12 najgorih navika koji opterećuju srce

Srce je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Svakog dana otkuca oko 100.000 puta i bez prestanka snabdijeva organizam krvlju i kiseonikom.

Ipak, na njegovo zdravlje ne utiču samo godine ili genetika. Mnogo češće presudnu ulogu imaju svakodnevne navike koje vremenom mogu povećati rizik od visokog krvnog pritiska, ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Problem je što većina tih navika ne izaziva trenutne tegobe. One djeluju polako i neprimjetno, zbog čega mnogi godinama vjeruju da su potpuno zdravi. Stručnjaci zato ističu da je prevencija najvažniji korak u očuvanju zdravlja srca.

Evo kojih 12 navika bi trebalo preispitati.

1. Dugotrajno sjedenje

Savremeni način života podrazumijeva sate provedene za računarom, u automobilu ili ispred televizora. Dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog pritiska, a sve to predstavlja opterećenje za srce. Čak i ako redovno vježbate, nije dobro da ostatak dana provedete gotovo potpuno nepokretni.

“Šta možete da uradite? Ustanite svakih 30 do 60 minuta, prošetajte nekoliko minuta ili uradite nekoliko jednostavnih vježbi istezanja.”

2. Previše soli u ishrani

So je neophodna organizmu, ali njen višak može dovesti do povišenog krvnog pritiska, jednog od najvećih faktora rizika za bolesti srca. Najveći problem nije so koju dodajemo tokom kuhanja, već ona koja se već nalazi u industrijski prerađenoj hrani, suhomesnatim proizvodima, grickalicama i gotovim obrocima. Zamena dela soli začinskim biljem može biti jednostavan način da se unos postepeno smanji.

3. Nedostatak sna

Ljudi koji redovno spavaju manje od sedam sati češće imaju povišen krvni pritisak, poremećaje metabolizma i povećan rizik od srčanih bolesti. Tokom sna organizam se oporavlja, regulišu se hormoni i smanjuje opterećenje na kardiovaskularni sistem. Kvalitet sna jednako je važan kao i njegovo trajanje.

4. Pušenje

Pušenje ostaje jedan od najvećih faktora rizika za bolesti srca i krvnih sudova. Duvanski dim oštećuje zidove arterija, povećava stvaranje krvnih ugrušaka i smanjuje količinu kiseonika koju krv prenosi kroz organizam. Dobra vijest je da organizam počinje da se oporavlja ubrzo nakon prestanka pušenja, a rizik od srčanih bolesti vremenom se značajno smanjuje.

5. Pretjerano konzumiranje alkohola

Povremena i umjerena konzumacija alkohola nije isto što i redovno prekomerno pijenje. Velike količine alkohola mogu povećati krvni pritisak, izazvati poremećaje srčanog ritma i doprinijeti razvoju srčanih oboljenja. Ako pijete alkohol, važno je da to bude u granicama koje preporučuju zdravstvene smernice.

6. Hronični stres

Kratkotrajan stres je normalna reakcija organizma, ali kada traje mjesecima ili godinama može negativno uticati na zdravlje. Stalno povišen nivo hormona stresa povećava krvni pritisak, ubrzava rad srca i često dovodi do nezdravih navika poput prejedanja, pušenja ili manjka fizičke aktivnosti. Pronalaženje vremena za odmor, šetnju, razgovor ili hobi može imati pozitivan efekat na cjelokupno zdravlje.

7. Premalo fizičke aktivnosti

Srce je mišić koji, kao i svaki drugi, jača kada se redovno koristi. Umjerena fizička aktivnost može doprinijeti boljoj cirkulaciji, regulaciji krvnog pritiska, tjelesne težine i nivoa šećera u krvi. Nije neophodno svakodnevno provoditi sate u teretani. Brza šetnja, vožnja bicikla ili plivanje nekoliko puta nedeljno već mogu imati značajne koristi.

8. Ishrana bogata ultraprerađenom hranom

Brza hrana, slatkiši, gazirana pića i industrijski proizvodi često sadrže velike količine šećera, soli i zasićenih masti. Njihova česta konzumacija povezuje se sa povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa i bolesti srca. Osnova ishrane trebalo bi da budu povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i kvalitetni izvori proteina.

9. Ignorisanje visokog krvnog pritiska

Visok krvni pritisak često se naziva “tihim ubicom” jer godinama može postojati bez ikakvih simptoma. Mnogi ljudi ne znaju da imaju hipertenziju sve dok se ne jave ozbiljne komplikacije. Redovno merenje pritiska, posebno nakon četrdesete godine ili ranije ako postoje faktori rizika, može pomoći da se problem otkrije na vrijeme.

Možda vas interesuje i ovo:

Razlozi zbog kojih srce kuca ubrzano: Nisu svi opasni

Kardiohirurg upozorava: Pogledajte koja hrana vam uništava srce

10. Zanemarivanje povišenog holesterola

Povišen LDL holesterol može doprinijeti stvaranju naslaga u arterijama, čime se povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Problem je što ni visok holesterol najčešće ne izaziva simptome. Zbog toga su redovne laboratorijske analize važan dio preventivnih pregleda.

11. Hronično prejedanje

Nije važna samo tjelesna težina već i način na koji jedemo. Veliki i obilni obroci, posebno u kasnim večernjim satima, dodatno opterećuju organizam i mogu doprineti gojaznosti, insulinskoj rezistenciji i metaboličkim poremećajima. Manji, uravnoteženi obroci tokom dana često predstavljaju bolji izbor.

12. Preskakanje preventivnih pregleda

Mnogi odlaze kod ljekara tek kada se pojave simptomi. Međutim, bolesti srca često se razvijaju godinama pre nego što izazovu prve tegobe. Redovni pregledi, analiza krvi, kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola mogu pomoći da se faktori rizika otkriju na vrijeme i spreče ozbiljne komplikacije.
Mali koraci prave veliku razliku

Briga o srcu ne podrazumijeva drastične promjene preko noći. Naprotiv, stručnjaci ističu da su upravo male, ali dosledne promene najefikasnije. Počnite tako što ćete svakog dana prošetati dvadesetak minuta, zameniti gazirani sok vodom, dodati više povrća u obroke ili otići na preventivni pregled ako to dugo odlažete. Svaka dobra odluka predstavlja ulaganje u zdravlje.

Kada treba potražiti pomoć?

“Ako često osjećate bol ili pritisak u grudima, otežano dišete, imate neobjašnjiv umor, ubrzan ili nepravilan rad srca ili se javljaju vrtoglavice i nesvestice, potrebno je što pre obratiti se ljekaru. Ovi simptomi ne moraju nužno ukazivati na bolest srca, ali zahtevaju stručnu procenu.”, piše Stil.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kardiolog otkrio trikove za rashlađivanje tokom vrućina

Ljetne vrućine i neprospavane noći postale su svakodnevica za mnoge koji se bore sa visokim temperaturama u spavaćim sobama. Iako se veliki broj ljudi oslanja na klima-uređaje, njihova prekomjerna upotreba može da isuši sluznicu i izazove različite zdravstvene tegobe.

Španski kardiolog Hoze Abeljan preporučuje jednostavne metode koje su postale pravi hit na društvenim mrežama, a tiču se rashlađivanja tokom tropskih noći. Njegov pristup rješavanju problema sa spavanjem ne svodi se samo na ono što radite neposredno pred odlazak u krevet, već podrazumijeva navike koje se njeguju tokom čitavog dana.

Zaboravite ledeni tuš tokom vrućina

Jedan od najzanimljivijih savjeta odnosi se na tuširanje. Iako mnogi vjeruju da leden tuš najbolje rashlađuje organizam, Abeljan upozorava da on može imati potpuno suprotan efekat.

Naime, veoma hladna voda aktivira odbrambeni mehanizam organizma i izaziva sužavanje krvnih sudova, zbog čega tijelo pokušava da sačuva toplotu u svojoj unutrašnjosti.

Umjesto toga, preporučuje tuširanje mlakom vodom oko sat i po prije spavanja. Topla voda širi krvne sudove blizu površine kože, pa nakon izlaska iz tuš-kabine tijelo mnogo lakše oslobađa višak toplote. Zbog toga tjelesna temperatura brže opada, a organizam se prirodno priprema za san.

Pretvorite tijelo u sopstvenu klimu

Najpoznatiji Abeljanov trik zasniva se na hlađenju takozvanih pulsnih tačaka – mjesta na kojima su krvni sudovi najbliži površini kože.

Dovoljno je da hladnu vodu ili vlažnu krpu stavite na vrat, zglobove ruku, prepone i članke. Na taj način hladi se krv koja prolazi kroz te dijelove tijela, pa se osjećaj svježine vrlo brzo širi cijelim organizmom.

Sličan efekat ima i metoda “zamrznutih čarapa”. Potrebno je da pamučne čarape blago nakvasite, ostavite ih u zamrzivaču oko dvadeset minuta, a zatim ih obujete neposredno prije odlaska na spavanje.

Kao dodatni trik preporučuje i takozvanu “egipatsku metodu”, koja podrazumijeva lagano prskanje posteljine vodom pomoću raspršivača. Isparavanje vlage sa tkanine pruža prijatan i dugotrajan osjećaj hlađenja tokom noći.

Dobre navike tokom dana prave razliku

Prema riječima ovog kardiologa, kvalitetan san počinje mnogo prije večeri, piše Kurir. 

“Trik za bolji odmor možda se krije više u onome što radite tokom dana nego u onome što radite pred spavanje”, ističe Abeljan.

