Tri namirnice koje čuvaju pamćenje i zdravlje mozga

Pravilna ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju pamćenja, koncentracije i zdravlja mozga tokom starenja. Određene namirnice sadrže hranljive materije koje podržavaju kognitivne funkcije, a tri se posebno izdvajaju.

Kako piše njemački magazin „Bunte“, borovnice, zeleno lisnato povrće i masna morska riba mogu biti koristan dio ishrane usmjerene na očuvanje zdravlja mozga.

Borovnice – saveznik dobrog pamćenja

Borovnice su bogate antocijaninima, antioksidansima koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Pojedina istraživanja pokazuju da njihova redovna konzumacija može povoljno uticati na kratkoročno pamćenje i koncentraciju, iako još nije dokazano da sprečavaju demenciju.

Zeleno lisnato povrće – za očuvanje mentalnih sposobnosti

Spanać, kelj i rukola sadrže vitamin K, folate i antioksidanse, važne za normalno funkcionisanje organizma i mozga.

Istraživanje objavljeno u časopisu “Neurology“, u kojem je učestvovalo 960 odraslih, pokazalo je da su ljudi koji su jeli više zelenog lisnatog povrća imali sporiji pad kognitivnih sposobnosti. Ipak, istraživanje nije dokazalo direktnu uzročno-posljedičnu vezu.

Masna morska riba – izvor omega-3 masnih kiselina

Losos, skuša i haringa bogati su omega-3 masnim kiselinama, posebno DHA kiselinom, koja je važna za normalno funkcionisanje nervnih ćelija.

Preporučuje se konzumiranje ribe jednom do dva puta sedmično. Istraživanja ukazuju na povezanost većeg unosa omega-3 masnih kiselina sa manjim rizikom od slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Iako nijedna namirnica ne može garantovati očuvanje pamćenja niti spriječiti demenciju, raznovrsna i uravnotežena ishrana, uz redovnu fizičku aktivnost i kvalitetan san, doprinosi zdravlju mozga.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO: Usluge mentalnog zdravlja dostupne i bez uputnice

Usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na primarnom nivou (pri domovima zdravlja) osiguranicima u Republici Srpskoj od sada su dostupne bez uputnice.

Ovo su naveli iz FZO Republike Srpske navodeći da se time skraćuje put do stručne pomoći. I to u  trenucima kada su brza reakcija i podrška ključni za pacijente. Na ovaj način se rasterećuju se i porodični ljekari i smanjuju gužve u ambulantama porodične medicine.

“Ovo je omogućeno zahvaljujući izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj. Njim je, između ostalog precizirano i važenje uputnica po nivoima zdravstvene zaštite”, naveli su u saopštenju.

Ističu da se odlaskom na ove preglede bez prethodne uputnice porodičnog doktora smanjuje i stigmatizacija. Zatim se sprječava pogoršanje mentalnog stanja. Omogućava se i pravovremeno započinjanje sa terapijom. To direktno vodi ka boljim ishodima liječenja.

Osim ove novine, produžen je rok važenja uputnica na primarnom nivou ( domovi zdravlja). To su, primjera radi:

  • usluge radiološke dijagnostike – RTG snimanje,
  • laboratorijska dijagnostika,
  • mamografija ili ultrazvuk koji se radi u domovima zdravlja sa 30 na 90 dana.

Međutim, ukoliko je uputnica za usluge radiološke dijagnostike izdata za sekundarni ili tercijarni nivo (bolnice i UKC RS) važi 180 dana.

Osim toga, ovim izmjenama Pravilnika definisano je da 24 časa važi uputnica za bolničko liječenje-hitni prijem, interna bolnička uputnica, uputnica za bolnički smještaj kao i međubolnička uputnica za bolničko liječenje.

Bolnička uputnica vrijedi 90 dana

Uputnica za bolničko liječenje, ukoliko nije riječ o hitnom prijemu (elektivni prijem), važi 30 dana, dok uputnice za konzilijum i hemioterapiju važe 90 dana.

Podsjećamo da kada je riječ o specijalističkoj-konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti, uputnica za specijalistu i dalje važi 180 dana. Ove usluge osiguranicima se pružaju u bolnicama, u UKC RS, kao i u privatnim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS. Riječ je o ukupno 11 specijalističkih oblasti. kao što su:

  • interna medicina,
  • kardiologija,
  • neurologija,
  • urologija,
  • ortopedija,
  • oftalmologija i druge.

Isto toliko važi i uputnica za medicinsku rehabilitaciju.

I dalje ostaje na snazi mogućnost da uputnica za dijalizni tretman važi 12 mjeseci, što omogućava efikasnije pružanje ove usluge, ali i pojednostavljuje proceduru ostvarivanja ovog prava.

Kada je riječ o uputnicama za usluge radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (KT), one i dalje važe 180 dana.

“Napominjemo da se uputnice za MR i KT izdaju u elektronskom obliku. Osiguranik sa sobom nosi potvrdu sa informacijom o datumu i vremenu pregleda, kao i nazivom zdravstvene ustanove u kojoj je pregled zakazan, radi podsjećanja na termin. Namjera Fonda je da u narednom periodu u potpunosti izbaci papirne uputnice iz upotrebe. Cilj je da se sa elektronskom zdravstvenom karticom ostvaruju prava, kao što je slučaj sa elektronskim uputnicama za lijekove na recept, ali i MR i KT”, navodi se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Depresija nije problem pojedinca, to je pitanje javnog zdravlja

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske već dvije godine finansira skrining depresije u domovima zdravlja.

To je konkretna finansijska podrška usmjerena na unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva.

“Mentalno zdravlje je važno kao i fizičko”, saopšteno je iz Fonda povodom 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Iz Fonda su naglasili da depresija nije samo lični problem pojedinca. To je pitanje javnog zdravlja koje utiče na porodicu, radnu sposobnost, kvalitet života. U suštini depresija je problem cjelokupnog društva.

Možda vas interesuje i ovo:

“Povjerljivo sa dr Đorđevićem” -Depresija

“Zbog toga je Fond zdravstvenog osiguranja, osim finansiranja skrininga, u ovoj godini u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema kreirao posebnu aplikaciju “E-prevencija”. Ona treba da olakaša porodičnim ljekarima da sprovode preventivne preglede koje finansira FZO. U ovoj aplikaciji definisane su ciljne grupe i način sprovođenja ovog skrininga”, pojašnjeno je u saopštenju.

Na ovaj način su sva osigurana lica starija od 65 godina, kao i osiguranici od 18 do 64 godine sa istorijom mentalnih bolesti, osobe u stresnim situacijama, u socijalnoj izolaciji, te sa hroničnim bolestima definisane kao ciljne grupe za skrining depresije.

“U aplikaciji je kreiran i upitnik o zdravlju pacijenta. U njega se evidentiraju se podaci koji se odnose na ličnu anamnezu, istoriju ranijih mentalnih bolesti, visoku izloženost stresu i drugo”, naveli su u Fondu.

Istakli su da je i ovaj preventivni pregled namijenjen za sve ciljne grupe na području cijele Republike Srpske. Preventivni pregled biće sproveden u nadležnim domovima zdravlja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Sa padom temperatura počinje i vrhunac sezone za jabuke, kruške i bobičasto voće.

Jesen je idealno vrijeme za uživanje u ovim plodovima, bilo da ih jedemo svježe, koristimo za pripremu toplih deserata ili kao brz i zdrav međuobrok.

Osim što su ukusni, bogati su vlaknima, antioksidansima i drugim važnim nutrijentima.

Njihov sastav može doprinijeti zdravlju probave, dok antioksidansi pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Zato ih vrijedi uvrstiti u svakodnevnu ishranu tokom jeseni.

1. Jabuke

Jabuke su prepoznatljiv simbol jeseni. Postoji mnogo sorti koje dozrijevaju od sredine septembra do sredine oktobra – od slatkih crvenih do kiselkastih zelenih – pa su i načini konzumacije raznoliki.

Odlično se uklapaju u aromatične deserte i sendviče, a mogu se jesti i same kao jednostavan obrok.
Osim što se od njih svašta može napraviti, jabuke su jako korisne za crijevnu mikrofloru.

“Jedna jabuka sadrži oko četiri grama vlakana, što pomaže u održavanju osjećaja sitosti i redovnoj probavi. Sadrži i fenolne spojeve koji mogu poboljšati razgradnju hrane u želucu i tankom crijevu”, navodi nutricionistkinja Liza Valente za “Eating Well”.

Stručnjaci savjetuju da se jabuke jedu sa korom kako bi se maksimalno iskoristili njihovi nutrijenti. Neoguljeni plodovi imaju osjetno više vlakana i antioksidansa od oguljenih.

2. Kruške

Iako su često u sjeni jabuka, kruške imaju jednak nutritivni i gastronomski potencijal. Čest su sastojak jesenjih kolača i pita, a potpuno zrele su mekane i sočne pa su odlične za jelo bez pripreme.

“Dok kora osigurava netopiva vlakna, meso kruške sadrži pektin. To je vrsta topivog vlakna koje u probavnom traktu stvara gelastu strukturu i povećava volumen stolice”, objašnjava nutricionistkinja Mendi Enrajt.

Možda vas interesuje i ovo:

Nakon 50. godine ovo voće je zlata vrijedno: Čini čuda za mozak

Dodala je da “pektin istovremeno djeluje i kao prebiotik koji hrani dobre crijevne bakterije”.

“Zbog specifične kombinacije fruktoze, sorbitola i vlakana, kruške imaju i prirodan, blagi laksativni učinak”, kaže Enrajtova.

Jedna kruška srednje veličine sadrži oko šest grama vlakana, što je čini učinkovitim izborom za postizanje preporučenog dnevnog unosa.

3. Bobičasto voće

Bobičasto voće praktičan je dodatak smoothiejima, jogurtu ili jesenskim slasticama, prenosi Index.

Kupine i maline svoj vrhunac sezone dosežu upravo u jesen i osiguravaju čak osam grama vlakana po jednoj šalici.

“Čak i sjemenke u ovom voću sadrže netopiva vlakna koja potiču rad crijeva. Osim toga, dokazano je da visoka koncentracija polifenola u bobičastom voću pomaže u smanjenju upalnih procesa u probavnom sustavu”, ističe Enrajtova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najzdraviji narod na svijetu: Ne znaju za bolesti i žive 120 godina

Najzdraviji narod na svijetu, kako se često navodi, živi i više od 100 godina, a razlog se traži u načinu života i ishrani. Jedna namirnica posebno je zastupljena na njihovoj trpezi.

Na krajnjem sjeveru Pakistana, u planinskoj dolini Hunza u regiji Gilgit-Baltistan, živi narod Buriši, poznat i kao Hunze.

O ovom narodu vlada vjerovanje da njegovi pripadnici doživljavaju i 120, pa i 130 godina. Pojedinci su, kako se navodi, dočekali čak i 145. rođendan.

Ipak, tačan broj godina nije moguće pouzdano utvrditi. Hunze nemaju matične knjige rođenih, pa samim tim ni dokumente kojima bi se njihova dugovječnost mogla precizno dokazati.

U ostatku Pakistana prosječan životni vijek iznosi oko 67 godina, ali u izolovanoj dolini Hunza, u planinskom području Himalaja, način života značajno se razlikuje.

Navodi se i da su žene rađale u poznijim godinama, pa čak i tokom šezdesetih, dok su postojala i uvjerenja da pripadnici ovog naroda rijetko oboljevaju od malignih bolesti.

Objašnjenje za njihovu dugovječnost istraživači traže u okruženju, fizičkoj aktivnosti i načinu ishrane.

Šta jedu Hunze – manje mesa, više voća

Hunze piju vodu sa glečera i veliki dio hrane sami uzgajaju.

Budući da su decenijama bili izolovani od većih gradova, prerađena hrana nije tradicionalno bila dio njihove ishrane.

Kajsije su jedna od namirnica koje se često nalaze na njihovoj trpezi.

Tokom tradicionalnih perioda posta, prema navodima o njihovom načinu života, danima, pa čak i mjesecima, konzumiraju svježi sok i koštice kajsija.

Meso ne jedu svakodnevno, dok su na njihovom jelovniku često:

  • žitarice
  • povrće
  • voće
  • kajsije
  • domaći proizvodi od žitarica.

Njihov tradicionalni način pripreme hljeba takođe je poznat daleko izvan doline Hunza.

Pored ishrane, Hunze su tradicionalno fizički aktivni, a praktikuju i jogu, vježbe disanja i meditaciju.

Porijeklo naroda Buriši i jezik koji nikome ne liči

Porijeklo naroda Buriši nije u potpunosti razjašnjeno.

Njihov jezik, burušaski, izdvaja se od jezika okolnih naroda i nije blisko srodan većini jezika koji se govore u regionu.

Postoje i pretpostavke da su Buriši potomci vojnika Aleksandra Velikog koji su ostali na Himalajima nakon njegovih pohoda.

Međutim, za ovu teoriju ne postoje pouzdani dokazi koji bi je potvrdili.

Zato priča o Hunzama i dalje ostaje spoj tradicije, zanimljivih svjedočanstava i pokušaja naučnika da objasne njihov način života i dugovječnost.

A vi, da li biste izdržali mjesec dana samo na soku od kajsija i gotovo ničemu drugom?

Podijeli tekst sa drugima na:

Prirodni lijek za prehladu i gripu pun vitamina

Korijen rena može se koristiti tokom cijele godine kao hrana, za kuhanje čaja, pripremanje obloga, a ubrzava metabolizam, čisti organizam i poboljšava cirkulaciju.

Svjež korijen rena je bogat vitaminom C, a uz njega sadrži i kalcij, kalij, magnezij i eterična ulja koja mu i daju ljutinu. Posebno dobrim se smatra ga dodati masnim jelima jer potiče probavu tako što stimulira lučenje želučanih i crijevnih sokova, piše Ordinacija.hr.

Ren se preporuča u hladnim periodima jer je dokazano da njegove arome pomažu u sprečavanju i liječenju prehlada.

Možda vas zanima i ovo:

Čajevi za prehladu koje vrijedi piti kada smo bolesni

Konzumacija rena potiče otpuštanje sluzi pa tako umiruje kašalj, a olakšava i simptome upale sinusa. Kod prehlade može koristiti narendan, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom.

Kako čuvati i koristiti namirnicu

Čuvajte svjež korijen rena u papirnatoj vrećici i to do sedam dana. Ili ga narežite na sitne komade i zamrznite do upotrebe. Ako želite narendate ren, učinite to samo s onom količinom koja vam je potrebna za obrok. Ren vrlo brzo izgubiti svježinu.

Ren se tradicionalno koristi kao prilog jelima ili umak. Jedite ga sirovog jer kuhanje uništava njegovu specifičnu aromu.

Svakako trebate koristiti ren u zimskim jelima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove tri stvari treba izbjegavati poslije 17 časova jer štete srcu

Briga o zdravlju srca ne obuhvata samo ono što radimo tokom dana, već i odluke koje donosimo prije nego što padne noć. Usklađivanje večernjih navika sa prirodnim bioritmom organizma jednostavan je, ali izuzetno djelotvoran korak ka dugovječnosti i očuvanju kardiovaskularnog Sistema.

Savremeni način života sve češće pomjera granice radnog i aktivnog dana duboko u večernje sate. Međutim, naučna istraživanja iz oblasti kardiologije i hronobiologije sve glasnije upozoravaju. To šta radimo kasno popodne i uveče ima direktan uticaj na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Ljudski organizam funkcioniše prema prirodnom cirkadijalnom ritmu. Srce tokom noći zahtijeva period odmora kada se krvni pritisak i puls prirodno snižavaju.

Unošenje određenih namirnica u kasnim satima može narušiti ovaj fiziološki mehanizam i dugoročno povećati rizik od srčanih oboljenja. Kardiolozi i stručnjaci za spavanje izdvajaju tri ključne stvari koje treba da izbjegavate nakon 17 časova kako bi se sačuvalo zdravlje srca.

Kofein i energetska pića

Iako se šoljica kafe ili čaja u kasno popodne čini kao idealan način za prevazilaženje umora kofein je jedan od najvećih neprijatelja večernjeg odmora srca. Naime, kofein “radi” u organizmu između pet i sedam sati, što znači da se čak i polovina unesene količine može zadržati u krvotoku u trenutku kada odlazimo na spavanje.

Konzumiranje kofeina poslije 17 časova stimuliše centralni nervni sistem. To povećava nivo adrenalina i ubrzava rad srca. Pored toga što otežava uspavljivanje, kofein sprečava organizam da uđe u fazu dubokog sna, tokom koje se prirodno dešava takozvani „noćni pad” krvnog pritiska.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept kardiologa: Omiljena večera za zdravlje srca

Kasni obroci i teška hrana

Obilni obroci bogati zasićenim mastima, rafinisanim šećerima i visokim sadržajem soli u večernjim satima predstavljaju ozbiljan stres za kardiovaskularni sistem. Kada unesemo veliku količinu hrane kasno uveče, digestivni sistem zahtijeva značajnu količinu krvi za varenje, što tjera srce da radi pojačanim intenzitetom u vrijeme kada bi trebalo da usporava.

Pored toga, kasni obroci povećavaju nivo šećera i triglicerida u krvi tokom noći, kada su metabolički procesi prirodno usporeni. Istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje teške hrane poslije 17 ili 18 časova povećava insulinsku rezistenciju i doprinosi stvaranju aterosklerotskih plakova u krvnim sudovima. Za optimalno zdravlje srca, večera bi trebalo da bude lagana i konzumirana najmanje tri sata prije spavanja, piše Mgazin Politika.

Intenzivni treninzi i psihofizički stres

Iako je fizička aktivnost jedan od stubova zdravlja srca, vrijeme kada se ona praktikuje igra presudnu ulogu. Intenzivni kardio-treninzi ili vježbe sa velikim opterećenjem nakon 17 časova mogu imati kontraproduktivan efekat. Vrhunska fizička aktivnost podiže nivo kortizola i adrenalina. Ona povećava tjelesnu temperaturu i ubrzava puls. Sve to organizam drži u stanju pripravnosti satima nakon završetka treninga.

Slično tome, rješavanje stresnih poslovnih zadataka, pregledanje vijesti ili učešće u žučnim raspravama u kasnim satima održava ton simpatičkog nervnog sistema visokim. Umjesto da se priprema za noćni odmor, srce ostaje pod pritiskom povišenog pulsa i krvnog pritiska. Večernje sate treba rezervisati za umjerene aktivnosti, poput lagane šetnje, joge ili vježbi disanja, koji aktiviraju parasimpatički sistem i pomažu srcu da uđe u stanje regeneracije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava u organizmu kada jedete šljive?

Šljive su omiljeno sezonsko voće, a osim osvježavajućeg ukusa, organizmu obezbjeđuju vlakna, vitamine, minerale i korisna biljna jedinjenja.

Posebno su poznate po blagotvornom uticaju na varenje. Vlakna doprinose normalnom radu crijeva, dok suve šljive sadrže i sorbitol. On može imati blago laksativno dejstvo.

Šljive su bogate i polifenolima i drugim antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa. Tamne sorte posebno se izdvajaju po sadržaju antocijanina. Sadrže vitamin C, vitamin K i kalijum, koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i očuvanju zdravlja kostiju.

Iako su slatkog okusa, šljive imaju nizak glikemijski indeks. Vlakna koja sadrže usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime sprječavaju nagle skokove glukoze u krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Zbog visokog sadržaja vode, svježe šljive su dobar izbor za osvježenje i užinu, posebno tokom toplijih dana. Istraživanja ukazuju i na moguću korist redovnog konzumiranja suvih šljiva za očuvanje gustine kostiju, iako one ne mogu zamijeniti terapiju niti uravnoteženu ishranu.

Istraživanja pokazuju da šljive (naročito suhe) sadrže spojeve poput flavonoida i minerala bora koji povoljno utječu na gustoću kostiju te mogu pomoći u prevenciji osteoporoze.

Šljive su niskokalorične (oko 46 kalorija na 100 grama) i ne sadrže zasićene masti. Vlakna pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, što ih čini odličnim izborom za uravnoteženu prehranu

Ipak, sa suvim šljivama ne treba pretjerivati jer veće količine kod osjetljivih ljudi mogu izazvati nadimanje i probavne tegobe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdravstvene prednosti konzumiranja banana

Iako su poznate po kalijumu, stručnjaci ističu da banane pružaju mnogo više kada je riječ o prevenciji i zdravlju. One nijesu rezervisane samo za smutije i žitarice, a kuvari nude neočekivane načine za njihovu pripremu u svakodnevnoj ishrani.

Na pitanje da li se može pretjerati sa unosom, odgovor zavisi od opšteg zdravstvenog stanja, dijetetskih ciljeva, ali i od same zrelosti, odnosno boje ploda.

Nutritivna vrijednost i sastav

Jedna prosječna banana dužine oko 18 centimetara sadrži 105 kalorija, što je u srednjem do višem rangu u poređenju sa drugim voćem. Međutim, te kalorije nijesu „prazne”, već dolaze iz skroba, vlakana blagotvornih za crijevnu floru i niza esencijalnih vitamina i minerala.

Kalorije i makronutrimenti: 105 kcal, 1,29 g proteina, 0,389 g masti, 26,9 g ugljenih hidrata, 3,07 g dijetalnih vlakana i 14,4 g šećera.

Možda vas interesuje i ovo:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Vitamini i minerali: 0,43 mg vitamina B6 (22% preporučenog dnevnog unosa), 10,3 mg vitamina C (17%), 422 mg kalijuma (12%), 31,9 mg magnezijuma (8%), 0,319 mg mangana (16%) i oko 85 grama vode.

Sadržaj šećera u banani zapravo je manji nego u istoj količini voća poput grožđa ili smokava. Prirodni šećeri dolaze u kombinaciji sa vlaknima, kalijumom i vitaminom B6, što ih čini pametnim izborom za zadovoljenje potrebe za slatkim.

Zdravstvene prednosti

Zdravlje srca i krvni pritisak:

Ishrana bogata kalijumom može smanjiti rizik od srčanih oboljenja i smrtnosti za čak 24 odsto. Kalijum pomaže bubrezima da izbace višak natrijuma i opušta zidove krvnih sudova, čime snižava krvni pritisak.

Zdravlje crijeva i varenje:

Vlakna pomažu crijevnoj mikrobioti da proizvodi kratkolančane masne kiseline koje smanjuju upale i snižavaju loš holesterol. Zelenije banane sadrže otporni skrob koji hrani dobre crijevne bakterije, a prema studijama može smanjiti rizik od karcinoma gornjeg digestivnog trakta za više od 60 odsto.

Energija i oporavak za sportiste:

Šećeri iz banane pružaju brz izvor energije za mišiće, dok kalijum i magnezijum sprečavaju grčeve i održavaju ravnotežu tečnosti.

Mentalno zdravlje i protivupalno dejstvo:

Banane su bogate flavonoidima koji mogu smanjiti rizik od demencije i Alchajmerove bolesti. Sadrže i triptofan koji se pretvara u serotonin (hormon sreće), vitamin B6 za njegovu proizvodnju, te magnezijum za bolji san.

Kreativni načini pripreme i rizici

Pored klasičnog dodavanja u ovsenu kašu, nutricionisti predlažu pripremu čaja od kuvane cijele banane, karamelizovanu bananu kao dodatak jelima sa piletinom, kolutiće grilovane banane u slanoj salati, pa čak i upotrebu kore od banane nakon pranja i mariniranja.

Alternativa klasičnom brašnu je brašno od nezrelih banana, koje je bogato otpornim skrobom i ne sadrži gluten.

Kao i sa većinom namirnica, sa bananama ne treba pretjerivati. Prekomjeran unos može dovesti do skoka šećera u krvi, nedovoljnog unosa proteina i zdravih masti, kao i do zatvora ukoliko se ne unosi dovoljno vode.

Za većinu ljudi optimalna mjera je jedna do dvije srednje banane dnevno, piše Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Susam: Jedna kašika dnevno preporodi cijelo tijelo

Kašika ovog sjemena košta manje od kafe koju popijete usput, a stoji u svakoj boljoj prodavnici. Susam u ishrani je namirnica koja po vrijednosti stoji rame uz rame sa bijelim lukom i kurkumom, a većina vas ga koristi samo kao ukras za pecivo.

Jeftin je, nalazi se svuda, i nema razloga da ga ne uvrstite u svakodnevnu ishranu jer može spriječiti razne bolesti, nekada čak i spasiti život.

Odakle dolazi susam i zašto se toliko hvali

Susam je sjemenka koja potiče iz Azije i Južne Afrike. Riječ je o jednogodišnjoj biljci koja za tri do pet mjeseci naraste i do dva metra. Ukusan je i veoma značajan dodatak ishrani. Sve češće se pominje korist putera od susama kod anemije, a isto važi i za susamovo ulje. Kako god da ga koristite, nećete pogriješiti.

Najveće prednosti koje ima susam u ishrani

Dobar izvor vlakana

  • Može sniziti holesterol i trigliceride
  • Hranljiv izvor biljnih proteina
  • Može pomoći u snižavanju krvnog pritiska
  • Može podržati zdrave kosti

Ono što susam izdvaja nije jedna od ovih stavki, već to koliko lako sve to dobijete bez mijenjanja jelovnika. Ne morate da izbacujete ništa, ne morate da kuvate drugačije, ne morate ni da razmišljate o količinama preko one jedne kašike. Ta lakoća je razlog zašto se susam zadrži u kuhinji duže od većine stvari koje kupite iz zdravstvenih razloga. Ostalo obično završi na dnu ormarića.

Kako da susam u ishrani ubacite u jelo, a da ne mijenjate ništa

Posipajte ga preko jela dok ga spremate, preko salate, ili od njega napravite svoj preliv. Lako se kombinuje i može u bukvalno bilo koje jelo. Po sastavu je uglavnom masnoća, tačnije prevladavaju nezasićene masne kiseline. Sadrži mangan, magnezijum, bakar, vitamin A, B1, B6 i E.

Krem sa susamom koji djeca traže sama

Dvije supene kašike putera i isto toliko kakao praha pomiješajte sa tri kašike meda. Dodajte i dvije velike kašike susamovog putera. Sve sjedinite kašikom. Ovaj krem obožavaju i djeca zato što sadrži susam, pa onda osjećate kao da je hrskavije.

Najbolje ga je uzimati uz nešto bogato vitaminom C, recimo uz limunadu, kako bi se bolje „primilo“ u organizam. Prebacite u staklenu teglu i držite u frižideru, a jedite tri puta dnevno po jednu supenu kašiku, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na: