zima Archives | Penzionerski centar

Slovenački penzioneri u Srpskoj dobijaju “zimski dodatak”

28.10.2026. by Sandra Vukić

Penzioneri iz Republike Srpske koji su radni vijek ili njegov dio proveli u Sloveniji, krajem novembra mogu da očekuju isplatu zimskog dodatka u iznosu do 170 evra, odnosno oko 333 KM.

Ipak, iako vijest o dodatnom novcu pred praznike zvuči odlično, važno je znati da svi korisnici na računima neće ugledati istu cifru. Razlog leži u specifičnim pravilima obračuna i srazmjernim penzijama.

Prema zvaničnim podacima slovenačkog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (ZPIZ), zimski dodatak za 2026. godinu isplaćuje se uz penziju za novembar. Tačnije tačnije 30. novembra.

Da je ovo tema koja se i te kako tiče građana Srpske, potvrđuju podaci Fonda PIO RS. Prema tim podacima u evidencijama postoji 1.718 korisnika koji ostvaruju pravo na penziju iz Slovenije.

Ko ima pravo na isplatu?

Osnovni uslov za dobijanje zimskog dodatka nije samo prebivalište ili primanje novca iz Slovenije. Prema pravilima ZPIZ-a, pravo na ovu naknadu imaju isključivo korisnici penzija i određenih naknada iz invalidskog osiguranja koji već ispunjavaju uslove za takozvani godišnji dodatak.

U praksi, postoje tri glavne grupe korisnika. Prvu čine oni koji su cijelo pravo ostvarili u Sloveniji i primaju punu penziju. Drugu grupu čine oni sa mješovitim stažom, dio u Sloveniji, dio u drugoj državi. Treća grupa su upravo korisnici koji žive u BiH, a novac primaju iz slovenačkog fonda. Međutim, činjenica da neko živi u BiH ne znači da mu automatski sleduje pun iznos od 170 evra, piše BL portal.

Caka zvana “srazmjerni dio”

Ključna razlika u iznosu koji će penzioneri dobiti odnosi se na one koji primaju srazmjerni dio penzije. ZPIZ izričito propisuje da se zimski dodatak isplaćuje u srazmjernom iznosu onda kada se i sama penzija po međunarodnim sporazumima isplaćuje srazmjerno.

To u praksi znači da je nekome ko je tokom radnog vijeka ostvario ukupno 40 godina staža, od toga 20 godina u Sloveniji i 20 godina u BiH, slovenačka penzija priznata u srazmjernom dijelu od 50 odsto. U tom slučaju, i zimski dodatak se dijeli napola. Korisnik će umjesto 170 evra dobiti 85 evra, ili oko 166 KM. Stvarni iznos na računu direktno zavisi od toga koji srazmjerni dio piše u rješenju svakog penzionera.

Šta ako novac zakasni i treba li podnositi zahtjev?

Prema opštim pravilima, zimski dodatak pripada korisnicima koji ispunjavaju uslove i isplaćuje se po automatizmu uz penziju. Ipak, korisnici kojima pravo na godišnji dodatak za 2026. godinu bude priznato naknadno, svoj zimski dodatak dobiće najkasnije uz isplatu penzije za april 2027. godine.

Savjetuje se penzionerima koji primaju penziju iz inostranstva da obavezno provjere svoja rješenja. Treba da potvrde kod ZPIZ-a da li ispunjavaju sve uslove. Proceduree za korisnike sa prebivalištem van Slovenije ponekad su podložne dodatnim provjerama.

Dodatak raste svake godine, ali pazite na odbitke

Zimski dodatak je sistemska mjera podrške u Sloveniji i njegov iznos se postepeno povećava. Prošle godine iznosio je 150 evra, ove godine je 170 evra, dok je zakonskim rasporedom predviđeno da 2027. godine skoči na 190 evra, a do 2029. godine dostigne 230 evra.

Iako predstavlja značajnu finansijsku injekciju, ZPIZ napominje da dodatak nije potpuno zaštićen od svih odbitaka. Dobra vijest je da se ne računa kao prihod pri utvrđivanju prava na određene socijalne pomoći. Međutim može biti podložan oporezivanju i zakonskim izvršenjima, na šta korisnici treba da obrate pažnju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

24.10.2026.23.10.2026.. by Sandra Vukić

U noći između subote i nedjelje, sat se pomjera unazad – prelazimo sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena. Na prvi pogled, to djeluje kao mali poklon: dodatnih 60 minuta sna.

Ali za naš organizam, ta promjena nije samo tehnička. Ona je signal koji može da poremeti ritam spavanja, izazove umor, razdražljivost i osjećaj da nešto “ne štima”.

Promjena vremena utiče na naš cirkadijalni ritam – biološki sat koji reguliše kada spavamo, kada se budimo, kada smo gladni, koncentrisani ili umorni. Taj ritam ne prati kazaljke, već svjetlost, navike i hormone. Kada se vrijeme pomjeri, tijelo može da doživi mini džet-leg, naročito ako već imate osjetljiv san ili neredovnu rutinu.

Prema riječima dr Erika Pretera, profesora psihijatrije na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku, čak i jedan sat promjene može da prekine naš uobičajeni ciklus spavanja i budnog stanja.

“Naše tijelo ima svoje navike i ne može odjednom da se adaptira”, kaže dr Preter.

Drugim riječima, tijelo ne zna da je “dobilo” sat više – ono zna da je svjetlost drugačija, da se navike mijenjaju i da nešto nije kao juče.

Kako da pomognete tijelu?

Promjena vremena ne mora da vas poremeti pod uslovom da se pripremite pametno.

Evo nekoliko savjeta koje preporučuju stručnjaci za spavanje:

Pomjerajte vrijeme spavanja postepeno

Počnite nekoliko dana ranije. Pomjerajte vrijeme odlaska na spavanje za 10–15 minuta svake večeri, kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi.

Izložite se jutarnjoj svjetlosti

Prirodna svjetlost je najjači regulator biološkog sata. Otvorite zavjese čim ustanete, doručkujte pored prozora ili izađite u kratku šetnju. Jutarnja svjetlost pomaže tijelu da se „resetuje“.

Izbjegavajte ekrane i kofein pred spavanje

Plava svjetlost sa telefona i laptopa odlaže lučenje melatonina – hormona sna. Isključite ekrane barem sat vremena prije spavanja. Izbjegavajte kafu, crni čaj i energetska pića poslije 14 časova.

Uvedite umirujuće večernje rituale

Topla kupka, lagano istezanje, čitanje ili meditacija mogu pomoći tijelu da se opusti. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Održavajte rutinu

Dosljednost je ključ. Idite na spavanje i ustajte u isto vrijeme, čak i kada se sat promijeni. Tijelo voli predvidivost – ona donosi stabilnost i kvalitetan san.

Promjena sata može biti prilika da se vratite sebi. Da usporite, oslušnete tijelo i obnovite večernje navike. Taj dodatni sat nije samo vrijeme, to je vaš “prostor” za brigu o sebi. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je zdravo spavati u čarapama?

22.10.2026.22.10.2026.. by Sandra Vukić

Hladnije vrijeme nam polako dolazi. Neki smatraju da je ovaj potez loš za cirkulaciju, dok su nova istraživanja pokazala drugačije. Pitamo se, da li je zdravo spavati u čarapama?

Stručnjak za spavanje Mar de Karlo smatra da postoji više prednosti spavanja u čarapama tokom zime. One ljudima mogu pomoći da brže utonu u san i spavaju duže usljed vazodilatacjie, odnosno procesa širenja krvnih sudova.

Pojedina istraživanja došla su do rezultata da nošenje čarapa dok spavamo povećava protok krvi i cirkulaciju u dijelu donjih ekstremiteta.

Njegova studija je pokazala da oni koji su nosili čarape tokom noći, utonuli su u san oko 7.5 minuta brže, spavali su 32 minuta duže i budili se 7.5 manje tokom noći od onih koji su spavali bosi.

Niže tjelesne temperature povezane su sa pospanošću, a dokazi upućuju na to da korišćenje čarapa ili drugih metoda grijanja stopala može da snizi tjelesnu temperaturu i pomogne nam da brže zaspimo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

20.10.2026.20.10.2026.. by Sandra Vukić

Polovina oktobra je pravo vrijeme da razmislite o tome gdje će vaše omiljene biljke sa terase provesti zimu.

Iako su dani u Srpskoj još povremeno prijatni i sunčani, noćne temperature mogu naglo da padnu, a pojedine vrste cvijeća stradaju i prije nego što se pojavi prvi mraz. Evo koje biljke treba prve skloniti i kako da ih pripremite za boravak u zatvorenom prostoru.

Jesen je uveliko stigla, a sa njom i pitanje koje muči mnoge ljubitelje cvijeća: kada je pravi trenutak da se saksije sa terase presele u kuću?

Najveća greška je čekanje prvog mraza. Naime, neke biljke tropskog porijekla mogu da pretrpe oštećenja već kada se noćne temperature spuste ispod 10 stepeni, dok otpornije vrste mogu ostati napolju znatno duže.

Zato je sredina oktobra idealan trenutak da pregledate biljke, pratite vremensku prognozu i napravite mjesta za one koje ne podnose hladnoću.

Koje cvijeće treba prvo unjeti?

Dipladenija (mandevila): Ova biljka voli toplotu i ne podnosi hladne jesenje noći. Preporučljivo je da je unesete kada temperature počnu redovno da padaju ispod 10 do 12 stepeni.

Hibiskus: Tropski hibiskus treba premjestiti u zatvoren prostor prije nego što noćne temperature padnu ispod približno 10 stepeni. Potrebno mu je dosta svjetlosti, ali ne i mjesto neposredno uz radijator.

Fikus i druge tropske sobne biljke: Ako su ljeto provele na terasi, vrijeme je da se vrate unutra čim noći postanu hladne. Nagla promjena temperature može da izazove opadanje listova.

Muškatle: Popularne muškatle mogu da podnesu kratkotrajno svežije vrijeme, ali ih treba skloniti prije mraza. Ako želite da ih sačuvate za sljedeću sezonu, najbolje je da prezime na svjetlom i prohladnom mjestu, uz znatno rjeđe zalivanje.

Begonije: Vrste koje ne podnose mraz treba zaštititi na vrijeme. Kod gomoljastih begonija postupak prezimljavanja razlikuje se od onog kod lisnatih i stalnocvjetajućih vrsta.

Možda vas interesuje i ovo:

Sedam najgorih mjesta za sobne biljke na kojima najbrže venu

Koje biljke mogu još malo da ostanu na terasi?

Ne morate sve saksije unjeti istog dana.

Hrizanteme, dan i noć i pojedine vrste ukrasnog kupusa dobro podnose hladnije jesenje vrijeme i mogu još dugo krasiti terasu. Ipak, otpornost zavisi od sorte, a biljke u saksijama osjetljivije su na smrzavanje korijena nego one posađene u zemlji.

Lavanda i ruzmarin takođe mogu podnijeti svežije dane, ali kod ruzmarina treba biti oprezan tokom jačih mrazeva, naročito ako je posađen u manjoj saksiji.

Kako pravilno pripremiti cvijeće za unošenje?

Prije nego što saksije unesete u dnevnu sobu ili hodnik, obavezno pregledajte listove, naročito njihovu donju stranu. Tokom ljeta na biljkama se mogu nastaniti biljne vaši, grinje i drugi štetni organizmi koji se u toplom prostoru brzo umnožavaju.

Uklonite suve i oštećene listove, očistite saksije i provjerite da li u zemlji ima neželjenih insekata, prenosi 24Sedam.

Biljke je najbolje nekoliko dana držati odvojeno od ostalog sobnog cvijeća kako biste mogli da primijetite eventualne štetočine.

Važno je i da ne pretjerujete sa zalivanjem. Većina biljaka tokom jeseni i zime sporije raste, pa im je potrebno manje vode nego tokom toplih ljetnih mjeseci.

Gdje je najbolje mjesto za cvijeće tokom zime?

Najčešća greška je postavljanje biljaka odmah pored radijatora. Topao i suv vazduh može izazvati sušenje vrhova listova, opadanje pupoljaka i pojavu štetočina.

Većini biljaka koje prezimljavaju u zatvorenom prostoru odgovara svijetlo mjesto, dalje od direktnog izvora grijanja. Ipak, uslovi se razlikuju: muškatlama često prija prohladna prostorija, dok tropske vrste zahtijevaju više toplote.

Najvažnije pravilo za polovinu oktobra u Srbiji jeste da ne gledate samo dnevnu temperaturu. Ako je tokom dana 20 stepeni, a noću temperatura pada na pet ili šest, osjetljive biljke već mogu biti izložene stresu.

Zato provjeravate prognozu za svoj grad i reagujte prije prvog ozbiljnijeg zahlađenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako čuvati muškatle da ne propadnu preko zime

17.10.2026.16.10.2026.. by Sandra Vukić

Muškatle preko zime ne moraju da završe u kanti za smeće, iako ih mnogi gaje godinama zbog raskošnih cvjetova i lakog održavanja. Ipak, kad stignu hladniji dani, javlja se pitanje kako ih zaštititi od niskih temperatura i sačuvati za narednu sezonu.

Dosta ljudi muškatle na kraju jeseni baca i svakog proljeća kupuje nove sadnice, a istina je da ove biljke mogu uspješno da prezime ako im obezbijedite odgovarajuće uslove.

Uz samo tri važna koraka, muškatle mogu preživjeti zimu i već sa prvim toplijim danima opet krenuti da rastu i cvjetaju.

1. Sklonite muškatle prije prvog mraza i orežite ih kako treba

Najvažnije pravilo za čuvanje muškatli jeste da ih na vrijeme sklonite sa terase ili iz dvorišta. Ove biljke ne podnose mraz, a temperature ispod nule mogu ozbiljno da oštete stabljike i koren.

Unesite ih kada noćne temperature počnu redovno da padaju ispod pet stepeni.

Prije unošenja uklonite sve osušene cvjetove, požutjele listove i oštećene dijelove biljke. Ako su muškatle tokom ljeta mnogo izrasle, izdanke možete skratiti za otprilike trećinu, pazeći da na stabljikama ostane dovoljno zdravih pupoljaka.

Orezivanje pomaže biljci da zauzima manje mjesta, a usput uklanjate dijelove koji bi tokom zime mogli da trule.

Prije nego što ih unesete, pažljivo pregledajte listove i stabljike i provjerite da li na njima ima biljnih vaši, bijelih mušica ili drugih štetočina.

Možda vas zanima i ovo:

Prihrana muškatli jodom: Recept za more cvijeća na balkonu

2. Prezimljavanje muškatli traži hladno i svijetlo mjesto

Jedna od najčešćih grešaka jeste držanje muškatli tokom zime u pretoplim prostorijama, naročito pored radijatora.

Zaštita od mraza im jeste potrebna, ali muškatlama tokom zimskog mirovanja više prijaju niže temperature.

Idealno je da prezime u svijetloj prostoriji gdje se temperatura kreće između pet i 10 stepeni.

Za to mogu poslužiti zatvorena terasa koja se ne smrzava, svjetlo stepenište, hladnija soba ili zastakljena veranda.

Biljke moraju imati dovoljno dnevne svjetlosti, ali i biti zaštićene od hladne promaje.

Ako ih držite u pretoploj prostoriji sa premalo svjetlosti, stabljike mogu postati tanke, izdužene i slabe, pa će biljci na proljeće trebati više vremena da se oporavi.

Saksije takođe ne stavljajte preblizu jednu drugoj, jer dobra cirkulacija vazduha smanjuje rizik od plesni i gljivičnih oboljenja.

3. Zalivajte rjeđe i potpuno prekinite prihranu

Zimi muškatle usporavaju rast, pa im ne treba ista količina vode kao u proljeće i ljeto.

Pretjerano zalivanje je jedna od najčešćih grešaka zbog kojih biljke propadaju tokom hladnih mjeseci.

Zemlja treba da se prosuši između dva zalivanja, a vodu dodajte tek kad provjerite da je supstrat dovoljno suv.

U hladnoj prostoriji zalivanje može biti potrebno tek na dvije do četiri sedmice, ali učestalost zavisi od temperature, veličine saksije i vlažnosti zemlje.

Korijen ne smije dugo da ostane potpuno isušen, ali ni da stoji u natopljenoj zemlji.

Za vrijeme zimskog mirovanja ne treba ni prihrana. Đubrivo u ovom periodu može podstaći rast novih, slabih izdanaka koji nemaju dovoljno svjetlosti da se pravilno razviju.

Sa prihranom nastavite tek kad biljka na proljeće ponovo počne aktivno da raste.

Kada muškatle poslije zime opet iznijeti na terasu?

Kad prođu najhladniji dani i temperature krenu naviše, možete ih postepeno spremati za novu sezonu.

To se najčešće radi tokom marta i aprila, u zavisnosti od vremena.

Prvo uklonite sve osušene i slabe izdanke, a po potrebi presadite biljke u svježu, hranljivu zemlju. Zalivanje povećavajte postepeno i krenite sa blagom prihranom kad se pojave novi listovi.

Nemojte ih odmah iznijeti na jako sunce, već ih nekoliko dana navikavajte na spoljne uslove.

Na otvorenoj terasi muškatle ostavite tek kad prođe opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. Do tada ih u toplijim danima možete iznositi napolje, a uveče vraćati na zaštićeno mjesto, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

12 vrsta povrća koje možete posaditi prije zime

11.10.2026. by Sandra Vukić

Dok većina baštovana čeka proljeće da bi započela sjetvu, neke vrste povrća mogu se posijati ili posaditi već u jesen.

Ako se odabere odgovarajuća sorta i pogodi pravi termin, biljke će dočekati toplije dane spremne za nastavak rasta, a berba bi mogla početi ranije nego kod proljećne sadnje.

Jesenja sjetva, međutim, zavisi od klimatskih uslova, vrste zemljišta i otpornosti odabrane sorte. Sjeme ne treba sijati prerano, dok je zemlja još topla, jer bi biljke mogle početi da rastu prije zime. S druge strane, ako se predugo čeka, zemljište može postati previše hladno ili smrznuto za rad.

Koje povrće možete posijati ili posaditi prije zime

1. Mrkva

Mrkva se može sijati u kasnu jesen, naročito u krajevima u kojima zime nisu previše oštre. Sjeme tokom zime miruje, a klijanje počinje kada se u proljeće steknu odgovarajući uslovi. Za jesenju sjetvu treba odabrati odgovarajuće sorte i dobro pripremiti zemljište.

2. Cvekla

Cvekla je još jedna kultura koja se u pogodnim uslovima može sijati pred zimu. Zahtijeva rastresito zemljište i mjesto na kojem se voda ne zadržava. Jesenja sjetva može omogućiti raniji početak razvoja u proljeće, ali uspjeh zavisi od vremenskih prilika i otpornosti sorte.

3. Rotkvice

Rotkvice brzo rastu i pogodne su za baštovane koji žele ranu proljećnu berbu. Sjeme se može posijati kasno u jesen, kako bi sačekalo proljeće u zemlji. Za dobar rezultat važno je izabrati sortu koja odgovara ovakvom načinu uzgoja, prenosi Glossy.

4. Špinat

Špinat je otporna lisnata kultura koja se može sijati u jesen. Kada se posije u odgovarajućem terminu, može prezimiti i nastaviti rast čim temperature porastu. Potrebno mu je zemljište bogato hranljivim materijama koje dobro propušta višak vode.

5. Peršun

Peršun sporo klija, pa jesenja sjetva može biti praktična za one koji žele da ga imaju u bašti čim počne proljećni rast. Sjeme se sije u pripremljeno zemljište, a redove treba obilježiti kako bi se lakše prepoznali kada biljke počnu da niču.

6. Kopar

Kopar je začinska biljka čiji se nježni listovi koriste za začinjavanje salata, supa, sosova i drugih jela. U područjima s blažom klimom može se razmotriti kasna jesenja sjetva, ali je važno odabrati odgovarajući termin kako sjeme ne bi proklijalo prije zime.

7. Rukola

Rukola brzo raste i može se uzgajati tokom većeg dijela godine kada temperature nisu ekstremne. U područjima s blažim zimama može se sijati i u jesen, dok je u hladnijim krajevima bolje zaštititi usjev ili sačekati proljeće.

8. Zelena salata

Pojedine sorte zelene salate mogu podnijeti niže temperature, pa se mogu sijati ili saditi u jesen. Za prezimljavanje treba birati sorte koje su prilagođene hladnijim uslovima. Zaštita od jakog mraza može biti neophodna, naročito na otvorenim i izloženim mjestima.

9. Crveni luk

Crveni luk se najčešće uzgaja iz lučica, a odgovarajuće sorte mogu se saditi u jesen. Biljke se prije zime ukorijene, a u proljeće nastavljaju rast. Termin sadnje treba prilagoditi lokalnim uslovima kako bi se izbjeglo prerano razvijanje nadzemnog dijela biljke.

10. Bijeli luk

Bijeli luk jedna je od najpoznatijih kultura za jesenju sadnju. Čenovi se sade u pripremljeno zemljište, dovoljno duboko da budu zaštićeni od hladnoće, ali ne toliko duboko da otežaju nicanje. Jesenja sadnja omogućava razvoj korijena prije zime, a berba se uglavnom obavlja narednog ljeta.

11. Vlasac

Vlasac je višegodišnja začinska biljka koja se može uzgajati u bašti ili saksiji. Može se razmnožavati dijeljenjem busena, a u odgovarajućim uslovima i sjetvom. Kada se jednom primi, iz godine u godinu daje nove listove koji se koriste kao dodatak jelima.

12. Ljutika

Ljutika (poznata i kao šalot ili kozjak) pripada istoj porodici kao crveni i bijeli luk, ali ima sitnije lukovice i karakterističnu aromu. U zavisnosti od sorte i lokalne klime, može se saditi u jesen ili proljeće. Za sadnju joj odgovara rastresito zemljište na kojem se voda ne zadržava.

Kako pripremiti baštu za jesenju sadnju

Prije sjetve ili sadnje potrebno je ukloniti ostatke prethodnih kultura i korov, a zemljište usitniti i poravnati. Ako je zemlja teška i zadržava vlagu, korisno je poboljšati njenu strukturu kako bi se smanjio rizik od truljenja sjemena i lukovica.

Termin sadnje ne treba određivati samo prema kalendaru. Važniji su temperatura zemljišta, prognoza vremena i karakteristike konkretne sorte. Sjeme i lukovice treba saditi u skladu s preporukama za odabranu kulturu, a u područjima s oštrijim zimama može pomoći zaštita od mraza.

Jesenja sadnja ne garantuje raniju berbu u svim uslovima, ali uz pravilan izbor kultura i odgovarajuću pripremu bašte može biti koristan način da se proljećni radovi olakšaju i sezona uzgoja bolje iskoristi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

30.09.2026.30.09.2026.. by Sandra Vukić

Dolaskom jeseni vrijeme je za pripremu doma za hladnije mjesece, snijeg i led, a stručnjaci upozoravaju vlasnike kuća da nekoliko jednostavnih poslova obavljenih na vrijeme može spriječiti probleme tokom zime.

Šta prvo treba provjeriti?

Među najvažnijim poslovima su čišćenje oluka od lišća, provjera detektora dima i ugljen-monoksida. Zatim treba pregledati prilaze i eventualna oštećenja. Ono što je osnovno je da se provjeri i sistem grijanja. Po potrebi treba uraditi i servis grijanja koji može smanjiti troškove tokom hladnih mjeseci.

Kako zaštititi kuću od hladnoće?

Preporučuje se zaštita i izolovanje vodovodnih cijevi koje prolaze kroz negrijane prostorije kako ne bi došlo do smrzavanja, dok bi dimnjak trebalo očistiti prije prvog korištenja tokom sezone grijanja.

Šta treba pripremiti prije prvog snijega?

Fox navodi da se vlasnicima kuća savjetuje da na vrijeme nabave so ili sredstva za topljenje leda i lopate za snijeg. Zatim da sklone baštenski namještaj i druge predmete osjetljive na zimske vremenske uslove. Treba provjeriti i rezervne generatore i napraviti plan za slučaj vanredne situacije.

Kako izabrati pouzdanog majstora?

Ukoliko je za neki posao potreban profesionalac, preporučuje se da vlasnici istraže izvođača, zatraže preporuke, pregledaju njegove ranije radove i iskustva drugih klijenata te pribave nekoliko ponuda prije nego što odluče kome će povjeriti posao.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rok istekao, a penzioneri USK nisu dobili naručena drva

18.09.2026. by Sandra Vukić

Dani su još topli, ali sezona grijanja je pred vratima. Za penzionere u Unsko-sanskom kantonu i dalje je neizvjesna.

Ugovoreni dobavljači nisu u potpunosti isporučili drva za predstojeću zimu, iako je Kantonalni savez udruženja penzionera ugovor o isporuci sa Šumskim privrednim društvom “Unsko-sanske šume” potpisao još u aprilu, a rok je istekao krajem prošlog mjeseca.

Penzioneri čekaju ogrijev

Uz male penzije i stalna poskupljenja, briga penzionera svake godine je i nabavka ogrijeva.

Dok čiste šupe i pripremaju se za zimu, ne znaju ni kakva će drva dobiti ni kada će stići, a najviše strahuju hoće li imati dovoljno vremena da ih obrade prije kiša i zahlađenja.

“Onda, drva kad pokisnu, ništa od tih drva ni od ničega. I ovo se već godinama dešava. Ne znam zašto. Do sada su mogli svima isporučiti drva na vrijeme, kad treba da se isporuče”, kazao je penzioner Ćamil Ćatić.

Za penzionere isporuka ogrijeva nije kraj, već tek početak posla. Drva treba iscijepati, osušiti i složiti, a za mnoge to znači i dodatni trošak. U Unsko-sanskom kantonu je oko 26.000 penzionera. Dio njih i ove godine ogrijev je naručio preko udruženja. Prema ugovoru sa Šumskim privrednim društvom “Unsko-sanske šume“, rok za isporuku istekao je 31. avgusta.

“ŠPD je prihvatio taj zahtjev, ali su isto tako nama diktirali količinu. Tako su oni koji su pisali po 10 metara nisu mogli upisati nego po pet metara”, kazao je Mirsad Terzić, predsjednik Kantonalnog saveza udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona.

Važan je i kvalitet drva

Za penzionere nije dovoljno samo da drva stignu. Važno je i kakve će biti kvalitete. Tvrde da ranijih godina bilo je isporuka kojima nisu bili zadovoljni.

“Nekad dođu tako loša, onda par puta smo dobili dobra, ono uvijek. Trula unutra, kriva, tanka, ne znam ni ja…”, rekla je Ajša Ćatić, penzionerka, a prenosi FTV.

Iz ŠPD-a “Unsko-sanske šume”, međutim, uvjeravaju da će preostale količine drveta biti isporučene vrlo brzo, uz tek manje kašnjenje. Kažu da su ovogodišnju realizaciju isporuke otežale okolnosti na koje nisu mogli uticati.

“Cijeli april proveli smo pod snijegom, faktički nismo mogli ništa raditi, a evo i praktično cijeli avgust smo, nažalost, proveli braneći se od požara i boreći se s tom vatrenom stihijom”, kazao je Šerif Kaljiković, direktor ŠPD-a “Unsko-sanske šume”.

Penzioneri traže prioritet

I dok nadležni poručuju da bi kašnjenje trebalo biti minimalno, penzionerima je svaki dan važan. Smatraju da u lancu prioriteta ne bi trebali uvijek biti posljednji.

“Promjena Vlade pogodi penzionera prvog po glavi, jer poremeti nešto ovamo u organu upravljanja, tamo u Skupštini. I kad mi zovemo, tražimo, urgiramo, onda ovaj drugi koji je došao na vlast ili koji je otišao: Ja ne znam od tog ništa”, kazao je Terzić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nabavite drva za ogrjev na vrijeme, na jesen i zimu će biti skuplje

02.07.2026.01.07.2026.. by Sandra Vukić

Iako je ljeto već počelo treba planirati grejnu sezonu. U drvoprerađivačkom sektoru upozoravaju da bi građani trebalo da se obezbijede na vrijeme. Posebno oni koji se griju na drva.

Dok je pažnja javnosti uglavnom usmjerena na cijene peleta, ogrevno drvo, koje koriste hiljade domaćinstava, posebno penzioneri i porodice sa nižim primanjima, ostaje u drugom planu.

Da li će drva biti dovoljno, kakve su cijene, šta se može očekivati do jeseni i sa kakvim se izazovima suočava domaća drvoprerađivačka industrija?

“Imamo dovoljne količine drvnih sortimenata. Sada je idealno vrijeme za nabavku ogrevnog drveta. Cijena je sada povoljnija nego što će biti na jesen i zimu”, naveo je Zoran Đurašinović, predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske.

Cijena drvnih sortimenata zavisi, kaže Đurašinović, od sirovine, radne snage, kao i od nafte.

“Sirova nafta je ključni pokretač globalne ekonomije. Njena cijena direktno ili indirektno utječe na troškove gotovo svih proizvoda i usluga. Kada nafta poskupi, taj se trošak kroz lančanu reakciju preliva na cijelo tržište, ali s različitim intenzitetom”, naveo je Đurašinović.

Naveo je da će cijena drvnih sortimenata na jesen i zimu najvjerovatnije biti povećana od 15 do 18 odsto.

“Sad je pravo vrijeme i trenutak za nabavku ogrevnog drveta”, poručio je Đurašinović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li mokra kosa izaziva prehladu? Mitovi vs. naučne činjenice

08.02.2026. by Sandra Vukić

Iako su nam roditelji i bake i deke često ovo govorili, sama po sebi mokra kosa ne izaziva prehladu.

To je mit koji postoji decenijama, a ljekari kažu da izlazak napolje zimi sa mokrom kosom ne može izazvati prehladu, izveštava HafPost.

“Nema dokaza niti naučne literature koji bi ukazivali na takvu vezu”, rekao je dr Svapnil Patel, potpredsjednik odeljenja za medicinu u medicinskom centru Hakensak Meridijan Džerzi Šor.

“Izlazak na hladnoću sa mokrom kosom utiče da se brže gubi toplota, zbog čega osjećate hladnoću, ali to ne znači da ćete se razboljeti”, pojasnila je dr Parul Gojal, vanredna profesorka kliničke medicine na Univerzitetu Vanderbilt.

Mokra kosa i prehlada: Mit koji ljekari konačno razbijaju

Ako nos počne da vam curi nakon što ste bili na hladnoći, sa mokrom ili suvom kosom, postoji jednostavno objašnjenje. “Niske temperature mogu izazvati sužavanje i širenje krvnih sudova. Hladnoća obično izaziva ono što se naziva vazokonstrikcija, ili sužavanje krvnih sudova”, rekao je Patel.

“Suprotno tome, topli tuš ili parno kupatilo opuštaju krvne sudove, otvaraju vaše sinuse i često vam daju bolji osjećaj, zbog čega vruće kupke donose olakšanje mnogim ljudima sa prehladom. Hladan vazduh ima suprotan efekat”, objasnio je Patel.

“Ako ste već zaraženi virusom, ali još uvek nemate simptome, hladno vreme može uticati na vaše krvne sudove i učiniti da se simptomi pojave ranije ili izraženije. Ali, mokra kosa nije uzrok infekcije”, dodao je.

Kako se prehlade šire i kako se zaštititi

Iako se nećete razboljeti ako izađete napolje sa mokrom kosom, prehlade se šire na druge načine.

Zarazite se kada dođete u kontakt sa virusom. Na primjer, kroz kapljice koje slete na površine ili kroz bliski kontakt sa bolesnom osobom.

“Najčešći način je kada neko kine, kapljice slete na površinu, a vi je dodirnete”, rekao je Patel.

Takođe se možete prehladiti ako dodirnete oči, nos ili usta neopranim rukama.

Možda vas interesuje:

Kako razlikovati gripu, prehladu i COVID, ali i kako sačuvati zdravlje?

“Dodatne mere, poput nošenja maski, takođe mogu pomoći, posebno ako ste u blizini bolesnih ljudi”, rekao je dr Patel.

Dr Gojal je dodala da je dobra ideja izbegavati kontakt sa bolesnim ljudima kad god je to moguće. Takođe je važno da bolesni ljudi ostanu kod kuće, a ako moraju da izađu, da nose masku kako bi smanjili širenje kapljica.

“Takođe preporučujemo redovno vježbanje kako bi imuni sistem bio spremniji za borbu protiv virusa”, isatkla je doktorka Gojal.

Dovoljno sna i uravnotežena ishrana takođe pomažu u održavanju imuniteta.

“Preporučuje se izbegavanje cigareta i pušenja, koje može da vas učini podložnijim prehladama”, rekao je dr Patel, a prenose Novosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na isplatu?

Caka zvana “srazmjerni dio”

Šta ako novac zakasni i treba li podnositi zahtjev?

Dodatak raste svake godine, ali pazite na odbitke

Pročitajte i ovo

Fond PIO prošao provjeru ISO standarda

Penzioneri u Srebrenici sa najnižim primanjima dobijaju pomoć

Penziju iznad 3.000 KM prima 143 penzionera u Srpskoj

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Bono Pavković u 101. godini sam vozi auto i zida suhozid

Sajam u Trnovu: Posebna nagrada Udruženju penzionera

Kako da pomognete tijelu?

Pomjerajte vrijeme spavanja postepeno

Izložite se jutarnjoj svjetlosti

Izbjegavajte ekrane i kofein pred spavanje

Uvedite umirujuće večernje rituale

Održavajte rutinu

Pročitajte i ovo

Ove stvari nikada nemojte raditi prije spavanja

Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

Pročitajte i ovo

Ove stvari nikada nemojte raditi prije spavanja

Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

Koje cvijeće treba prvo unjeti?

Koje biljke mogu još malo da ostanu na terasi?

Kako pravilno pripremiti cvijeće za unošenje?

Gdje je najbolje mjesto za cvijeće tokom zime?

Pročitajte i ovo

Ove stvari nikada nemojte raditi prije spavanja

Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

1. Sklonite muškatle prije prvog mraza i orežite ih kako treba

2. Prezimljavanje muškatli traži hladno i svijetlo mjesto

3. Zalivajte rjeđe i potpuno prekinite prihranu

Kada muškatle poslije zime opet iznijeti na terasu?

Pročitajte i ovo

Ove stvari nikada nemojte raditi prije spavanja

Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

1. Mrkva

2. Cvekla

3. Rotkvice

4. Špinat

5. Peršun

6. Kopar

7. Rukola

8. Zelena salata

9. Crveni luk

10. Bijeli luk

11. Vlasac

12. Ljutika

Kako pripremiti baštu za jesenju sadnju

Pročitajte i ovo

Ove stvari nikada nemojte raditi prije spavanja

Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

Šta prvo treba provjeriti?

Kako zaštititi kuću od hladnoće?

Šta treba pripremiti prije prvog snijega?

Kako izabrati pouzdanog majstora?

Pročitajte i ovo

Ove stvari nikada nemojte raditi prije spavanja

Kako se riješiti moljaca u ormaru?