On savjetuje da tokom dana ne ležite u krevetu osim ako zaista ne planirate da spavate, jer takva navika može da poremeti biološki sat i zbuni mozak kada je vrijeme za odmor.

Preporučuje i da se odmah nakon buđenja izložite prirodnoj sunčevoj svjetlosti kako biste uskladili unutrašnji ritam organizma. Treba da budete fizički aktivni tokom dana. Ipak, intenzivne treninge trebalo bi izbjegavati u večernjim satima, jer mogu previše da stimulišu nervni sistem i otežaju uspavljivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mliječni proizvodi i zdravlje srca: Ove tri namirnice su najbolje

Kardiolozi naglašavaju da mliječni proizvodi i te kako mogu biti dio režima ishrane koji čuva srce.

“Mliječni proizvodi su odličan izvor važnih nutrijenata poput proteina, kalcijuma i vitamina D, koji doprinose opštem zdravlju, uključujući zdravlje kostiju, mišića i srca”, kaže dr Renato Apolito, kardiolog u Medicinskom centru Univerziteta Hekensak Meridian Džerzi Šor.

Uključivanje mliječnih proizvoda u ishranu, čak i onih sa punim procentom mliječne masti, ne znači zanemarivanje zdravlja srca, piše EatingWell.

“Velike studije danas pokazuju da ni punomasni ni mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti, ukoliko se konzumiraju umjereno, ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja”, objašnjava dr Karlos El-Talavi, kardiolog iz bolnice Hjuston Metodist, prenosi b92.

U nastavku izdvajamo tri najbolje mliječne namirnice koje kardiolozi preporučuju za očuvanje zdravlja srca, kao i praktične savjete za njihovo uvođenje u svakodnevnu ishranu.

1. Jogurt

S obzirom na to da je jogurt fermentisan proizvod, on je izvor probiotika korisnih za zdravlje crijeva, što može imati pozitivan uticaj na cjelokupno zdravlje organizma.

“Proces fermentacije obogaćuje jogurt probioticima i korisnim jedinjenjima koja doprinose ravnoteži holesterola, regulaciji šećera u krvi i zdravlju crijeva”, navodi dr El-Talavi. Ako tražite zasitnu opciju bogatu proteinima, grčki jogurt ili skir (skyr) su odličan izbor.

Istraživanja nisu pokazala značajnu razliku u koristima između proteinski bogatih i običnih jogurta – svi oni mogu doprinijeti kardiometaboličkom zdravlju.

“U kombinaciji sa bademima ili orasima i suvim voćem, jogurt je zdravija alternativa prerađenim proteinskim pločicama koje ljudi često biraju za doručak”, dodaje dr Apolito.

2. Kefir

Kefir predstavlja odličnu alternativu jogurtu, naročito kada ste u žurbi ili vam je potreban dodatak za smuti, jer je u pitanju napitak. Gušći je od mlijeka i ima karakterističan, blago kiselkast ukus.

“Fermentisani proizvodi poput kefira takođe su dobar izbor, jer sve više saznajemo o povezanosti zdravlja crijeva i kardiovaskularnog sistema”, kaže dr Rohit Vupuluri, interventni kardiolog.

Probiotici iz kefira podržavaju ravnotežu crijevnog mikrobioma. To može doprinijeti smanjenju hronične upale niskog intenziteta, koja je povezana sa razvojem srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da konzumacija kefira može pomoći u snižavanju krvnog pritiska, triglicerida i LDL (“lošeg”) holesterola, kao i u povećanju HDL (“dobrog”) holesterola.

3. Sir

Prema mišljenju kardiologa i najnovijim istraživanjima, sir može biti namirnica pogodna za zdravlje srca.

“Iako sadrži zasićene masti, studije ukazuju na to da je konzumacija sira povezana sa nižim kardiovaskularnim rizikom. Čini se da njegove specifične komponente i proces fermentacije ublažavaju potencijalne negativne efekte zasićenih masti”, ističe dr El-Talavi.

U najnepovoljnijem slučaju, istraživanja su pokazala da sir ima neutralan efekat na kardiometabolički rizik.

Stručno mišljenje

Kardiolozi su saglasni – umjerena konzumacija mliječnih proizvoda ne ugrožava zdravlje srca.

“Ne morate da strahujete od mliječnih proizvoda. Jogurt, mlijeko i sir mogu biti dio ishrane koja je dobra za srce. Fokusirajte se na kvalitet namirnica, veličinu porcija i ukupan obrazac ishrane, a ne isključivo na sadržaj masti”, zaključuje dr El-Talavi.

Štaviše, mliječni proizvodi, naročito fermentisani, mogu imati i zaštitni efekat na zdravlje srca. Zato ih je preporučljivo uključiti u uravnoteženu ishranu bogatu biljnim namirnicama. To su integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke.

Možda vas zanima i ovo:

Zdravlje srca zavisi od prehrane, pazite šta večerate

 

Podijeli tekst sa drugima na: