 2018. godine. to rade iako ne objavljuju zvanične rokove pružanja podrške.

Stručnjaci savjetuju korisnicima da razmotre mogućnost zamjene uređaja ukoliko njihov telefon više ne prima bezbjednosna ažuriranja. To savjetuju čak i ako i dalje funkcioniše bez vidljivih problema, prenosi Tanjug.

Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži “X”, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.

Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine.

Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.

Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.

Od regulatornih problema do testiranja na ljudima

Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.

Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.

Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak

Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara. To bi radili  roboti i precizni sistem za pozicioniranje.

Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.

Više na ovu temu:

Upozorenje naučnika: Kontrola uma nije više naučna fantastika

Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene.

Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize. Za njih Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.