Grijanje klimom zimi umije da donese neprijatno visok račun za struju, posebno kada pokušavate da zagrijete prostor koji brzo gubi toplotu.
Tada prvo posegnemo za daljinskim i podignemo temperaturu, ali to često nije najbolje rješenje.
Nekoliko jednostavnih podešavanja može napraviti veću razliku nego stalno povećavanje broja na ekranu.
Počnite od 20 do 22 stepena
Ako se grijete inverter klimom, podesite je na 20 do 22 °C i ostavite je da radi dovoljno dugo da se prostor ujednačeno zagrije. To nije univerzalna temperatura za svaki stan, ali je dobar početak.
Ako vam je i dalje hladno, nemojte odmah skakati na 25 ili 26 stepeni. Prvo provjerite gdje se toplota gubi. Hladan zid, loše zaptiven prozor ili promaja ispod balkonskih vrata mogu učiniti da soba bude neprijatna čak i kada klima radi bez prestanka.
Koristan je i običan sobni termometar. Stavite ga tamo gdje najčešće sijedite i provjerite stvarnu temperaturu, jer broj na daljinskom ne mora da odgovara temperaturi na drugom kraju sobe.
Nemojte odmah dizati klimu na 26 stepeni
Kada je grijanje klimom zimi u pitanju, prirodno je da čim osjetimo hladnoću pritisnemo dugme za višu temperaturu. Međutim, 26 °C na daljinskom ne znači da će se prostor zagrijati mnogo brže.
Klima tada dobija višu ciljnu temperaturu i može duže da radi kako bi je dostigla. Ako je problem u tome što toplota izlazi kroz prozor ili vrata, dodatni stepeni neće riješiti uzrok.
Mnogo je korisnije provjeriti i smjer duvanja. Kada klima grije, krilca treba usmjeriti tako da topao vazduh može da siđe u dio prostorije u kom boravite. Ako udara direktno u zavjesu, policu ili drugu prepreku, toplota se neće ravnomerno raspoređivati.
Inverter klimu ne morate stalno da gasite
Ako ste kod kuće veći dio dana, nema mnogo smisla da klimu stalno gasite čim postane prijatno, pa je ponovo uključujete kada soba postane hladna.
Inverter klima može da smanji intenzitet rada kada se približi zadatoj temperaturi, pa je često prijatnije održavati približno konstantnu temperaturu nego stalno praviti velike oscilacije.
Ako izlazite na nekoliko sati, situacija je drugačija. Tada možete smanjiti temperaturu ili koristiti tajmer, umjesto da praznu prostoriju grijete kao da ste kod kuće.
Naravno, potrošnja zavisi i od izolacije, veličine prostorije, spoljne temperature i samog uređaja. Klima neće trošiti isto tokom blage jeseni i januarskog minusa.
Prvo provjerite filtere
Prije nego što podignete temperaturu na daljinskom, pogledajte kada ste posljednji put očistili filtere.
Ako je na mrežici vidljiv sloj prašine, očistite je prema uputstvu proizvođača i vratite filter tek kada se potpuno osuši. Zaprljani filter može otežati protok vazduha, pa klima neće raditi kao kada je čista.
Možda vas interesuje i ovo:
Važno je i da ništa ne blokira izlaz vazduha. Zavjesa koja prekriva klimu ili komad namještaja postavljen neposredno ispred nje mogu uticati na raspoređivanje toplog vazduha po sobi.
Ne pokušavajte da zagrijete cijeli stan jednom klimom
Ako je klima u dnevnoj sobi, nemojte očekivati da će podjednako zagrijati spavaću sobu iza zatvorenih vrata. Topao vazduh se ne raspoređuje čarobno kroz cijeli stan.
Vrata prostorija koje ne želite da grijete držite zatvorena, a u prostoriji u kojoj boravite omogućite što bolji protok toplog vazduha.
Tokom veoma hladnih dana klima može nakratko da prekine grijanje kako bi otopila led sa spoljne jedinice. To je dio normalnog rada i nije razlog da odmah povećavate temperaturu na maksimum.
Prije nego što pojačate klimu, provjerite ove tri stvari
Ako vam je hladno, a klima već radi, nemojte prvo povećavati temperaturu. Provjerite da li je stvarna temperatura u sobi zaista niža nego što mislite, da li topao vazduh slobodno izlazi iz uređaja i da li filteri traže čišćenje.
Tek kada to provjerite, ima smisla mijenjati podešavanja, piše Krstarica.
Dobro podešena klima ne znači da će račun za struju biti mali bez obzira na vrijeme, ali pravilno korišćenje može pomoći da ne trošite više nego što je potrebno.
Najveća greška je često najjednostavnija: pokušaj da se problem sa hladnom sobom riješi samo pritiskanjem dugmeta za višu temperaturu.
