Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

Kondicija, snaga i mišićna izdržljivost počinju opadati već oko 35. godine, i to bez obzira na to koliko je osoba ranije trenirala, pokazala je švedska studija koja je iste ljude pratila 47 godina.

Istraživači sa Karolinska instituta u Stockholmu, u okviru švedske studije o fizičkoj aktivnosti i kondiciji (SPAF), od 1974. godine prate nekoliko stotina nasumično odabranih muškaraca i žena rođenih 1958. Njihova kondicija i snaga redovno su mjerene od 16. do 63. godine.

Šta je pokazalo istraživanje koje je trajalo 47 godina?

Za razliku od većine ranijih istraživanja, koja su poredila različite starosne grupe, ova studija je iste ljude pratila gotovo pola stoljeća. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle.

U kojim godinama počinju opadati snaga i kondicija?

Kod oba spola izdržljivost mišića i aerobni kapacitet dostigli su vrhunac između 26. i 36. godine. Nakon toga su počeli opadati, isprva za 0,3 do 0,6 posto godišnje, a kasnije i do 2,5 posto godišnje. Snaga mišića gubila se sličnim tempom, a brzina pada nije se razlikovala između muškaraca i žena.

Može li se usporiti gubitak snage i kondicije?

Autori naglašavaju da fizička aktivnost može usporiti taj pad, ali ga ne može potpuno zaustaviti. Studija je pokazala i da ljudi mogu poboljšati kondiciju i snagu treningom i nakon 35. godine, prenosi Klix.

“Naša studija pokazuje da fizička aktivnost može usporiti pad performansi, iako ga ne može u potpunosti zaustaviti”, rekla je glavna autorica Maria Westerståhl sa Karolinska instituta.

Šta istraživači planiraju dalje ispitivati?

Istraživači sada žele otkriti mehanizme koji stoje iza toga, a učesnici studije bit će ponovo ispitani kada napune 68 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava sa tijelom kada prestanete da jedete šećer

Smanjenje unosa dodatog šećera može uticati na nivo energije, želju za slatkišima i kontrolu šećera u krvi, a prve promjene kod nekih ljudi mogu se javiti već tokom prvog dana.
Ako često posežete za čokoladom, keksom, gaziranim sokovima ili zaslađenom kafom, smanjenje količine šećera moglo bi biti jedna od korisnijih promjena u vašoj ishrani.

Međutim, šta se zapravo dešava s organizmom kada prestanete da jedete slatkiše? Da li se tijelo mijenja već nakon nekoliko sati ili je potrebno mnogo više vremena?

Nutricionisti objašnjavaju da neke promjene mogu biti primjetne relativno brzo, dok se druge razvijaju tokom nekoliko sedmica. Ipak, potpuno izbacivanje šećera nije neophodno, niti organizmu treba poseban “detoks”.

Kako objašnjava nutricionistkinja Tara Kolingvud, jetra i bubrezi već obavljaju posao uklanjanja otpadnih materija iz organizma. Kada smanjimo unos dodatog šećera, tijelo se jednostavno prilagođava drugačijem načinu ishrane.

Šta se dešava tokom prvog sata?

Kada smanjite unos namirnica i napitaka bogatih dodatim šećerom, možete ublažiti nagle skokove glukoze u krvi koji nastaju nakon njihovog konzumiranja.

To je posebno značajno za osobe koje dan započinju slatkim pecivom, zaslađenom kafom ili gaziranim sokom.

Takva hrana može brzo podići nivo šećera u krvi, nakon čega organizam luči insulin, hormon koji omogućava glukozi da dospije u ćelije.

Smanjenje dodatog šećera može doprinijeti stabilnijem nivou energije, ali ne treba očekivati da će svi osjetiti razliku već nakon sat vremena.

Reakcija zavisi od prethodnih prehrambenih navika, količine šećera i sastava obroka.

Prvi dan bez šećera: Zašto se javlja želja za slatkišima?

Ako ste navikli da svakodnevno jedete čokoladu, kolače ili pijete zaslađene napitke, već prvog dana možete primijetiti da vam nedostaju.

Kod nekih ljudi mogu se javiti glavobolja, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.

Međutim, ove tegobe ne treba automatski smatrati simptomima zavisnosti ili apstinencije, piše Eat This, Not That.

Na želju za slatkišima utiču brojne stvari, od ustaljenih navika i stresa do gladi i nedovoljnog unosa hrane.

Ako svakog popodneva pojedete nešto slatko, organizam se može naviknuti na tu rutinu. Kada je promijenite, možda ćete imati osjećaj da vam nešto nedostaje.

Umjesto strogih zabrana, stručnjaci preporučuju da unaprijed pripremite zamjenu, poput voća, običnog jogurta ili hranljivog obroka.

Poslije sedam dana: Da li slatkiši postaju manje primamljivi?

Nakon nekoliko dana smanjenog unosa dodatog šećera, kod pojedinih ljudi želja za slatkišima počinje da slabi.

Moguće su i promjene u doživljaju ukusa.

Voće koje vam ranije nije djelovalo naročito slatko može postati slađe, dok vam omiljeni gazirani napitak ili desert odjednom može djelovati preslatko.

Ipak, to ne znači da će svako nakon sedam dana izgubiti želju za čokoladom ili kolačima.

Promjene u ukusu zavise od dugogodišnjih navika, a proces prilagođavanja nije jednak kod svih.

Neki ljudi primjećuju i manje nadimanja ili poboljšanje varenja. Međutim, takve promjene često zavise od namirnica kojima su zamijenili slatkiše, a ne samo od smanjenja šećera.

Šta se mijenja nakon mjesec dana?

Ako ste ranije redovno unosili velike količine dodatog šećera, njegovo smanjenje tokom nekoliko sedmica može donijeti značajnije koristi.

Među mogućim promjenama su bolja kontrola nivoa glukoze u krvi i poboljšana osjetljivost na insulin.

Ipak, rezultat zavisi od ukupne ishrane, fizičke aktivnosti, tjelesne mase i zdravstvenog stanja.

Smanjenje dodatog šećera može pomoći i u regulisanju tjelesne mase, naročito ako ste ranije veliki dio kalorija unosili kroz slatkiše i zaslađene napitke.

Možda vas interesuje i ovo:

Namirnice koje spuštaju šećer, treba ih jesti što češće

Kada ih zamijenite hranljivijim namirnicama, možete lakše kontrolisati ukupan unos kalorija.

Kod pojedinih ljudi mogu se javiti i stabilniji nivo energije i manje oscilacije raspoloženja tokom dana.

Međutim, nije moguće garantovati da će se sve ove promjene dogoditi nakon tačno mjesec dana.

Koliko je organizmu potrebno da se navikne na manje šećera?

Prema procjeni nutricionistkinje Tare Kolingvud, želja za slatkišima kod nekih ljudi može početi da slabi nakon tri do sedam dana.

Za primjetnije promjene u ukusu i pojedinim metaboličkim pokazateljima često su potrebne dvije do četiri sedmice.

Ipak, ne postoji univerzalan rok nakon kojeg se organizam “oslobodi” šećera, jer se ne radi o detoksikaciji u medicinskom smislu.

Ako ste godinama navikli na velike količine slatkiša, prilagođavanje može trajati duže.

Povremena želja za omiljenim desertom ne znači da niste uspjeli promijeniti prehrambene navike.

Kako smanjiti šećer, a da ne odustanete nakon nekoliko dana?

Nutricionisti savjetuju postepene promjene koje je moguće održavati dugoročno, umjesto potpunog izbacivanja svih namirnica koje sadrže šećer.

Najvažnije je ograničiti dodat šećer, koji se nalazi u slatkišima, zaslađenim napicima, pecivima, desertima i brojnim industrijski prerađenim proizvodima.

Šta možete uraditi već danas?

  • Smanjite gazirane sokove i zaslađene napitke.
  • Provjeravajte količinu šećera na deklaracijama.
  • Birajte cijelo voće umjesto slatkiša.
  • Kombinujte ugljene hidrate s proteinima i mastima.
  • Jedite redovno i izbjegavajte stroge zabrane.

Važno je razlikovati dodat šećer od šećera koji se prirodno nalazi u cijelom voću i nezaslađenim mliječnim proizvodima.

Voće, na primjer, osim prirodnih šećera sadrži vlakna, vitamine i druge korisne materije, pa nema razloga da ga automatski izbacujete iz ishrane.

Cilj nije da se zauvijek odreknete svakog deserta, već da smanjite prekomjeran unos dodatog šećera i uspostavite uravnoteženiji način ishrane.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trening snage podmlađuje tijelo i do osam godina

Godinama su ljubitelji fitnesa najveći naglasak stavljali na kardio vježbe.

Iako su one i dalje odličan izbor za održavanje kondicije i zdravlja srca, sve više istraživanja pokazuje da je trening snage jednako važan za dugoročno zdravlje i usporavanje procesa starenja.

Iako uvođenje treninga s tegovima zahtijeva određeno planiranje, posebno kod početnika, novo istraživanje sugeriše da upravo ova vrsta fizičke aktivnosti može značajno smanjiti biološku starost organizma.

Šta je pokazalo istraživanje?

Studija objavljena u naučnom časopisu Biology analizirala je uticaj treninga snage na proces starenja kod gotovo 5.000 muškaraca i žena starosti od 20 do 69 godina.

Rezultati su pokazali da je 90 minuta treninga snage sedmično povezano sa smanjenjem biološke starosti za gotovo četiri godine. Kod ispitanika koji su trenirali 180 minuta sedmično, biološka starost bila je niža za čak osam godina.

Ovi rezultati u skladu su s važećim zdravstvenim preporukama. Američke smjernice za fizičku aktivnost savjetuju odraslima najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, uz najmanje dva dana posvećena vježbama snage.

Zašto trening snage usporava starenje?

Istraživači navode da trening snage može ublažiti posljedice hroničnih bolesti, usporiti gubitak mišićne mase, ubrzati metabolizam u mirovanju, podstaći sagorijevanje masti i poboljšati zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Sve to doprinosi sporijem starenju ćelija i očuvanju organizma.

Jednostavno rečeno, osobe koje redovno rade trening snage mogu biti biološki mlađe od svoje stvarne životne dobi.

Rezultate ipak treba tumačiti s oprezom

Stručnjak Albert Mateni (Albert Matheny) za magazin Women's Health upozorio je da rezultate ipak treba posmatrati s određenom dozom opreza.

Kako je objasnio, učesnici istraživanja sami su prijavljivali koliko često treniraju, što ostavlja mogućnost subjektivnih procjena. Takođe, studija nije pratila tačno definisan program treninga snage.

Ipak, osnovni zaključak ostaje isti – više treninga snage povezano je s dužim telomerama, zaštitnim završecima hromozoma koji se smatraju jednim od pokazatelja biološkog starenja.

“Veći broj sati treninga direktno je povezan s dužim telomerama”, istakao je Mateni, a prenosi Dan.

Kako početi ako nikada niste trenirali?

Za osobe koje do sada nisu radile trening snage početak može djelovati zahtjevno, ali stručnjaci ističu da za prve korake nije potrebna nikakva posebna oprema.

Preporučuje se fokus na velike mišićne grupe, posebno noge, kroz vježbe poput čučnjeva, iskoraka i penjanja na stepenik.

Za gornji dio tijela dobar izbor su sklekovi i zgibovi.

Kako kondicija napreduje, intenzitet treninga može se postepeno povećavati većim brojem ponavljanja, većom visinom stepenika ili korišćenjem elastičnih traka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šveđani u tijelo stavljaju mikročipove: Pogledajte čemu služe

Dok većina ljudi i dalje svakodnevno nosi ključeve, novčanik i lična dokumenta, hiljade građana u Švedskoj već godinama koriste sopstvenu šaku kao digitalni ključ.
Sićušni mikročipovi, veličine zrna pirinča, ugrađuju se ispod kože i omogućavaju otključavanje vrata, prijavljivanje na posao, korišćenje karata za voz, pa čak i beskontaktno plaćanje.

Kako navodi Bi-Bi-Si, ovaj trend počeo je oko 2015. godine među ljubiteljima novih tehnologija, ali je vremenom postao mnogo više od eksperimenta. U trenutku kada je Bi-Bi-Si izvještavao o ovoj temi, oko 3.000 Šveđana već je imalo ugrađene mikročipove. Broj korisnika nastavio je da raste i procjenjuje se da ih danas ima između 4.000 i 6.000.

Praćenje onemogućeno

Čipovi koriste RFID ili NFC tehnologiju i ne sadrže bateriju. Aktiviraju se tek kada se približe kompatibilnom čitaču. Zbog toga stručnjaci ističu da ne mogu pratiti lokaciju korisnika poput GPS uređaja.

Jedan od prvih koji je popularizovao ovu tehnologiju bio je tehnološki centar Epicentar u Stokholmu. Zaposlenima je ponuđena dobrovoljna ugradnja čipova. Od tada su oni pronašli primjenu u brojnim svakodnevnim situacijama. Od otključavanja kancelarija do korišćenja javnog prevoza.

„Sve više ljudi u Švedskoj ugrađuje RFID čipove u šaku i koristi ih za otključavanje vrata, nošenje karata za voz, pa čak i za plaćanje”, rekao je za Bi-Bi-Si mikrobiolog Ben Liberton iz istraživačkog centra Maks Četiri.

Širenje digitalnih implantata

U Švedskoj se razvila specifična kultura prihvatanja digitalnih rješenja, jer je zemlja među svjetskim liderima u korišćenju bezgotovinskog plaćanja i digitalnih usluga.

„To je samo još jedan način da nosimo tehnologiju sa sobom”, objašnjavaju zagovornici ove ideje, navodeći da im čip štedi vrijeme i smanjuje broj stvari koje moraju da nose.

Posebno zanimljiv primjer dolazi iz švedske željezničke kompanije Es-Ju. Ona je je putnicima omogućila da voznu kartu povežu sa mikročipom ugrađenim u šaku. Kondukter potom jednostavno očita kartu prinošenjem uređaja ruci putnika, bez potrebe za telefonom ili papirnom kartom.

Zavodljiva jednostavnost

„Zašto nositi deset različitih kartica kada sve može biti u jednom malom uređaju?”, pitanje je koje često postavljaju ljubitelji biohakovanja.

Ipak, uprkos praktičnosti, ova tehnologija izaziva i brojne rasprave. Kritičari upozoravaju da razvoj ovakvih tehnologija otvara važna pitanja: ko kontroliše podatke, koliko su oni zaštićeni, ko može pristupiti informacijama koje se nalaze na čipu i da li bi jednog dana poslodavci ili institucije mogli vršiti pritisak na ljude da ih koriste.

Za mnoge Šveđane, međutim, prednosti su dovoljan razlog da prihvate ovu inovaciju. Mogućnost da jednim pokretom ruke otključaju vrata, koriste javni prevoz ili potvrde identitet pokazuje kako tehnologija sve više postaje sastavni dio svakodnevnog života. Polako se briše granica između čovjeka i digitalnog svijeta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kardiolog otkrio trikove za rashlađivanje tokom vrućina

Ljetne vrućine i neprospavane noći postale su svakodnevica za mnoge koji se bore sa visokim temperaturama u spavaćim sobama. Iako se veliki broj ljudi oslanja na klima-uređaje, njihova prekomjerna upotreba može da isuši sluznicu i izazove različite zdravstvene tegobe.

Španski kardiolog Hoze Abeljan preporučuje jednostavne metode koje su postale pravi hit na društvenim mrežama, a tiču se rashlađivanja tokom tropskih noći. Njegov pristup rješavanju problema sa spavanjem ne svodi se samo na ono što radite neposredno pred odlazak u krevet, već podrazumijeva navike koje se njeguju tokom čitavog dana.

Zaboravite ledeni tuš tokom vrućina

Jedan od najzanimljivijih savjeta odnosi se na tuširanje. Iako mnogi vjeruju da leden tuš najbolje rashlađuje organizam, Abeljan upozorava da on može imati potpuno suprotan efekat.

Naime, veoma hladna voda aktivira odbrambeni mehanizam organizma i izaziva sužavanje krvnih sudova, zbog čega tijelo pokušava da sačuva toplotu u svojoj unutrašnjosti.

Umjesto toga, preporučuje tuširanje mlakom vodom oko sat i po prije spavanja. Topla voda širi krvne sudove blizu površine kože, pa nakon izlaska iz tuš-kabine tijelo mnogo lakše oslobađa višak toplote. Zbog toga tjelesna temperatura brže opada, a organizam se prirodno priprema za san.

Pretvorite tijelo u sopstvenu klimu

Najpoznatiji Abeljanov trik zasniva se na hlađenju takozvanih pulsnih tačaka – mjesta na kojima su krvni sudovi najbliži površini kože.

Dovoljno je da hladnu vodu ili vlažnu krpu stavite na vrat, zglobove ruku, prepone i članke. Na taj način hladi se krv koja prolazi kroz te dijelove tijela, pa se osjećaj svježine vrlo brzo širi cijelim organizmom.

Sličan efekat ima i metoda “zamrznutih čarapa”. Potrebno je da pamučne čarape blago nakvasite, ostavite ih u zamrzivaču oko dvadeset minuta, a zatim ih obujete neposredno prije odlaska na spavanje.

Kao dodatni trik preporučuje i takozvanu “egipatsku metodu”, koja podrazumijeva lagano prskanje posteljine vodom pomoću raspršivača. Isparavanje vlage sa tkanine pruža prijatan i dugotrajan osjećaj hlađenja tokom noći.

Dobre navike tokom dana prave razliku

Prema riječima ovog kardiologa, kvalitetan san počinje mnogo prije večeri, piše Kurir. 

“Trik za bolji odmor možda se krije više u onome što radite tokom dana nego u onome što radite pred spavanje”, ističe Abeljan.

On savjetuje da tokom dana ne ležite u krevetu osim ako zaista ne planirate da spavate, jer takva navika može da poremeti biološki sat i zbuni mozak kada je vrijeme za odmor.

Preporučuje i da se odmah nakon buđenja izložite prirodnoj sunčevoj svjetlosti kako biste uskladili unutrašnji ritam organizma. Treba da budete fizički aktivni tokom dana. Ipak, intenzivne treninge trebalo bi izbjegavati u večernjim satima, jer mogu previše da stimulišu nervni sistem i otežaju uspavljivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Biljka koja eliminiše toksine iz tijela, ima je svuda oko nas

Jedna od najcjenjenijih divljih biljaka, koja se vijekovima koristi za podršku tijelu u čišćenju i jačanju. Iako je mnogi smatraju dosadnim korovom, ona krije izuzetnu ljekovitu moć.

Šolja toplog čaja od koprive nije samo običan napitak – to može biti prirodni ritual koji donosi svježinu, energiju i olakšanje od mnogih fizičkih tegoba.

Zašto piti čaj od koprive?

Kura čajem od koprive podržava eliminaciju toksina, stimuliše funkciju bubrega i pročišćava krv. Zbog svojih diuretičkih svojstava, pomaže tijelu da eliminiše višak vode i metabolički otpad koji se nakuplja u mišićima, organima i krvotoku. To znači manje nadutosti, manje oticanja zglobova i lakši način za savladavanje svakodnevnog života.

Zbog svog uticaja na metabolizam i izlučivanje vode, čaj od koprive se često preporučuje kao podrška za mršavljenje i eliminaciju celulita. Redovna konzumacija može poboljšati izgled kože, povećati vitalnost i smanjiti osjećaj umora, prenosi Sensa.

Bogatstvo hranljivih materija u jednoj biljci

Kopriva je prava riznica vitamina i minerala: sadrži vitamine A, B-kompleksa, C, željezo, magnezijum, kalcijum, fosfor, mangan i esencijalne aminokiseline. Takođe je puna antioksidanasa poput beta-karotena, kofeinske kiseline i likopena, koji štite ćelije od slobodnih radikala.

Stoga ne čudi da čaj od koprive takođe podržava imuni sistem, stimuliše cirkulaciju i doprinosi boljem kvalitetu krvi. Zbog visokog sadržaja željeza, često se preporučuje osobama koje pate od anemije.

Kako napraviti čaj od koprive?

Najbolji efekat ćete postići ako listove koprive sakupljate sami – u nezagađenom okruženju i dalje od puteva. Ne zaboravite da nosite rukavice prilikom sakupljanja. Zatim osušite listove i čuvajte ih na suvom mjestu.

Za pripremu:

  • Prokuhajte vodu i sklonite sa vatre.
  • Dodajte kašičicu suvog lišća u šolju vode.
  • Ostavite da odstoji 10–15 minuta.
  • Procijedite čaj i pijte ga nezaslađenog ili po želji dodajte med i sok od limuna.
  • Preporučuje se piti 3 do 4 šolje dnevno, po mogućnosti oko 20 minuta prije obroka.

Nakon što ispijete čaj, boja vašeg urina se u početku može promijeniti – to je normalan znak izlučivanja metaboličkih supstanci. Vremenom postaje bistriji, što ukazuje na to da se tijelo čisti.

Kada treba biti oprezan s pijenjem čaja od koprive ili ga treba izbjegavati?
Iako je prirodni lijek, čaj od koprive ima i svoja ograničenja.

Ne preporučuje se za:

  • trudnice (može izazvati kontrakcije),
  • osobe sa srčanim ili bubrežnim problemima,
  • dijabetičare,
  • osobe koje uzimaju antikoagulanse, diuretike ili lijekove za snižavanje krvnog pritiska.

Previše pijenja može uzrokovati i probavne probleme, stoga slušajte svoje tijelo i pridržavajte se preporučene količine. Budući da kopriva iscrpljuje kalijum iz tijela, ima smisla konzumirati hranu koja ga sadrži – poput lisnatog povrća, krompira i banana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo šta se dešava u tijelu poslije prve šoljice kafe?

Šoljica kafe poslije buđenja ritual je velikog broja ljudi. Mnogi ne znaju da kafa pokreće procese u organizmu već u prvih 10 minuta – a jedan efekat posebno iznenađuje.

Za mnoge ljude jutro ne može da počne bez šoljice kafe. Miris svježe skuvane kafe mnogima je signal da je vrijeme za novi dan, ali malo ko razmišlja o tome šta se zapravo dešava u organizmu čim popijemo prvi gutljaj.

Već u prvih desetak minuta kofein ulazi u krvotok i počinje da djeluje na centralni nervni sistem. Upravo zato se javlja osjećaj budnosti, veća koncentracija i nalet energije. Kafa može da pomogne da se razbudimo i lakše započnemo dnevne obaveze, prenosi Pink.

Osim toga, kofein podstiče lučenje određenih hormona koji mogu da ubrzaju rad srca i blago podignu krvni pritisak. Kod većine ljudi ovaj efekat je kratkotrajan, ali je dovoljno snažan da doprinese osjećaju razbuđenosti i mentalne spremnosti.

Zanimljivo je i da kafa može da pokrene varenje, zbog čega mnogi ljudi nakon jutarnje šoljice osjećaju potrebu za odlaskom u toalet. Ovaj efekat je potpuno prirodan i povezan je sa stimulacijom probavnog sistema.

Ipak, stručnjaci savjetuju umjerenost. Jedna do dvije šolje dnevno mogu imati pozitivan efekat na energiju i raspoloženje, ali pretjerivanje sa kofeinom može izazvati nervozu, nesanicu i ubrzan rad srca. Kao i u svemu, ključ je u ravnoteži. Šoljica kafe nije problem.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako kafa utiče na depresiju?

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte šta se dešava sa tijelom kada izbacimo šećer

Šećer tijelu pruža vitalnu energiju, posebno za funkcionisanje mozga, mišića i vitalnih organa.

Ipak, naša evolucijski usađena sklonost prema slatkišima danas rezultira prekomjernom konzumacijom koja sa sobom nosi ozbiljne dugoročne posljedice.

Kada unos šećera premaši stvarne potrebe organizma, višak se skladišti kao masno tkivo, drastično povećavajući rizik od niza hroničnih oboljenja.

Preporuke stručnjaka

Kako prenosi “N1”, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izričito savjetuje da se dnevni unos takozvanih “slobodnih šećera” ograniči na manje od 50 grama. To obuhvata sve vrste šećera koje se naknadno dodaju hrani, bilo u industrijskoj proizvodnji ili tokom kuhanja kod kuće. Idealno bi bilo taj unos svesti na manje od pet posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, što pri prosječnoj ishrani od 2.000 kalorija iznosi oko 25 grama dnevno.

Međutim, stvarna slika je znatno drugačija. Samo jedna čaša kole sadrži gotovo 27 grama šećera.

Kada se tome dodaju skriveni šećeri u voćnim jogurtima, gotovim jelima, kečapu i sličnim proizvodima, prosječna potrošnja drastično premašuje preporuke.

Podaci njemačkog Instituta Max Rubner pokazuju da žene u prosjeku konzumiraju oko 61 gram, dok muškarci unose čak 78 grama slobodnog šećera dnevno.

Smanjenje ovog unosa predstavlja izazov prvenstveno zbog toga što prehrambena industrija koristi različite derivate, poput saharoze ili glukoznog sirupa, vješto “skrivajući” stvarne količine na deklaracijama.

Početak odvikavanja

Nagli prekid unosa šećera može izazvati privremenu, ali neugodnu apstinencijsku krizu. Simptomi variraju od osobe do osobe i mogu uključivati snažnu žudnju za slatkišima, glavobolje, hronični umor, pad koncentracije, te nagle promjene raspoloženja i razdražljivost.

Dok kod nekih ovi simptomi prolaze nezapaženo, kod drugih mogu potrajati i duže od sedmicu dana.

Možda vas zanima i ovo:

Kako se riješiti zavisnosti od šećera?

Ipak, nakon početne faze, nivo šećera u krvi se stabilizuje, a većina ljudi prijavljuje značajan porast svakodnevne energije. Potpuna adaptacija organizma na ishranu s niskim udjelom šećera traje nekoliko mjeseci.

U toj fazi, industrijski slatkiši gube svoju privlačnost, dok senzori za okus postaju osjetljiviji, pa se prirodna slatkoća namirnica doživljava znatno intenzivnije.

Zdravstveni benefiti

Ljudi koji dosljedno smanje unos šećera gotovo po pravilu gube na tjelesnoj težini. Pored jednostavnog izostanka praznih kalorija, ključ leži u inzulinskom odgovoru organizma.
Andrea Danitschek iz Bavarskog centra za potrošače objašnjava ovaj mehanizam: “Kada konzumiramo ugljikohidrate u obliku šećera, nivo glukoze u krvi raste izuzetno brzo. Tijelo na to reaguje snažnim lučenjem inzulina, što posljedično dovodi do naglog pada šećera u krvi.

Taj strmoglavi pad je ono što izaziva brzi povratak osjećaja gladi i tjera nas da unosimo dodatne kalorije.”

Šta radi prekomjerna konzumacija?

Šećer sam po sebi, u umjerenim količinama, nije toksičan, ali prekomjerna konzumacija slobodnih šećera održava nivo inzulina hronično povišenim. Dugoročno, to stanje vodi ka inzulinskoj rezistenciji, što je direktan put ka razvoju dijabetesa tipa 2, gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti.

Posebno su opasna zaslađena pića, jer omogućavaju brz unos ogromnih količina šećera bez osjećaja sitosti, a redovan kontakt sa slatkišima predstavlja i stalni udar na zdravlje zuba.
Koji su savjeti?

Prelazak na ishranu s niskim udjelom šećera zahtijeva planiranje i dosljednost. Stručnjaci preporučuju sljedeće korake:

  • Izbjegavajte visoko prerađenu hranu i gotova jela.
  • Glad između obroka rješavajte orašastim plodovima, mrkvom ili voćem sa nižim udjelom fruktoze.
  • Izbacite zalihe industrijskih slatkiša kako biste izbjegli iskušenja u trenucima slabosti.
  • Voćni sokovi i gazirana pića su najveći izvori tečnog šećera; zamijenite ih vodom ili nezaslađenim čajem.
  • Večernje grickanje pred televizorom zamijenite novim ritualima poput šolje toplog čaja, kratke šetnje ili vježbi opuštanja.
  • Ako prekršite pravilo, jednostavno nastavite sa zdravim navikama sljedećeg dana.

 

Podijeli tekst sa drugima na: