Zdravstvene prednosti konzumiranja banana

Iako su poznate po kalijumu, stručnjaci ističu da banane pružaju mnogo više kada je riječ o prevenciji i zdravlju. One nijesu rezervisane samo za smutije i žitarice, a kuvari nude neočekivane načine za njihovu pripremu u svakodnevnoj ishrani.

Na pitanje da li se može pretjerati sa unosom, odgovor zavisi od opšteg zdravstvenog stanja, dijetetskih ciljeva, ali i od same zrelosti, odnosno boje ploda.

Nutritivna vrijednost i sastav

Jedna prosječna banana dužine oko 18 centimetara sadrži 105 kalorija, što je u srednjem do višem rangu u poređenju sa drugim voćem. Međutim, te kalorije nijesu „prazne”, već dolaze iz skroba, vlakana blagotvornih za crijevnu floru i niza esencijalnih vitamina i minerala.

Kalorije i makronutrimenti: 105 kcal, 1,29 g proteina, 0,389 g masti, 26,9 g ugljenih hidrata, 3,07 g dijetalnih vlakana i 14,4 g šećera.

Možda vas interesuje i ovo:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Vitamini i minerali: 0,43 mg vitamina B6 (22% preporučenog dnevnog unosa), 10,3 mg vitamina C (17%), 422 mg kalijuma (12%), 31,9 mg magnezijuma (8%), 0,319 mg mangana (16%) i oko 85 grama vode.

Sadržaj šećera u banani zapravo je manji nego u istoj količini voća poput grožđa ili smokava. Prirodni šećeri dolaze u kombinaciji sa vlaknima, kalijumom i vitaminom B6, što ih čini pametnim izborom za zadovoljenje potrebe za slatkim.

Zdravstvene prednosti

Zdravlje srca i krvni pritisak:

Ishrana bogata kalijumom može smanjiti rizik od srčanih oboljenja i smrtnosti za čak 24 odsto. Kalijum pomaže bubrezima da izbace višak natrijuma i opušta zidove krvnih sudova, čime snižava krvni pritisak.

Zdravlje crijeva i varenje:

Vlakna pomažu crijevnoj mikrobioti da proizvodi kratkolančane masne kiseline koje smanjuju upale i snižavaju loš holesterol. Zelenije banane sadrže otporni skrob koji hrani dobre crijevne bakterije, a prema studijama može smanjiti rizik od karcinoma gornjeg digestivnog trakta za više od 60 odsto.

Energija i oporavak za sportiste:

Šećeri iz banane pružaju brz izvor energije za mišiće, dok kalijum i magnezijum sprečavaju grčeve i održavaju ravnotežu tečnosti.

Mentalno zdravlje i protivupalno dejstvo:

Banane su bogate flavonoidima koji mogu smanjiti rizik od demencije i Alchajmerove bolesti. Sadrže i triptofan koji se pretvara u serotonin (hormon sreće), vitamin B6 za njegovu proizvodnju, te magnezijum za bolji san.

Kreativni načini pripreme i rizici

Pored klasičnog dodavanja u ovsenu kašu, nutricionisti predlažu pripremu čaja od kuvane cijele banane, karamelizovanu bananu kao dodatak jelima sa piletinom, kolutiće grilovane banane u slanoj salati, pa čak i upotrebu kore od banane nakon pranja i mariniranja.

Alternativa klasičnom brašnu je brašno od nezrelih banana, koje je bogato otpornim skrobom i ne sadrži gluten.

Kao i sa većinom namirnica, sa bananama ne treba pretjerivati. Prekomjeran unos može dovesti do skoka šećera u krvi, nedovoljnog unosa proteina i zdravih masti, kao i do zatvora ukoliko se ne unosi dovoljno vode.

Za većinu ljudi optimalna mjera je jedna do dvije srednje banane dnevno, piše Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Svaki put kada bacite koru banane, zapravo bacate dragocjeno prirodno đubrivo koje dokazano podstiče rast usjeva. Prema studiji objavljenoj u časopisu Agriculture, banane su jedna od vodećih svjetskih kultura s prinosom od 116 miliona tona, a pošto kora čini četvrtinu mase ploda, ogromne količine hranljivih materija nepotrebno završavaju na deponijama.

Moć makronutrijenata

Istraživanje koje je predvodila Nokuthula Khanyile sa Univerziteta Mpumalanga, obuhvatilo je 126 studija o efektima kore banane na tlo. Analize su potvrdile da su ove kore bogate ključnim elementima koje poljoprivrednici inače skupo plaćaju u komercijalnim smjesama:

  • Kalijum (u visokim koncentracijama)
  • Azot
  • Fosfor
  • Kalcijum i magnezijum

Biljke tretirane ovim biođubrivom brže klijaju, imaju veću lisnu površinu i snažniji korijen u poređenju sa biljkama u netretiranom zemljištu.

Metode pripreme: Od praha do tečnog ekstrakta

Istraživači su identifikovali nekoliko efikasnih načina za transformaciju otpada u hranu za biljke:

Sušenje i mljevenje: Kore osušene na suncu i samljevene u prah miješaju se direktno sa zemljom. Posebno efikasnom se pokazala mješavina sušenih kora banane i narandže.

Tečni koncentrat: Svježe kore se usitne u kašu, zagriju sa vodom i profiltriraju. Ovakav ekstrakt biljke brže apsorbuju kroz korijen.

Možda vas interesuje i ovo:

Sadite ali mislite unaprijed, poslije može biti kasno

Fermentacija: Kombinovanjem kora sa talogom kafe ili drugim biljnim otpadom dobija se đubrivo koje značajno ubrzava rast lisnatog povrća.

Zanimljivost iz eksperimenta: Kod uzgoja graška, najbolje rezultate su pokazale kore koje su se u zemlji razgrađivale tačno dva mjeseca. Preduga razgradnja može oslabiti biljku.

Ekološki i ekonomski značaj

Moderna poljoprivreda se oslanja na sintetička NPK đubriva čija proizvodnja troši fosilna goriva i uzrokuje 2% ukupne svjetske emisije stakleničkih gasova. Prekomjerna upotreba sintetike dovodi do zagađenja voda i pojave smoga.

  • Upotreba kora banane nudi održivo rješenje jer:
  • Sporo otpuštaju nutrijente, smanjujući rizik od ispiranja u podzemne vode.
  • Smanjuju pritisak na deponije i emisiju štetnih gasova iz trule hrane.
  • Pojeftinjuju proizvodnju za male farmere i baštovane.

Savjet za budućnost

Iako istraživanja obećavaju, naučnici napominju da efekat zavisi od sorte banane i klime. Ipak, osnovna poruka za kućne vrtlare je jasna: vaši kuhinjski ostaci su resurs, a ne smeće. Umjesto kupovnih preparata, rješenje za zdraviji vrt možda se već nalazi u vašoj kanti za kompost.

Podijeli tekst sa drugima na: