Rok istekao, a penzioneri USK nisu dobili naručena drva

Dani su još topli, ali sezona grijanja je pred vratima. Za penzionere u Unsko-sanskom kantonu i dalje je neizvjesna.

Ugovoreni dobavljači nisu u potpunosti isporučili drva za predstojeću zimu, iako je Kantonalni savez udruženja penzionera ugovor o isporuci sa Šumskim privrednim društvom “Unsko-sanske šume” potpisao još u aprilu, a rok je istekao krajem prošlog mjeseca.

Penzioneri čekaju ogrijev

Uz male penzije i stalna poskupljenja, briga penzionera svake godine je i nabavka ogrijeva.

Dok čiste šupe i pripremaju se za zimu, ne znaju ni kakva će drva dobiti ni kada će stići, a najviše strahuju hoće li imati dovoljno vremena da ih obrade prije kiša i zahlađenja.

“Onda, drva kad pokisnu, ništa od tih drva ni od ničega. I ovo se već godinama dešava. Ne znam zašto. Do sada su mogli svima isporučiti drva na vrijeme, kad treba da se isporuče”, kazao je penzioner Ćamil Ćatić.

Za penzionere isporuka ogrijeva nije kraj, već tek početak posla. Drva treba iscijepati, osušiti i složiti, a za mnoge to znači i dodatni trošak. U Unsko-sanskom kantonu je oko 26.000 penzionera. Dio njih i ove godine ogrijev je naručio preko udruženja. Prema ugovoru sa Šumskim privrednim društvom “Unsko-sanske šume“, rok za isporuku istekao je 31. avgusta.

“ŠPD je prihvatio taj zahtjev, ali su isto tako nama diktirali količinu. Tako su oni koji su pisali po 10 metara nisu mogli upisati nego po pet metara”, kazao je Mirsad Terzić, predsjednik Kantonalnog saveza udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona.

Važan je i kvalitet drva

Za penzionere nije dovoljno samo da drva stignu. Važno je i kakve će biti kvalitete. Tvrde da ranijih godina bilo je isporuka kojima nisu bili zadovoljni.

“Nekad dođu tako loša, onda par puta smo dobili dobra, ono uvijek. Trula unutra, kriva, tanka, ne znam ni ja…”, rekla je Ajša Ćatić, penzionerka, a prenosi FTV.

Iz ŠPD-a “Unsko-sanske šume”, međutim, uvjeravaju da će preostale količine drveta biti isporučene vrlo brzo, uz tek manje kašnjenje. Kažu da su ovogodišnju realizaciju isporuke otežale okolnosti na koje nisu mogli uticati.

“Cijeli april proveli smo pod snijegom, faktički nismo mogli ništa raditi, a evo i praktično cijeli avgust smo, nažalost, proveli braneći se od požara i boreći se s tom vatrenom stihijom”, kazao je Šerif Kaljiković, direktor ŠPD-a “Unsko-sanske šume”.

Penzioneri traže prioritet

I dok nadležni poručuju da bi kašnjenje trebalo biti minimalno, penzionerima je svaki dan važan. Smatraju da u lancu prioriteta ne bi trebali uvijek biti posljednji.

“Promjena Vlade pogodi penzionera prvog po glavi, jer poremeti nešto ovamo u organu upravljanja, tamo u Skupštini. I kad mi zovemo, tražimo, urgiramo, onda ovaj drugi koji je došao na vlast ili koji je otišao: Ja ne znam od tog ništa”, kazao je Terzić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nabavite drva za ogrjev na vrijeme, na jesen i zimu će biti skuplje

Iako je ljeto već počelo treba planirati grejnu sezonu. U drvoprerađivačkom sektoru upozoravaju da bi građani trebalo da se obezbijede na vrijeme. Posebno oni koji se griju na drva.

Dok je pažnja javnosti uglavnom usmjerena na cijene peleta, ogrevno drvo, koje koriste hiljade domaćinstava, posebno penzioneri i porodice sa nižim primanjima, ostaje u drugom planu.

Da li će drva biti dovoljno, kakve su cijene, šta se može očekivati do jeseni i sa kakvim se izazovima suočava domaća drvoprerađivačka industrija?

“Imamo dovoljne količine drvnih sortimenata. Sada je idealno vrijeme za nabavku ogrevnog drveta. Cijena je sada povoljnija nego što će biti na jesen i zimu”, naveo je Zoran Đurašinović, predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske.

Cijena drvnih sortimenata zavisi, kaže Đurašinović, od sirovine, radne snage, kao i od nafte.

“Sirova nafta je ključni pokretač globalne ekonomije. Njena cijena direktno ili indirektno utječe na troškove gotovo svih proizvoda i usluga. Kada nafta poskupi, taj se trošak kroz lančanu reakciju preliva na cijelo tržište, ali s različitim intenzitetom”, naveo je Đurašinović.

Naveo je da će cijena drvnih sortimenata na jesen i zimu najvjerovatnije biti povećana od 15 do 18 odsto.

“Sad je pravo vrijeme i trenutak za nabavku ogrevnog drveta”, poručio je Đurašinović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li mokra kosa izaziva prehladu? Mitovi vs. naučne činjenice

Iako su nam roditelji i bake i deke često ovo govorili, sama po sebi mokra kosa ne izaziva prehladu.

To je mit koji postoji decenijama, a ljekari kažu da izlazak napolje zimi sa mokrom kosom ne može izazvati prehladu, izveštava HafPost.

“Nema dokaza niti naučne literature koji bi ukazivali na takvu vezu”, rekao je dr Svapnil Patel, potpredsjednik odeljenja za medicinu u medicinskom centru Hakensak Meridijan Džerzi Šor.

“Izlazak na hladnoću sa mokrom kosom utiče da se brže gubi toplota, zbog čega osjećate hladnoću, ali to ne znači da ćete se razboljeti”, pojasnila je dr Parul Gojal, vanredna profesorka kliničke medicine na Univerzitetu Vanderbilt.

Mokra kosa i prehlada: Mit koji ljekari konačno razbijaju

Ako nos počne da vam curi nakon što ste bili na hladnoći, sa mokrom ili suvom kosom, postoji jednostavno objašnjenje. “Niske temperature mogu izazvati sužavanje i širenje krvnih sudova. Hladnoća obično izaziva ono što se naziva vazokonstrikcija, ili sužavanje krvnih sudova”, rekao je Patel.

“Suprotno tome, topli tuš ili parno kupatilo opuštaju krvne sudove, otvaraju vaše sinuse i često vam daju bolji osjećaj, zbog čega vruće kupke donose olakšanje mnogim ljudima sa prehladom. Hladan vazduh ima suprotan efekat”, objasnio je Patel.

“Ako ste već zaraženi virusom, ali još uvek nemate simptome, hladno vreme može uticati na vaše krvne sudove i učiniti da se simptomi pojave ranije ili izraženije. Ali, mokra kosa nije uzrok infekcije”, dodao je.

Kako se prehlade šire i kako se zaštititi

Iako se nećete razboljeti ako izađete napolje sa mokrom kosom, prehlade se šire na druge načine.

Zarazite se kada dođete u kontakt sa virusom. Na primjer, kroz kapljice koje slete na površine ili kroz bliski kontakt sa bolesnom osobom.

“Najčešći način je kada neko kine, kapljice slete na površinu, a vi je dodirnete”, rekao je Patel.

Takođe se možete prehladiti ako dodirnete oči, nos ili usta neopranim rukama.

Možda vas interesuje:

Kako razlikovati gripu, prehladu i COVID, ali i kako sačuvati zdravlje?

“Dodatne mere, poput nošenja maski, takođe mogu pomoći, posebno ako ste u blizini bolesnih ljudi”, rekao je dr Patel.

Dr Gojal je dodala da je dobra ideja izbegavati kontakt sa bolesnim ljudima kad god je to moguće. Takođe je važno da bolesni ljudi ostanu kod kuće, a ako moraju da izađu, da nose masku kako bi smanjili širenje kapljica.

“Takođe preporučujemo redovno vježbanje kako bi imuni sistem bio spremniji za borbu protiv virusa”, isatkla je doktorka Gojal.

Dovoljno sna i uravnotežena ishrana takođe pomažu u održavanju imuniteta.

“Preporučuje se izbegavanje cigareta i pušenja, koje može da vas učini podložnijim prehladama”, rekao je dr Patel, a prenose Novosti.

 

Podijeli tekst sa drugima na: