Počinje sezona grijanja: Stavite lovor na radijator za mirisnu kuću

Miris na radijatoru može da popravi prvi utisak o stanu, ali račun za grijanje nije jedina zimska briga.

Čim se radijatori zagriju, u maloj sobi često se osjeti ustajao vazduh. Jednostavan kućni savjet može pomoći da prostor zamiriše prijatnije, a ne traži nikakvu posebnu kupovinu.

Lovorov list na radijatoru za prijatan miris

Lovorov list je onaj iz kesice koju držimo uz začine za sarmu i pasulj. Stavite 2 do 3 suva, cijela lista na čist, mlak radijator, dalje od ventila i mjesta gdje bi mogli da skliznu. Toplota pomaže da se miris lista osjeti u sobi.Ako je grijno tijelo veoma vruće na dodir, bezbjednije je staviti listove u plitku keramičku posudicu na stabilno mjesto blizu njega, umjesto direktno na površinu. Nemojte ih stavljati u otvor radijatora, blizu električne grijalice ili tamo gdje mogu da dodirnu užaren dio.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Zašto se miris osjeti baš kad krene grijanje?

Miris lovora potiče od mirisnih materija u njegovom listu. Kada se list zagrije, aroma se lakše širi prostorijom, pa se poznat miris iz kuhinje osjeti i u dnevnoj sobi.

Jačina mirisa zavisi od lista, temperature radijatora i veličine prostorije. U manjoj sobi dva lista mogu biti dovoljna, dok će se u većem prostoru aroma vjerovatno slabije osjećati. Zato je najbolje početi s manjom količinom, naročito ako vam jaki mirisi smetaju.Prijatan miris ne znači da je vazduh manje suv
Važno je napraviti razliku: lovor ne ovlažuje vazduh. Soba može ljepše da miriše, a da se količina vlage u njoj ne promijeni.

Ako vam vazduh djeluje suv čim počne grijanje, vlažnost možete provjeriti malim higrometrom. Ako je zaista niska, ovlaživanje treba rješavati odvojeno, na bezbjedan način primjeren prostoru.

Kada treba zamijeniti lovor?

Ne ostavljajte listove da se mrve po radijatoru. Kada izgube miris ili postanu krti, sklonite ih i zamijenite novim ako vam prija njihova aroma.Prije početka grijne sezone korisno je i dobro očistiti radijator, jer topao vazduh može širiti miris prašine i ustajalosti. Nekoliko listova lovora tada može biti jednostavan dodatak za prijatniju aromu u prostoriji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Grijanje klimom zimi umije da donese neprijatno visok račun za struju, posebno kada pokušavate da zagrijete prostor koji brzo gubi toplotu.
Tada prvo posegnemo za daljinskim i podignemo temperaturu, ali to često nije najbolje rješenje.

Nekoliko jednostavnih podešavanja može napraviti veću razliku nego stalno povećavanje broja na ekranu.

Počnite od 20 do 22 stepena

Ako se grijete inverter klimom, podesite je na 20 do 22 °C i ostavite je da radi dovoljno dugo da se prostor ujednačeno zagrije. To nije univerzalna temperatura za svaki stan, ali je dobar početak.

Ako vam je i dalje hladno, nemojte odmah skakati na 25 ili 26 stepeni. Prvo provjerite gdje se toplota gubi. Hladan zid, loše zaptiven prozor ili promaja ispod balkonskih vrata mogu učiniti da soba bude neprijatna čak i kada klima radi bez prestanka.

Koristan je i običan sobni termometar. Stavite ga tamo gdje najčešće sijedite i provjerite stvarnu temperaturu, jer broj na daljinskom ne mora da odgovara temperaturi na drugom kraju sobe.

Nemojte odmah dizati klimu na 26 stepeni

Kada je grijanje klimom zimi u pitanju, prirodno je da čim osjetimo hladnoću pritisnemo dugme za višu temperaturu. Međutim, 26 °C na daljinskom ne znači da će se prostor zagrijati mnogo brže.

Klima tada dobija višu ciljnu temperaturu i može duže da radi kako bi je dostigla. Ako je problem u tome što toplota izlazi kroz prozor ili vrata, dodatni stepeni neće riješiti uzrok.

Mnogo je korisnije provjeriti i smjer duvanja. Kada klima grije, krilca treba usmjeriti tako da topao vazduh može da siđe u dio prostorije u kom boravite. Ako udara direktno u zavjesu, policu ili drugu prepreku, toplota se neće ravnomerno raspoređivati.

Inverter klimu ne morate stalno da gasite

Ako ste kod kuće veći dio dana, nema mnogo smisla da klimu stalno gasite čim postane prijatno, pa je ponovo uključujete kada soba postane hladna.

Inverter klima može da smanji intenzitet rada kada se približi zadatoj temperaturi, pa je često prijatnije održavati približno konstantnu temperaturu nego stalno praviti velike oscilacije.

Ako izlazite na nekoliko sati, situacija je drugačija. Tada možete smanjiti temperaturu ili koristiti tajmer, umjesto da praznu prostoriju grijete kao da ste kod kuće.

Naravno, potrošnja zavisi i od izolacije, veličine prostorije, spoljne temperature i samog uređaja. Klima neće trošiti isto tokom blage jeseni i januarskog minusa.

Prvo provjerite filtere

Prije nego što podignete temperaturu na daljinskom, pogledajte kada ste posljednji put očistili filtere.

Ako je na mrežici vidljiv sloj prašine, očistite je prema uputstvu proizvođača i vratite filter tek kada se potpuno osuši. Zaprljani filter može otežati protok vazduha, pa klima neće raditi kao kada je čista.

Možda vas interesuje i ovo:

Greške sa grijanjem koje vas mogu skupo koštati

Važno je i da ništa ne blokira izlaz vazduha. Zavjesa koja prekriva klimu ili komad namještaja postavljen neposredno ispred nje mogu uticati na raspoređivanje toplog vazduha po sobi.

Ne pokušavajte da zagrijete cijeli stan jednom klimom

Ako je klima u dnevnoj sobi, nemojte očekivati da će podjednako zagrijati spavaću sobu iza zatvorenih vrata. Topao vazduh se ne raspoređuje čarobno kroz cijeli stan.

Vrata prostorija koje ne želite da grijete držite zatvorena, a u prostoriji u kojoj boravite omogućite što bolji protok toplog vazduha.

Tokom veoma hladnih dana klima može nakratko da prekine grijanje kako bi otopila led sa spoljne jedinice. To je dio normalnog rada i nije razlog da odmah povećavate temperaturu na maksimum.

Prije nego što pojačate klimu, provjerite ove tri stvari

Ako vam je hladno, a klima već radi, nemojte prvo povećavati temperaturu. Provjerite da li je stvarna temperatura u sobi zaista niža nego što mislite, da li topao vazduh slobodno izlazi iz uređaja i da li filteri traže čišćenje.

Tek kada to provjerite, ima smisla mijenjati podešavanja, piše Krstarica.

Dobro podešena klima ne znači da će račun za struju biti mali bez obzira na vrijeme, ali pravilno korišćenje može pomoći da ne trošite više nego što je potrebno.

Najveća greška je često najjednostavnija: pokušaj da se problem sa hladnom sobom riješi samo pritiskanjem dugmeta za višu temperaturu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rok istekao, a penzioneri USK nisu dobili naručena drva

Dani su još topli, ali sezona grijanja je pred vratima. Za penzionere u Unsko-sanskom kantonu i dalje je neizvjesna.

Ugovoreni dobavljači nisu u potpunosti isporučili drva za predstojeću zimu, iako je Kantonalni savez udruženja penzionera ugovor o isporuci sa Šumskim privrednim društvom “Unsko-sanske šume” potpisao još u aprilu, a rok je istekao krajem prošlog mjeseca.

Penzioneri čekaju ogrijev

Uz male penzije i stalna poskupljenja, briga penzionera svake godine je i nabavka ogrijeva.

Dok čiste šupe i pripremaju se za zimu, ne znaju ni kakva će drva dobiti ni kada će stići, a najviše strahuju hoće li imati dovoljno vremena da ih obrade prije kiša i zahlađenja.

“Onda, drva kad pokisnu, ništa od tih drva ni od ničega. I ovo se već godinama dešava. Ne znam zašto. Do sada su mogli svima isporučiti drva na vrijeme, kad treba da se isporuče”, kazao je penzioner Ćamil Ćatić.

Za penzionere isporuka ogrijeva nije kraj, već tek početak posla. Drva treba iscijepati, osušiti i složiti, a za mnoge to znači i dodatni trošak. U Unsko-sanskom kantonu je oko 26.000 penzionera. Dio njih i ove godine ogrijev je naručio preko udruženja. Prema ugovoru sa Šumskim privrednim društvom “Unsko-sanske šume“, rok za isporuku istekao je 31. avgusta.

“ŠPD je prihvatio taj zahtjev, ali su isto tako nama diktirali količinu. Tako su oni koji su pisali po 10 metara nisu mogli upisati nego po pet metara”, kazao je Mirsad Terzić, predsjednik Kantonalnog saveza udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona.

Važan je i kvalitet drva

Za penzionere nije dovoljno samo da drva stignu. Važno je i kakve će biti kvalitete. Tvrde da ranijih godina bilo je isporuka kojima nisu bili zadovoljni.

“Nekad dođu tako loša, onda par puta smo dobili dobra, ono uvijek. Trula unutra, kriva, tanka, ne znam ni ja…”, rekla je Ajša Ćatić, penzionerka, a prenosi FTV.

Iz ŠPD-a “Unsko-sanske šume”, međutim, uvjeravaju da će preostale količine drveta biti isporučene vrlo brzo, uz tek manje kašnjenje. Kažu da su ovogodišnju realizaciju isporuke otežale okolnosti na koje nisu mogli uticati.

“Cijeli april proveli smo pod snijegom, faktički nismo mogli ništa raditi, a evo i praktično cijeli avgust smo, nažalost, proveli braneći se od požara i boreći se s tom vatrenom stihijom”, kazao je Šerif Kaljiković, direktor ŠPD-a “Unsko-sanske šume”.

Penzioneri traže prioritet

I dok nadležni poručuju da bi kašnjenje trebalo biti minimalno, penzionerima je svaki dan važan. Smatraju da u lancu prioriteta ne bi trebali uvijek biti posljednji.

“Promjena Vlade pogodi penzionera prvog po glavi, jer poremeti nešto ovamo u organu upravljanja, tamo u Skupštini. I kad mi zovemo, tražimo, urgiramo, onda ovaj drugi koji je došao na vlast ili koji je otišao: Ja ne znam od tog ništa”, kazao je Terzić.

Podijeli tekst sa drugima na: