Pogrebne usluge su u Republici Srpskoj za godinu dana poskupjele za 10,6 odsto.
Saopštio je to Republički zavod za statistiku, na njihovom profilu na društvenoj mreži X, gdje su prezentovani indeksi cijena usluga maj 2025/maj 2024.
U istom periodu poskupjele su i medicinske usluge, i to još više – za čak 37,9 odsto.
Usluge koje se odnose na motorna vozila poskupjele su za 22,4 odsto, usluge u frizerskim salonima 14 odsto, a izdaci za vrtiće (predškolsko vaspitanje) 10,8 odsto.
Da li je pravedno da kod povećanja penzija uvijek najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama, dok oni sa većim penzijama dobiju veće povećanje.
“Najgore uvijek prođu oni koji su od ove države dobili minimalne penzije. Kada sam odlazila u penziju imala sam više od 30 godina staža i sada imam najnižu penziju koja nije ni 600 KM, niža je od regresa ili paušala političara. Zašto se to ne promijeni? Sada se, slušamo mjesecima, rade izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH pa neka i to promijene. Neka ta povećanja budu pravednija” kaže jedna penzionerka iz Sarajeva koja penziju prima blizu 30 godina.
Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže kako se i oni slažu da je takvo povećanje penzija nepravedno.
“Mi tu ne možemo ništa iako je premijer naglašavao da će ići linearno povećanje, ne može. Kako će oni to riješiti… I mi bismo voljeli da ne ide jednako povećanje tri posto svima, nego da ide za penzije do 1.000 KM deset posto, iznad te cifre da ide pet posto, iznad 1.500 KM da ide tri posto. I mi bismo voljeli da se to može uraditi”, kaže Trakić.
Zatražili smo komentar u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, pitali da li je pošteno da korisnici najmanjih penzija uvijek dobiju najmanje povećanje.
“Penzije se ostvaruju, a potom i usklađuju na temelju Zakona i prikladno je govoriti samo o tome jeli nešto zakonito ili nije zakonito. Penzije se usklađuju prema zakonu u određenom postotku i jasno je da će korisnik s minimalnom penzijom primiti manje novaca, ako gledamo u apsolutom iznosu, iako u istom postotku, nego neko čija je penzija znatno veća od minimalne. S druge strane korisnici čija je penzija znatno veća od minimalne ili od prosječne, za radnog su vijeka uplaćivali i znatno više iznose doprinosa. Stoga je nezahvalno reći šta jeste, a što nije pošteno “, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.
Prema posljednjim podacima Zavoda PIO u FBiH je 236.156 osoba sa najnižom penzijom.
(Izvor vijesti: Faktor)
Svake godine u budžetu Opštine Centar obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva. Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.
Za mjesec juli ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 400 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 355 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 45 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.
Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM. Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.350 KM.
Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.
Penzija kao jedno od ključnih egzistencijalnih pitanja za većinu ljudi postaje sve neizvjesnija. Razlog za to jeste što je penzioni sistem sve neodrživiji. Ipak, sve su dostupnije opcije kojima se život u starosti može učiniti izvjesnijim.
Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini i većem dijelu ostatka Evrope počiva na modelu iz 19. vijeka, “čeličnog kancelara” Otto von Bismarcka.
Podrazumijeva međugeneracijsku solidarnost, tj. da se doprinosima radnika osiguravaju penzije trenutnih penzionera.
Shodno tome, ovo je o human sistemu koji je funkcionalan dok je radnika više od penzionera.
Nije funkcionalan kada je penzionera više od radnika.
U Bosni i Hercegovini je na jednog penzionera tek nešto više od jednog radnika.
Najprihvatljivije je kada su tri radnika na jednog penzionera.
Prema pojedinim procjenama, da bi bh. penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti funkcionisao potrebno je imati još 200.000 zaposlenih.
To što je nezadovoljavajući omjer zaposlenih i penzionera za posljedicu ima to da se dio penzija isplaćuje iz budžeta te to što su penzije male.
Ovaj omjer je sve više uslovljen time što bh. privredni subjekti sve teže dolaze do radnika. Naime, radne snage je sve manje zbog toga što se veliki broj građana zaposlio i još uvijek zapošljava u inostranstvu te zbog starenja stanovništva.
Prethodno opisani problem duži period postoji u mnogim evropskim zemljama, a ublažavaju ga na nekoliko načina.
Među tim načinima prvenstveno su uvoz radnika iz različitih dijelova svijeta, kao i povećanje starosne granice za penzionisanje.
Vlasti zemalja koje su se odlučile na povećanje starosne granice za penzionisanje kao jedan od razloga za to ističu i produženje životnog vijeka stanovništva. Ovo produženje znači i duže vrijeme provedeno u penziji.
Muškarci u većini zemalja Starog kontinenta mogu starosnu penziju dobiti s navršenih 65 godina dok žene mogu dobiti nešto ranije. Ne manjka zemalja u kojima su uslovi penzionisanja jednaki za oba pola, kao što je to slučaj u Sloveniji.
Muškarci u oba bh. entiteta mogu se penzionisati s navršenih 65 godina, žene u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu se penzionisati s navršenih 59 godina, a u Republici Srpskoj s 59 godina.
Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić (NiP) je u martu u intervjuu izjavio da u FBiH nije planirano povećanje starosne granice za penzionisanje.
S druge strane, Danska je prva evropska država koja je tu granicu povećala sa 67 na 70 godina i primjenjivat će se na sve one koji su rođeni poslije 31. decembra 1970.
Francuska ima najmanju starosnu granicu za penzionisanje (62 godine), ali će ona od 2030. biti 64 godine.
U priloženim ilustracijama su podaci o starosnoj granici za penzionisanje u Bosni i Hercegovini, ostatku regije i evropskim državama s trenutno najvećom i najmanjom starosnom granicom za penzionisanje.
Mnogima penzije nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Zbog toga je sve više onih koji rade i poslije penzionisanja.
Primjera radi, u Njemačkoj, u kojoj prosječna penzija iznosi 1.400 eura, na kraju 2022. je bilo više od milion penzionera koji su radili. No, ipak, prema izvještaju Instituta za tržište rada i istraživanje profesija (IAB) iz 2022., većina njemačkih penzionera koji i dalje rade nisu naveli nikakve finansijske razloge za rad nakon penzionisanja.
Umjesto toga, kao razloge za to su naveli “zabavu” na poslu ili potrebu za smislenim zadatkom i društvenim kontaktima.
Ekonomisti savjetuju građanima investiranje u nešto čime će osigurati izvjesniju budućnost poslije penzionisanja.
(Izvor vijesti: Klix)
Sve je izgledalo dobro – redovno ste zalivali, prihranjivali biljke, listovi su bili zdravi, ali “preko noći” pojavile su se žućkasto-smeđe fleke na plodovima paradajza?
Ovih dana mnogi baštovani žale se na iznenadne promjene na plodovima paradajza. Iako je sve izgledalo u redu, iznenada su se pojavile žućkaste fleke i pukotine.
“Po mojoj procjeni, riječ je o fiziološkom poremećaju, naročito izraženom kod paradajza gajenog na otvorenom. Čest je u ovim “promjenama vremena”, kaže Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., komentarišući dostavljenu fotografiju.
Prema njenim riječima, paradajz koji ima malo zelene mase, nepokrivene plodove, a uz to je izložen kolebanju temperature i vlažnosti zemljišta te visokim temperaturama, često pokazuje ovakve simptome. Plod nakon oplodnje može postati drvenast na donjem dijelu, što izgleda kao da je zaražen gljivicom Botrytis.
Iako ne možemo uticati na vremenske uslove, postoje mjere koje možemo preduzeti:
Zalivajte biljke rano ujutru ili kasno uveče, najbolje odstajalom vodom.
Zalivanje neka bude pri tlu, nikako po listovima, kako biste smanjili rizik od bolesti.
Uklanjajte samo donje listove i zaperke, ali ne i gornje – oni štite plodove od sunca.
Jedna fotografija može da ukazuje i na štetu od smrdljivih martina (zelene stenice, Nezara viridula ili Halyomorpha halys), koje su sve češći problem u baštama tokom toplih mjeseci.
Ranije su se pojavljivali uglavnom u avgustu, kada su plodovi već bili crveni i zreli, ali sada se javljaju i ranije.
Ako na naličju listova primijetite grupice jaja ili stenice koje hodaju po biljci, vjerovatno je riječ o njihovoj šteti.
sitne bijele tačkice na površini
deformacije i tvrda područja ispod pokožice
gubitak ukusa
pojava truleži
Ako primijetite mlade stjenice na povrću, uklonite ih ručno i potopite u vodu. Mehaničko uklanjanje je najefikasnije jer insekticidi često ne djeluju na ovu štetočinu.
neem ulje
preparat od bijelog luka i čili paprike
Recept za prirodni sprej:
U 1 l vode skuvajte 2–3 usitnjena čili ploda.
Kuvajte u prostoriji s otvorenim prozorom zbog jakog mirisa.
Kada se ohladi, procijedite i razblažite: 1 l čilija + 8–10 l vode.
Prskajte po biljkama.
Budite uporni, strpljivi i redovni – borba protiv ove štetočine zna da bude duga, ali uz pažnju i prirodne metode, možete sačuvati plodove.
(Izvor vijesti: Agroklub)
Krajem aprila u BiH je bilo 320.763 nezaposlenih osoba na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Kada je riječ o broju zaposlenih u Republici Srpskoj se taj broj kreće oko 290.000, dok je krajem maja u FBiH bilo 546.129 zaposlenih.
U Republici Srpskoj je otprilike isti broj i penzionera, a prema podacima iz aprila taj broj je 289.000.
Nešto bolji omjer radnog stanovništva i penzionera ima FBiH. Krajem maja broj korisnika penzija je 458.632.
U Brčko distriktu se broj penzionera kreće oko 10.000, dok je broj zaposlenih oko 22.000.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2025. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 854.831, a od toga je 390.747 žena. U odnosu na februar 2025. godine broj zaposlenih osoba se smanjio za 0,3%, a broj zaposlenih žena smanjen je također za 0,3%.
Omjer radnog stanovništva i penzionera mora biti najmanje 1:1,5, a optimalno je 1:2.
Ukoliko se nastavi trend odlaska mladih i radnog stanovništva iz BiH, uvoz radne snage bit će prijeka potreba. Prema strukturi radnog stanovništva u narednih pet godina očekuje se veliki porast broja penzionera.
(Izvor vijesti: Patria)
Mustafa Tarkić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH rekao je da se ovom Udruženju penzioneri obraćaju sa strahom za buduću isplatu penzija, posebno nakon što je Vlada Federacije BIH snizila doprinose na plate sa 41,5 posto na 36 posto.
“Penzioneri se boje zbog smanjenja doprinosa pitajući da li će doći u pitanje isplata penzija. Ne trebaju strahovati. Zakon garantuje isplatu penzija na vrijeme, do 5. u mjesecu i na dostignutom nivou”, kazao je Trakić.
Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kaže ipak da će smanjenje doprinosa uticati na fondove za penzijsko i zdravstveno osiguranje u smislu pada prihoda.
“Ali, s druge strane, mi imamo rast prihoda po osnovu činjenice da je došlo do povećanja minimalne plaće na 1.000 KM. To je “upumpalo” izuzetne budžetske javne prihode u budžet, tako da će se to kompenzovati. Država je uzela šakom, a vratila na kašičicu i tako ću posmatrati jedan fiskalni zalet.
Moram napraviti bitnu napomenu da je postojeći penzijsko-invalidski sistem integrisan u okvire budžeta Federacije BiH tako da ta poveznica stoji. Ne bi bilo loše da ubuduće fiskalni zaleti idu možda na naknadu na nezaposlenost i dio za zdravstvo, a da se zdravstvo kompenzira kroz indirektne poreze”, rekao je Čavalić.
(Izvor vijesti: Faktor)
Nermin Nikšić, premijer Federacije BIH rekao je da se traže sistemska rješenja za povećanje penzija i unapređenje statusa te kategorije društva, a koja kako kaće živi na marginama i jedva spaja kraj sa krajem.
Rekao je da u Tuzli penzioneri nerijetko održavaju i proteste s ciljem skretanja pažnje na težak položaj u kojem se nalaze tražeći od vlasti mjere koje će donijeti promjene.
“Uz jednokratne mjere koje planiramo provesti, kreiramo i sistemska rješenja koja prvo podrazumijevaju povećanje prihoda koja će osjetno povećanje penzija učiniti realnim. Povećanje prihoda nećemo ostvariti nikakvim dodatnim oporezivanjem, nego uvođenjem u zakonske tokove sivih tokova novca koji su predugo tolerisani, sve na štetu države i naših građana”, rekao je Nikšić.
On je naglasio da upravo takve reforme stvaraju osnov za sigurnije i stabilnije isplate u budućnosti, a u saradnji sa udruženjima penzionera nastojaće doći do potrebnih zakonskih izmjena kako bi postigli potreban balans realnog rasta penzija koji bi pratio rast plata i troškova života.
“Reformama pristupamo pažljivo, etapno i bez improvizacije. Nećemo donositi mjere koje ugrožavaju stabilnost sistema, ali ćemo i dalje biti Vlada koja ima hrabrosti donositi odluke koje mijenjaju stvari nabolje. Cilj nam je da i radnici, i poslodavci, i penzioneri osjete korist od promjena koje provodimo, jer samo tada možemo reći da su sve strane zadovoljne”, ističe federalni premijer.
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec juni 2025. godine bit će isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, saopćeno je iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
Najniža penzija za juni iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za isplatu za juni ukupno 371.648, iznosi 760,03 KM.
Penziju za juni primit će ukupno 458.632 korisnika, a sredstva potrebna za isplatu iznose oko 310 miliona KM.
U Republici Srpskoj penzije će biti isplaćene iduće sedmice.
