Naučnici razvili vakcinu uz pomoć vještačke inteligencije

Naučnici s Univerziteta u Kembridžu razvili su “fundamentalno novu” vrstu vakcine čiji je ključni sastojak u potpunosti dizajniran vještačkom inteligencijom. Takva vakcina, prvi put je testirana na ljudima.

Vakcina je osmišljena da djeluje protiv svih koronavirusa, uključujući Covid varijante i viruse koji se prenose sa životinja na ljude. Cilj je spriječavanje budućih pandemija.

Istraživači su analizirali genetske kodove različitih koronavirusa i uz pomoć AI kreirali super-antigen koji trenira imunološki sistem da prepozna cijelu porodicu virusa, čak i ako mutiraju.

Prva klinička ispitivanja na 39 osoba pokazala su da je vakcina sigurna. Naredna studija na oko 200 ispitanika dati jasniju sliku o njenoj efikasnosti.

Profesor Džonatan Hinej izjavio je da je riječ o fundamentalnoj promjeni u pripremi za pandemije. Profesor Soul Faust ocijenio da tehnologija definitivno ima potencijal.

Tim već radi na univerzalnim vakcinama protiv sezonske gripe, ptičjeg gripa H5N1 i virusnih hemoragičnih groznica, uključujući Ebola sojeve za koje još ne postoji vakcina.

Prema riječima profesora Endija Polarda iz Oksfordske grupe za vakcine, AI pristupi već daju fascinantne podatke u istraživanjima na životinjama, a ključni test bit će rezultati u ljudskim ispitivanjima.

Naučnici vjeruju da bi vještačka inteligencija mogla postati prekretnica u razvoju vakcina, ubrzati proces i spasiti živote, piše BBC.

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

U vremenu kada internet svakodnevno preplavljuju hiljade novih vijesti, mnogi korisnici sve češće pokušavaju da prilagode sadržaj koji im Google prikazuje.

Google News i Google pretraga danas koriste napredne algoritme koji analiziraju interesovanja korisnika, istoriju pretrage i prethodne klikove kako bi kreirali personalizovan “news feed”.

Međutim, brojni korisnici nisu ni svjesni koliko opcija imaju za kontrolu sadržaja koji im se prikazuje.

Portal “Popular Science” objavio je detaljan vodič koji objašnjava kako korisnici mogu prilagoditi Google News i smanjiti količinu neželjenih ili irelevantnih vijesti.

Google prati šta čitate i na osnovu toga bira vijesti

Google News koristi podatke iz Google pretrage, YouTubea i drugih servisa kako bi procijenio koje teme vas zanimaju. Na osnovu toga algoritam odlučuje koje će priče biti prikazane u sekcijama poput “For You”, “Top Stories” i “Following”.

To znači da čak i nekoliko klikova na određenu temu može potpuno promijeniti sadržaj koji vam Google prikazuje narednih dana.

Kako pratiti teme koje vas zanimaju

Jedna od osnovnih opcija jeste praćenje određenih tema, lokacija ili medija. Korisnici mogu pretražiti pojmove poput sportskih klubova, tehnologije, politike ili nauke, a zatim kliknuti opciju “Follow”.

Sve teme koje pratite kasnije se pojavljuju u kartici “Following”, gdje Google prikazuje personalizovane vijesti povezane sa vašim interesovanjima.
Na isti način moguće je pratiti i konkretne medijske kuće ili lokalne izvore vijesti.

Sakrivanje izvora i tema koje ne želite

Google News omogućava i uklanjanje sadržaja koji korisnik ne želi da vidi. Pored svake vijesti nalazi se meni sa dodatnim opcijama, gdje možete izabrati “Fewer stories like this” ili potpuno sakriti određeni medij klikom na “Hide all stories from this source”.

Na taj način algoritam postepeno “uči” šta želite, a šta ne želite da gledate.
Stručnjaci savjetuju da korisnici povremeno ažuriraju ove postavke kako bi feed ostao relevantan i raznovrstan.

Nova opcija “Preferred Sources”

Google je posljednjih mjeseci uveo i novu funkciju pod nazivom “Preferred Sources”, koja omogućava korisnicima da sami biraju medije kojima najviše vjeruju.

Kada pretražujete vijesti, pored sekcije “Top Stories” može se pojaviti mala zvjezdica. Klikom na nju korisnik može dodati omiljene medije koji će ubuduće imati prioritet u rezultatima pretrage.

Na taj način moguće je filtrirati sadržaj i smanjiti prikaz nepouzdanih ili senzacionalističkih izvora.

Google News možete dodatno prilagoditi

Pored izbora tema i izvora, Google omogućava i podešavanje izgleda aplikacije i načina prikaza vijesti. Korisnici mogu uključiti tamni režim rada, promijeniti veličinu kartica sa vijestima ili smanjiti potrošnju mobilnih podataka.

Na Android uređajima dostupna je i opcija “Mini cards”, koja prikazuje više naslova na ekranu sa manjim fotografijama.

Google koristi i vašu istoriju aktivnosti

Jedan od ključnih faktora za personalizaciju jeste “Web & App Activity”, odnosno istorija aktivnosti povezana sa vašim Google nalogom. Google News koristi te podatke kako bi predvidio koje teme bi vas mogle zanimati.

Korisnici koji žele manje personalizovan sadržaj mogu isključiti ili ograničiti praćenje aktivnosti unutar Google naloga.

Borba protiv dezinformacija i AI sadržaja

Nova Google podešavanja dolaze u trenutku kada raste zabrinutost zbog AI generisanih vijesti, dezinformacija i lažnih sadržaja na internetu. Zbog toga Google sve više pokušava korisnicima dati mogućnost da sami biraju medije kojima vjeruju.

Stručnjaci smatraju da će personalizacija vijesti postati još važnija kako količina AI sadržaja na internetu bude nastavila da raste.

Algoritmi sve više određuju šta čitamo

Iako Google News korisnicima nudi brojne opcije kontrole, algoritmi i dalje imaju ključnu ulogu u tome koje vijesti će postati viralne i dominirati naslovnicama.

Zbog toga tehnološki analitičari upozoravaju da je važno aktivno prilagođavati postavke i birati izvore informacija, umjesto da korisnici potpuno prepuste algoritmima da odlučuju šta će čitati svakog dana.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Predviđanja stručnjaka o AI: To će biti nova vrsta na zemlji

Vodeći svjetski stručnjaci vjeruju da bi 2030. godina mogla ostati upamćena kao trenutak kada je vještačka inteligencija (AI) prestala da bude običan alat.

Prema njihovim procjenama, AI bi tada mogao biti posmatran kao nova „vrsta“ na našoj planeti – sa uticajem koji bi mogao temeljno redefinisati ljudsko društvo.

Predviđanja stručnjaka o AI

Profesor Bendžamin Rosman sa Univerziteta Vitvatersrand iznio je tvrdnju da AI više neće biti samo „neživi predmet“ poput telefona. On smatra da bi do 2030. godine vještačka inteligencija mogla postati entitet sa određenim pravima. Slično kao što ih ima savremeni čovjek (Homo sapiens).

Takav razvoj događaja značio bi da AI prestaje biti puki digitalni asistent i dobija sposobnost da direktno djeluje u stvarnom svijetu. Od upravljanja sistemima do donošenja kompleksnih odluka.

To pred čovječanstvo postavlja ogroman izazov zajedničkog suživota sa naprednim mašinama kažu predviđanja stručnjaka o AI.

Digitalni kolonijalizam i prijetnja demokratiji

Istraživanje sprovedeno među osam globalnih eksperata pokazalo je duboku zabrinutost za budućnost slobode i političkih sistema.

Ugrožena demokratija: Pet od osam stručnjaka strahuje da bi algoritmi i deepfake tehnologije mogli urušiti povjerenje u informacije.

Gubitak suvereniteta: Šest stručnjaka upozorava na „digitalni kolonijalizam“. To je scenario u kojem velike tehnološke kompanije ili moćne države kontrolišu slabije nacije putem AI sistema.

Sukob ciljeva: Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Berkli upozorava na mogućnost da AI, ukoliko njegovi ciljevi ne budu usklađeni sa ljudskim, isključi ljude iz ključnih procesa odlučivanja. To je scenario koji podsjeća na naučnofantastične filmove.

Obrazovanje: Važnija su pitanja od odgovora

U svijetu u kojem AI može ponuditi gotov odgovor za nekoliko sekundi, klasično učenje napamet gubi smisao. Stručnjaci su saglasni da će najvažnija vještina budućnosti biti kritičko razmišljanje i sposobnost postavljanja pravih pitanja.

Budućnost će pripadati onima koji znaju provjeriti informaciju, razumjeti način rada algoritama i upravljati tehnologijom – umjesto da joj se slijepo pokoravaju.

Utopija ili pucanje balona?

Dok jedni predviđaju eru prosperiteta i tehnološkog napretka, drugi upozoravaju na mogućnost „pucanja AI balona“. To bi dovelo do masovnog razočaranja ako očekivanja budu nerealna.

Bez obzira na to koji scenario prevagne, 2030. godina bi mogla predstavljati prelomnu tačku u odnosu čovjeka i mašine. Trenutak kada će se jasno vidjeti da li je AI ostao alat ili je postao nova sila na Zemlji, prenosi Telegraf.

Možda vas zanima i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka kao laž: Kako AI daje pogrešne zdravstvene savjete

Prema najnovijoj studiji, modeli vještačke inteligencije koji se sve češće koriste za pružanje zdravstvenih savjeta imaju značajan problem. Podložni su dezinformacijama ako su one upakovane u format koji imitira naučni autoritet.

Istraživanje je pokazalo da AI čettbotovi i veliki jezički modeli često ne uspijevaju da razlikuju provjerene medicinske činjenice od laži.

Glavni problemi identifikovani u studiji su:

• AI modeli daju veći značaj strukturi teksta i autoritativnom tonu nego stvarnoj provjeri podataka kroz baze kliničkih dokaza.
• Pošto se sve veći broj ljudi oslanja na AI za samoliječenje i razumijevanje simptoma, sposobnost tehnologije da “povjeruje” u dezinformacije predstavlja ozbiljan rizik po javno zdravlje.
• Studija upozorava da kreatori lažnih vesti koriste upravo ove slabosti AI sistema kako bi progurali opasne medicinske savjete u same odgovore koje generišu popularni AI asistenti.
• Stručnjaci koji su radili na istraživanju ističu da trenutni zaštitni mehanizmi nisu dovoljni. Iako kompanije kao što su OpenAI, Google i Meta stalno unapređuju svoje modele, studija sugeriše da je neophodan radikalno drugačiji pristup u načinu na koji AI vrednuje izvore informacija.

Uči iz neistina

“Problem nije samo u tome što AI može da pogreši, već u tome što on aktivno uči iz sofisticirano plasiranih neistina koje imitiraju nauku”, navodi se u izvještaju, a prenosi GlasSrpske.

Dok se tehnologija ne usavrši, ljekari i istraživači apeluju na građane da AI alate koriste isključivo kao informativnu pomoć. Za bilo kakvu dijagnozu ili terapiju treba da se obrate kvalifikovanim medicinskim stručnjacima i provjerenim institucijama.

Možda vas interesuje i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Budućnost je stigla: AI asistent za mobilni uskoro realnost

Podijeli tekst sa drugima na: