Neko flašu vode čim je donese iz prodavnice stavlja u frižider, neko ne može da popije ni gutljaj ako u čaši nema leda, dok drugi tvrde da je za organizam najbolja isključivo mlaka voda. Uz sve to godinama slušamo da hladna voda navodno “zaustavlja varenje”, a da topla ubrzava metabolizam i pomaže tijelu da se “očisti”.
Većina tih pravila nema ozbiljno naučno uporište.
Za zdravu osobu mnogo je važnije koliko vode tokom dana popije nego da li ona ima 10, 20 ili 30 stepeni. Ipak, temperatura može da napravi razliku u tome koliko nam je voda prijatna, a samim tim i koliko ćemo je zapravo piti.
Koja temperatura vode je najbolja?
Za svakodnevno pijenje stručnjaci uglavnom izdvajaju umjereno rashlađenu vodu ili vodu sobne temperature.
Kao prijatan raspon često se navodi približno 15 do 22 stepena. Nema potrebe da vadite termometar prije nego što sipate čašu vode – poenta je jednostavna: voda ne mora da bude ledena, ali nema ni posebnog razloga da je zagrijavate ako vam tako ne prija.
Organizam će temperaturu unesene vode relativno brzo prilagoditi svojoj.
Zato pitanje “hladna ili mlaka?” zapravo ima jednostavniji odgovor nego što se čini: ona koju ćete lakše i češće piti.
Da li hladna voda zaista usporava varenje?
Jedan od najupornijih mitova jeste da hladna voda “steže želudac”, usporava varenje ili sprečava organizam da pravilno obradi hranu.
Za većinu zdravih ljudi nema dobrih dokaza da se to zaista događa.
Temperatura u želucu može nakratko da se promijeni nakon veoma hladnog ili toplog napitka, ali se brzo vraća prema tjelesnoj temperaturi. Nema dovoljno dokaza da hladna voda kod zdravih ljudi značajno remeti lučenje želudačne kiseline ili pražnjenje želuca.
Drugim riječima, ako vam prija čaša hladne vode uz ručak, nema razloga da je izbjegavate samo zbog straha da ćete “pokvariti varenje”.
Naravno, pojedinim ljudima veoma hladna voda jednostavno ne prija. Tada nema nikakve potrebe da se na nju navikavaju.
Kada hladna voda ima prednost?
Postoji situacija u kojoj hladnija voda može biti posebno praktična – tokom velikih vrućina i fizičke aktivnosti.
Istraživanja su pokazala da ljudi tokom vježbanja često radije piju hladne i umjereno rashlađene napitke nego tople. Kada nam voda više prija, obično ćemo je i lakše unositi u dovoljnoj količini.
Hladna voda tada pruža i trenutni osjećaj osvježenja.
To ipak ne znači da čaša ledene vode posjeduje neku posebnu moć hidratacije. Njena najveća prednost može jednostavno biti to što ćete po vrućini poželjeti da je popijete više.
A šta je sa toplom vodom ujutru?
Čaša tople ili mlake vode odmah nakon buđenja jedan je od najpopularnijih jutarnjih rituala.
Ako vam prija – slobodno nastavite.
Ali tvrdnje da topla voda “ispira toksine”, topi masnoće ili pokreće neki poseban proces čišćenja organizma nemaju dovoljno naučnih dokaza.
Za uklanjanje otpadnih materija naše tijelo već ima veoma sofisticirane sisteme, među kojima ključnu ulogu imaju jetra i bubrezi.
Topla voda može biti prijatna, ali nije detoks tretman.
Ledena voda nije za svakoga
Ni veoma hladna voda nije problem za većinu zdravih ljudi, ali postoje situacije u kojima može izazvati neprijatnost.
Osobe sa osjetljivim zubima dobro znaju koliko jedan gutljaj ledene vode može da zaboli, a veoma hladan napitak kod nekih ljudi može da izazove i kratkotrajnu glavobolju poznatu kao “zamrzavanje mozga”.
Kod određenih problema sa varenjem, refluksa ili gutanja takođe je najpametnije pratiti sopstvenu reakciju i birati temperaturu koja ne pogoršava simptome.
Jednu temperaturu ipak treba izbjegavati
Dok se možemo raspravljati da li je prijatnija hladna ili mlaka voda, kod veoma vrelih napitaka postoji mnogo ozbiljniji razlog za oprez.
Redovno konzumiranje napitaka temperature oko 65 stepeni i više povezano je sa povećanim rizikom od raka jednjaka.
Jednostavno pravilo zato glasi: ako je napitak toliko vruć da vam peče usta i grlo, sačekajte da se malo ohladi.
Važnije pitanje nije koliko je voda hladna, već koliko je pijete
Za većinu zdravih ljudi ne postoji jedna savršena temperatura vode koju bi svi trebalo da poštuju.
Potrebe za tečnošću razlikuju se u zavisnosti od tjelesne građe, aktivnosti, temperature vazduha, ishrane, trudnoće i zdravstvenog stanja. U ukupni dnevni unos vode računa se i tečnost koju dobijamo iz hrane i drugih napitaka.
Zato je zaključak mnogo jednostavniji od brojnih savjeta koji kruže internetom.
Ako vam hladna voda pomaže da pijete više – pijte hladnu. Ako vam više prija sobna temperatura – izaberite nju. Ako volite mlaku – ni sa njom nema problema.
Za hidrataciju je najvažnija voda koju ćete zaista popiti, prenosi Ona.
