Kardiolog otkrio trikove za rashlađivanje tokom vrućina

Ljetne vrućine i neprospavane noći postale su svakodnevica za mnoge koji se bore sa visokim temperaturama u spavaćim sobama. Iako se veliki broj ljudi oslanja na klima-uređaje, njihova prekomjerna upotreba može da isuši sluznicu i izazove različite zdravstvene tegobe.

Španski kardiolog Hoze Abeljan preporučuje jednostavne metode koje su postale pravi hit na društvenim mrežama, a tiču se rashlađivanja tokom tropskih noći. Njegov pristup rješavanju problema sa spavanjem ne svodi se samo na ono što radite neposredno pred odlazak u krevet, već podrazumijeva navike koje se njeguju tokom čitavog dana.

Zaboravite ledeni tuš tokom vrućina

Jedan od najzanimljivijih savjeta odnosi se na tuširanje. Iako mnogi vjeruju da leden tuš najbolje rashlađuje organizam, Abeljan upozorava da on može imati potpuno suprotan efekat.

Naime, veoma hladna voda aktivira odbrambeni mehanizam organizma i izaziva sužavanje krvnih sudova, zbog čega tijelo pokušava da sačuva toplotu u svojoj unutrašnjosti.

Umjesto toga, preporučuje tuširanje mlakom vodom oko sat i po prije spavanja. Topla voda širi krvne sudove blizu površine kože, pa nakon izlaska iz tuš-kabine tijelo mnogo lakše oslobađa višak toplote. Zbog toga tjelesna temperatura brže opada, a organizam se prirodno priprema za san.

Pretvorite tijelo u sopstvenu klimu

Najpoznatiji Abeljanov trik zasniva se na hlađenju takozvanih pulsnih tačaka – mjesta na kojima su krvni sudovi najbliži površini kože.

Dovoljno je da hladnu vodu ili vlažnu krpu stavite na vrat, zglobove ruku, prepone i članke. Na taj način hladi se krv koja prolazi kroz te dijelove tijela, pa se osjećaj svježine vrlo brzo širi cijelim organizmom.

Sličan efekat ima i metoda “zamrznutih čarapa”. Potrebno je da pamučne čarape blago nakvasite, ostavite ih u zamrzivaču oko dvadeset minuta, a zatim ih obujete neposredno prije odlaska na spavanje.

Kao dodatni trik preporučuje i takozvanu “egipatsku metodu”, koja podrazumijeva lagano prskanje posteljine vodom pomoću raspršivača. Isparavanje vlage sa tkanine pruža prijatan i dugotrajan osjećaj hlađenja tokom noći.

Dobre navike tokom dana prave razliku

Prema riječima ovog kardiologa, kvalitetan san počinje mnogo prije večeri, piše Kurir. 

“Trik za bolji odmor možda se krije više u onome što radite tokom dana nego u onome što radite pred spavanje”, ističe Abeljan.

On savjetuje da tokom dana ne ležite u krevetu osim ako zaista ne planirate da spavate, jer takva navika može da poremeti biološki sat i zbuni mozak kada je vrijeme za odmor.

Preporučuje i da se odmah nakon buđenja izložite prirodnoj sunčevoj svjetlosti kako biste uskladili unutrašnji ritam organizma. Treba da budete fizički aktivni tokom dana. Ipak, intenzivne treninge trebalo bi izbjegavati u večernjim satima, jer mogu previše da stimulišu nervni sistem i otežaju uspavljivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.
Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

  •  suve oči
  •  isušenu kožu
  •  iritaciju nosa i grla
  •  kašalj
  •  glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Čim živa u termometru skoči, većina nas refleksno poseže za upravljačem klima-uređaja i spušta temperaturu na minimum kako bi se prostor što brže rashladio. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je upravo to najveća i najskuplja greška koju možete napraviti

Mit o „brzom hlađenju“ samo troši novac

Postavljanje klime na ekstremno niske temperature (poput 18 ili 19 stepeni) neće brže rashladiti vaš dom. Uređaj ne radi efikasnije niti brže izduvava hladan vazduh; on jednostavno radi duže i pod maksimalnim opterećenjem, što drastično povećava potrošnju električne energije i skraćuje vijek trajanja same klime.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li klima uređaji ugrožavaju naše zdravlje

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

„Ključ uspješne i ugodne klimatizacije, koja ne opterećuje kućni budžet, nije u naglom spuštanju temperature, nego u održavanju stabilnih uslova u prostoru“, savjetuju stručnjaci za klimatizacione sisteme.

Preporučuje se da se uređaj postavi na temperaturu između 24 i 26 stepeni Celzijusa, odnosno na najvišu temperaturu na kojoj se i dalje osjećate ugodno.

Jednostavni trikovi koji pomažu klimi

Osim pravilnog podešavanja termostata, temperaturu u domu možete držati pod kontrolom i pametnim navikama:

Spustite roletne i navucite zavjese: Najveći dio toplote ulazi u dom direktno kroz prozorska stakla.
Koristite ventilatore. Oni poboljšavaju cirkulaciju vazduha i stvaraju osjećaj prijatnosti bez dodatnog trošenja struje na hlađenje, piše N1.

Izbjegavajte velike potrošače. Korištenje rerne, mašine za sušenje veša i drugih aparata koji razvijaju toplotu svedite na minimum tokom najtoplijeg dijela dana.

Pravilo od 10 minuta prije toplotnog talasa

Prije nego što stignu nesnosne žege, obavezno testirajte svoj uređaj. Serviseri preporučuju jednostavan test: uključite klimu na desetak minuta i pratite da li hladi pravilno, te da li se pojavljuju neobični zvukovi ili slabiji protok vazduha.

Takođe, izuzetno je važno očistiti spoljnu jedinicu od lišća, prašine i nakupljene prljavštine kako se ne bi smanjila efikasnost rada. Preventivni servis prije same špice ljetne sezone najbolji je način da izbjegnete situaciju u kojoj klima otkazuje poslušnost usred toplotnog talasa. Upravo onda kada su majstori najzauzetiji i kada se na popravku čeka danima.

Podijeli tekst sa drugima na: