Penzioneri u Srebrenici sa najnižim primanjima dobijaju pomoć

Opština Srebrenica započela je isplatu jednokratne novčane pomoći za najstarije sugrađane s najnižim primanjima.

Pravo na ovu podršku ostvarila su 183 penzionera. Svakom penzioneru biće uplaćeno po 109,28 KM. Isplata počinje u utorak, 3. novembra.

Pomoć je namijenjena penzionerima čija mjesečna primanja ne prelaze 550 KM. Odluku o odobravanju sredstava donio je načelnik opštine nakon završetka procedure po javnom pozivu.

Članica komisije Milica Petrović istakla je da je osnovni cilj ove mjere pružanje neposredne finansijske podrške i poboljšanje životnih uslova penzionera s najnižim primanjima.

Pravo na pomoć mogli su ostvariti penzioneri s prebivalištem na području opštine Srebrenica, bez obzira na to primaju li domaću, inostranu ili porodičnu penziju, pod uslovom da njihov ukupan mjesečni iznos ne prelazi propisani cenzus od 550 KM, javlja “RTV Srebrenica”.

Komisija je pregledala pristigle prijave i utvrdila konačnu rang-listu, na koju je načelnik dao saglasnost. Nakon njenog javnog objavljivanja započeta je isplata odobrenih sredstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Hladno, vlažno i tmurno vrijeme ne utiče samo na raspoloženje, već može donijeti i određene zdravstvene tegobe, posebno kod starijih osoba.

Nedostatak sunčeve svjetlosti može izazvati umor, pospanost, manjak energije i lošije raspoloženje. S druge strane, hladnoća može dovesti do sužavanja krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.

Starije osobe koje imaju problema sa srcem i krvnim sudovima trebalo bi redovno da kontrolišu pritisak i uzimaju propisanu terapiju.

Važno je i da tokom kišnih dana vode računa o kretanju. Mokri trotoari i stepenice povećavaju rizik od padova i povreda.

Ljekari savjetuju da se, kada vremenski uslovi dozvoljavaju, boravi na dnevnom svjetlu, održava umjerena fizička aktivnost i prostorije redovno provjetravaju.

Iako tmurno vrijeme često podstiče na mirovanje, lagano razgibavanje i svakodnevna rutina mogu pomoći očuvanju zdravlja i dobrog raspoloženja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sajam u Trnovu: Posebna nagrada Udruženju penzionera

Na Sajmu domaćih proizvoda u Trnovu danas se predstavilo 90 učesnika iz Republike Srpske i Srbije sa tradicionalnim proizvodima i rukotvorinama.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Trnovo Ognjen Popović izjavio je da je ovo četvrta godina da se organizuje sajam. Cilj je promocija domaćih proizvoda, ali i druženja.

“Izložena su domaća slana i slatka jela, sokovi, džemovi, rukotvorine, nakit, suveniri od različitih materijala. Ove godine smo imali i takmičenje za najukusniju pitu. Za pobjednike smo obezbijedili novčane nagrade i poklone”, dodao je Popović.

Posebna nagrada Udruženju penzionera

Najukusniju pitu je napravila Stana Knežević. Drugo mjesto je pripalo Udruženju žena na selu “Ognjište” Trnovo, a treće je osvojila Savla Kovač.

Posebnu nagradu publike dobilo je Udruženje penzionera opštine Trnovo, jer su donijeli najviše pita.

Svjetlana Mičić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske podržala je održavanje ovakvih sajmova. Rekla je da je to najbolji način da se predstavi domaća poljoprivredna proizvodnja, ali i povežu ljudi koji žive i rade u ovom sektoru.

“Ovo je i prilika da se predstavi rad naših poljoprivrednih proizvođača. U opštini Trnovo u prethodnom periodu je urađeno dosta na razvoju poljoprivrede. Ministarstvo će i u narednom periodu da bude partner poljoprivrednim proizvođačima i lokalnim zajednicama koje razvijaju ovakve aktivnosti u Srpskoj”, navela je Mičićeva.

Trnovo postalo mjesto okupljanja

Načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica rekao je da se od male inicijative da se napravi promocija domaćih proizvođača, došlo do respektabilnog sajma sa međunarodnim karakterom.

“Drago mi je da je Trnovo postalo mjesto okupaljanja, promocije domaćih proizvoda i tradicije. Važno je da je resorno ministartvo prepoznalo naš trud i rad”, rekao je Bjelica.

Sajmu su podršku pružili i lokalni privrednici dali podršku.

Među posjetiocima sajma bila je i ambasador Češke u BiH Jana Šindelkova koja je istakla dobru saradnju sa opštinom Trnovo i dodala da češka Ambasada pruža podršku voćarima, pčelarima i mljekarima kroz određeni projekat.

Ona je navela da je prvi put na sajmu domaćih proizvoda u Trnovu i da je zadovoljna organizacijom i onim što je izloženo.

Predsjednik skupštine Udruženja žena na selu “Ognjište” Trnovo Branka Golijanin rekla je da je među domaćim proizvodima trenutno najtraženiji ajvar, ali i različiti sokovi, likeri, džemovi, kolači, nakit i slično.

“Ovo je prilika da promovišemo naš rad, da i drugi čuju za nas i naše proizvode. Imamo osam aktivnih članova, a registrovali smo Udruženje prije nekoliko mjeseci. Godinama se bavimo ovom proizvodnjom”, dodala je Golijaninova.

Predsjednik Udruženja žena “Priboj” Dragica Cincović izjavila je da se članice tog udruženja bave izradom ručnih radova i rukotvorina na tradicionalni način, rado posjećuju sajmove, a prvi put su u Trnovu i očekuje da će i prodaja da bude dobra.

Organizator sajma je Opštinska uprava Trnovo zajedno sa Udruženjem poljoprivrednika Trnovo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Slovenački penzioneri u Srpskoj dobijaju “zimski dodatak”

Penzioneri iz Republike Srpske koji su radni vijek ili njegov dio proveli u Sloveniji, krajem novembra mogu da očekuju isplatu zimskog dodatka u iznosu do 170 evra, odnosno oko 333 KM.

Ipak, iako vijest o dodatnom novcu pred praznike zvuči odlično, važno je znati da svi korisnici na računima neće ugledati istu cifru. Razlog leži u specifičnim pravilima obračuna i srazmjernim penzijama.

Prema zvaničnim podacima slovenačkog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (ZPIZ), zimski dodatak za 2026. godinu isplaćuje se uz penziju za novembar. Tačnije tačnije 30. novembra.

Da je ovo tema koja se i te kako tiče građana Srpske, potvrđuju podaci Fonda PIO RS. Prema tim podacima u evidencijama postoji 1.718 korisnika koji ostvaruju pravo na penziju iz Slovenije.

Ko ima pravo na isplatu?

Osnovni uslov za dobijanje zimskog dodatka nije samo prebivalište ili primanje novca iz Slovenije. Prema pravilima ZPIZ-a, pravo na ovu naknadu imaju isključivo korisnici penzija i određenih naknada iz invalidskog osiguranja koji već ispunjavaju uslove za takozvani godišnji dodatak.

U praksi, postoje tri glavne grupe korisnika. Prvu čine oni koji su cijelo pravo ostvarili u Sloveniji i primaju punu penziju. Drugu grupu čine oni sa mješovitim stažom, dio u Sloveniji, dio u drugoj državi. Treća grupa su upravo korisnici koji žive u BiH, a novac primaju iz slovenačkog fonda. Međutim, činjenica da neko živi u BiH ne znači da mu automatski sleduje pun iznos od 170 evra, piše BL portal.

Caka zvana “srazmjerni dio”

Ključna razlika u iznosu koji će penzioneri dobiti odnosi se na one koji primaju srazmjerni dio penzije. ZPIZ izričito propisuje da se zimski dodatak isplaćuje u srazmjernom iznosu onda kada se i sama penzija po međunarodnim sporazumima isplaćuje srazmjerno.

To u praksi znači da je nekome ko je tokom radnog vijeka ostvario ukupno 40 godina staža, od toga 20 godina u Sloveniji i 20 godina u BiH, slovenačka penzija priznata u srazmjernom dijelu od 50 odsto. U tom slučaju, i zimski dodatak se dijeli napola. Korisnik će umjesto 170 evra dobiti 85 evra, ili oko 166 KM. Stvarni iznos na računu direktno zavisi od toga koji srazmjerni dio piše u rješenju svakog penzionera.

Šta ako novac zakasni i treba li podnositi zahtjev?

Prema opštim pravilima, zimski dodatak pripada korisnicima koji ispunjavaju uslove i isplaćuje se po automatizmu uz penziju. Ipak, korisnici kojima pravo na godišnji dodatak za 2026. godinu bude priznato naknadno, svoj zimski dodatak dobiće najkasnije uz isplatu penzije za april 2027. godine.

Savjetuje se penzionerima koji primaju penziju iz inostranstva da obavezno provjere svoja rješenja. Treba da potvrde kod ZPIZ-a da li ispunjavaju sve uslove. Proceduree za korisnike sa prebivalištem van Slovenije ponekad su podložne dodatnim provjerama.

Dodatak raste svake godine, ali pazite na odbitke

Zimski dodatak je sistemska mjera podrške u Sloveniji i njegov iznos se postepeno povećava. Prošle godine iznosio je 150 evra, ove godine je 170 evra, dok je zakonskim rasporedom predviđeno da 2027. godine skoči na 190 evra, a do 2029. godine dostigne 230 evra.

Iako predstavlja značajnu finansijsku injekciju, ZPIZ napominje da dodatak nije potpuno zaštićen od svih odbitaka. Dobra vijest je da se ne računa kao prihod pri utvrđivanju prava na određene socijalne pomoći. Međutim može biti podložan oporezivanju i zakonskim izvršenjima, na šta korisnici treba da obrate pažnju.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Niske penzije, troškovi liječenja i otežan pristup zdravstvenim uslugama obilježavaju svakodnevicu velikog broja penzionera u Ključu.

Zbog toga njihovo udruženje nastoji kroz solidarnost, druženja i konkretnu pomoć ublažiti probleme najstarijih građana.

Ipak, iskustva s terena pokazuju da su, osim međusobne podrške, za poboljšanje njihovog položaja potrebna i sistemska rješenja. I to ona koja će osigurati materijalnu sigurnost i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Udruženje penzionera opštine Ključ, osnovano 1997. godine. Okuplja 962 člana, a prema riječima predstavnika Udruženja Fahre Jauzovića, između 60 i 70 odsto njih prima minimalnu penziju.

“Udruženje je formirano nakon protesta penzionera koji nisu mogli ostvariti prava stečena svojim radom. Tada se došlo na ideju da se organizujemo kako bismo zajednički djelovali u rješavanju problema. Danas između 60 i 70 odsto naših članova na minimalnoj penziji. Jasno je u kakvom se položaju nalaze”, kazao je Jauzović.

Udruženje djeluje u okviru Kantonalnog saveza udruženja penzionera. Preko njega ostvaruje mogućnost djelovanja prema nadležnim institucijama na federalnom nivou.

U lokalnoj zajednici, međutim, značajan dio aktivnosti usmjeren je na očuvanje društvenih veza i pružanje podrške članovima kojima je pomoć najpotrebnija.

U okviru obilježavanja 25. oktobra, Dana penzionera, članovi Udruženja posjetili su korisnike Doma za starija lica „Dom sreće“. Tu su organizovali tradicionalne turnire u šahu i beli.

Na druženjima se okupi i do 200 ljudi

Susret je protekao u razgovoru i druženju, uz pehare i nagrade za učesnike, potvrđujući važnost uključivanja starijih osoba u društveni život.

“Organizujemo druženja unutar Udruženja, ali i susrete s drugim udruženjima na području Unsko-sanskog kantona. Na redovnim okupljanjima bude između 120 i 150 penzionera. Na druženjima na otvorenom, poput onih s kolegama iz Bosanske Krupe, učestvuje i oko 200 ljudi. Takve aktivnosti mnogo znače našim članovima”, istakao je Jauzović.

Uz druženja, Udruženje nastoji pomoći bolesnim i socijalno ugroženim penzionerima. Informacije o njihovim potrebama dobijaju od predstavnika mjesnih zajednica. Na osnovu tih informacija planiraju posjete i raspodjelu raspoložive pomoći.

“Imamo planirane aktivnosti pomoći, a obilazak ugroženih penzionera jedan je od važnih zadataka. Nekome ćemo odnijeti skromnu pomoć, nekome novčanu, a nekome poklon. Sve zavisi od naših mogućnosti i od toga kakva je situacija osobe koju posjećujemo”,  naveo je Jauzović.

Problem i pristup zdravstvenoj usluzi

Pored niskih primanja, penzioneri u Ključu suočavaju se i s problemima pristupa zdravstvenim uslugama.

Upućivanje pacijenata u druge gradove, uključujući Sanski Most i Bihać, podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško za osobe s minimalnim penzijama.

“Jedan od najvećih problema, uz finansijske poteškoće, jeste zdravstvo. Penzioner dođe u dom zdravlja, zatim ga upute u Sanski Most, a odatle dalje u Bihać. Sve to podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško onima koji imaju minimalna primanja”, upozorio je Jauzović.

Udruženje pokušava smanjiti dio troškova kroz pogodnosti za članove. Uz odgovarajuću potvrdu penzioneri ostvaruju popust od 10 odsto za banjsko liječenje, a planirano je i ugovaranje povoljnijih uslova za narednu godinu.

Omogućena je i nabavka ogrjevnog drveta putem Šumsko-privrednog društva na rate i po unaprijed ugovorenoj cijeni.

“Članarina iznosi tri KM mjesečno, a članstvo donosi konkretne pogodnosti. Penzioneri imaju popust za banjsko liječenje, mogućnost nabavke ogrjeva na rate, a nastojimo pomoći i bolesnim i materijalno ugroženim članovima. Zato pozivam penzionere koji još nisu članovi da nam se pridruže – kazao je Jauzović.

Iako Udruženje u realizaciji pojedinih aktivnosti ima podršku opštine Ključ, Jauzović smatra da lokalne mogućnosti nisu dovoljne za rješavanje ključnih problema penzionerske populacije. Dugoročnije poboljšanje položaja zahtijeva mjere viših nivoa vlasti, posebno u oblasti penzijske politike i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Iako je ministarka finansija Zora Vidović rekla na Narodnoj skupštini Republike Srpske 19. maja ove godine da će nova praksa naplaćivanja doprinosa penzionerima koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu biti stavljena van snage, to se ipak nije dogodilo.

Upravo suprotno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavio je da poziva penzionere da se jave u prostorije Poreske uprave. Navode ih da potpisuju dokumente kojim se obavezuju da plate ovaj namet.

U dopisima koje šalju penzionerima navodi se da su korisnici srazmjerne penzije i da to nije osnov za korišćenje zdravstvene zaštite na teret sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Traže i da se u što kraćem roku jave Poreskoj upravi Republike Srpske da bi se prijavili po osnovu statusa stranog penzionera.

“Od datuma prijave na navedeni osnov osiguranja u zakonom propisanim rokovima izmirujete doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dopisu, kako su naveli, srazmjernim penzionerima.

Tako je i penzionerka iz Prijedora koja prima 365 evra (približno 712 KM) inostrane penzije od sada prinuđena da plaća 38 evra (približno 74 KM) za doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Pozvali su me da se javim i odrezali mi da od sada plaćam 38 evra za doprinose zato što imam penziju iz inostranstva“, rekla je ova penzionerka za CAPITAL.

Podsjetimo, FZO je početkom aprila ove godine počeo da poziva penzionere. Pozivima ih obavještava da uvode novu praksu i tumačenje Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. To podrazumijeva naplatu od 10,2 posto za zdravstveno osiguranje.

Vidovićeva najavila ukidanje

Prema ocjeni pravnika i stručne javnosti nova praksa predstavlja sporno tumačenje zakona i moguću diskriminaciju jedne od najranjivijih grupa stanovništva koja obuhvata oko 10.000 penzionera.

Suočeni glasnim neodobravanjem uvođenja ovog nameta i tužbama za diskriminaciju, ministarka Vidović je rekla da će se ova odluka najvjerovatnije ukinuti.

“Po mom mišljenju i po ovom što se sada dešava, mislim da će taj zakon biti stavljen van snage“, rekla je Vidović.

Ipak, to se nije dogodilo, a ministarkina najava poslužila je za privremeno smirivanje javnosti.

Za FZO zakon jasan

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, poručuju da je riječ o zakonskoj odredbi koja je na snazi od 2022. godine. Naglašavaju da je primjena počela u maju. Kažu da je Fond od aprila ove godine informisao osiguranike o ovoj zakonskoj obavezi.

“Napominjemo da ova odredba zakona nikada nije stavljena van snage, niti je stavljanje van snage razmatrano“, poručili su iz FZO.

NSRS je zakon mijenjala i u julu ove godine. Njime je propisano da određene kategorije nisu dužne plaćati doprinose i to će za njih uraditi nadležno ministarstvo. To su demobilisani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulih boraca. Takođe ni civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno – otadžbinskog rata nisu u obavezi plaćati doprinose.

Insistiraju na tome da ova obaveza postoji za strane penzionere bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.

“Naglašavamo i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS. To je zakonski definisana stopa doprinosa u Srpskoj koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja”, kažu u FZO.

Dodaju i da ovi penzioneri plaćaju dodatni doprinos zato što “nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema.

Pravnici već pišu tužbe

Banjalučki advokat Slavko Jandrić kaže da upravo sada piše nove tužbe u ime inostranih penzionera.

“Ne vidimo i dalje zakonsku odredbu koja ovo jasno propisuje. Samim tim je namet proizvoljan i nezakonit. Mora da postoji zakon i rješenje po kojem se vrši naplata ovog doprinosa. Pošto ga nema, mi pišemo tužbe“, rekao je Jandrić za Capital.

Kaže da su i ranije pisali ovakve tužbe i da su penzioneri uspijevali da vrate novac koji im je nezakonito naplaćivan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Učenici u Kotor Varoši besplatno šišali penzionere

Učenici frizerskog smjera Srednjoškolskog centra “Nikola Tesla” u Kotor Varošu danas su starijim sugrađanima besplatno pružali usluge šišanja i uređivanja.

Na taj način su pokazali da se znanje i vještine mogu staviti i u službu humanosti.

Akciju je organizovala škola. Učenici su uz nadzor profesora, imali priliku da kroz praktičan rad steknu iskustvo i istovremeno učine nešto lijepo za starije sugrađane.

Direktorica škole Danijela Kostić istakla je da je ponosna na učenike. Naveli su da oni osim stručnih znanja, razvijaju odgovornost i empatiju prema drugima.

“Izuzetno smo ponosni na naše učenike koji kroz praktičnu nastavu ne samo da stiču dragocjeno iskustvo i razvijaju svoje vještine, već odrastaju u odgovorne i empatične članove našeg društva. Naša škola će uvijek podržavati i pokretati akcije koje doprinose lokalnoj zajednici”, navela je Kostićeva, a piše Glas Kotor Varoš.

Iz škole su poručili da će učenici nastaviti da povezuju stečeno znanje sa humanim djelovanjem i doprinosom lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dvije trećine penzionera u Srpskoj prima starosnu penziju

U Republici Srpskoj starosnu penziju prima 65,06 odsto korisnika Fonda PIO, što je čini najzastupljenijom vrstom penzije. Prema podacima Fonda, u Srpskoj ima ukupno 296.751 penzioner.

Porodičnu penziju prima 23,3 odsto korisnika, dok invalidska penzija pripada 11,59 odsto penzionera.

Pravo na starosnu penziju, po pravilu, ostvaruje osiguranik sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Postoje i druge mogućnosti za odlazak u penziju, u zavisnosti od godina života i dužine penzijskog staža.

Iz Fonda PIO podsjećaju da je za podnošenje zahtjeva potrebno priložiti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući dokaz o stažu i ostvarenim platama.

Pravo na penziju prestaje u tri slučaja: kada korisnik umre, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava ili kada prestanu da postoje uslovi za korišćenje penzije.

Pravo prestaje i na zahtjev samog korisnika, navode iz Fonda PIO Republike Srpske, piše SrpskaInfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliki rast penzija mogu očekivati penzioneri u Republici Srpskoj

Penzioneri u Srpskoj i regionu već razmišljaju o tome koliko bi povećanje penzija mogli da dobiju u 2027. Što se tiče Srpske, bar ako je suditi po obećanju lidera SNSD Milorada Dodika, u 2027. slijedi povećanje penzija od najmanje 7%.

“U prvom tromjesečju iduće godine planiramo da povećamo plate za sve budžetske korisnike za 8 do 10%. Osim toga, planiran je rast penzija od najmanje 7%, a boračkog dodatka 10%”, poručio je prije desetak dana Dodik.

U ovom slučaju, najniža penzija će u prvom tromjesečju 2027. sa 361 porasti na najmanje 386 KM, a prosječna sa 724 na 775 KM.

U Federaciji BiH zakon jasan: penzije se usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja, indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

U Srpskoj su ove godine penzije povećane za 10%, dok su penzioneri u FBiH dobili 15,2% povećanja, piše Srpskainfo.

U Srbiji će penzije biti povećane za 7,5 odsto od 1. decembra, najavili su iz Republičkog fonda za PIO.

Najniža penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, koja iznosi 31.092 dinara (oko 520 KM). Nakon povećanja od 7,5% iznosila bi približno 33.424 dinara (oko 560 KM). Dakle, za 2.332 dinara (oko 40 KM) više.

Prosečna penzija za avgust 2026. u Srbiji je iznosila 56.813 dinara (oko 950 KM). Sa povećanjem od 7,5% otišla bi na 61.074 dinara (oko 1.020 KM) ili za 70 KM više.

Što se tiče Crne Gore, a kako je najavio tamošnji premijer, u 2027. penzije će biti usklađivane 4, umjesto dosadašnja tri puta. Tako, minimalna penzija bi u aprilu trebalo da premaši 500 evra, a prosječna 600 evra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj isplaćena je krajem avgusta. Iznos jednokratne pomoći zavisio je od visine penzije obračunate za juli 2026. godine, kada je prosječna penzija iznosila 698,48 KM.

Korisnici Fonda PIO Srpske čija je penzija bila manja ili jednaka ovom prosjeku dobili su 120 KM. Penzionerima sa većim primanjima 27. avgusta legla je pomoć od 80 KM.

U Srbiji je jednokratna pomoć isplaćena 14. septembra, a iznosi su takođe zavisi od visine penzije. Penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara (520 KM) dobili su 35.000 dinara (oko 580 KM). Oni sa penzijama od 31.092 do 56.822 dinara (od oko 520 do oko 950 KM) dobili su 27.500 dinara (oko 460 KM), dok je za penzionere čija su primanja iznad tog iznosa predviđena pomoć od 20.000 dinara (oko 340 KM), saopšteno je iz Fonda PIO Srbije.

U Federaciji BiH za 2026. godinu nije donesena opšta federalna uredba o jednokratnoj pomoći za sve penzionere. Pomoć je isplaćivana parcijalno. Oko 39.000 penzionera Tuzlanskog kantona sa najnižom i srazmjernom penzijom dobilo je po 100 KM od kantonalne Vlade uz avgustovsku penziju. Penzioneri opštine Novo Sarajevo dobili su po 50 KM, a bilo ih je više od 5.600.

Posljednja opšta jednokratna pomoć za sve penzionere u FBiH isplaćena je u novembru 2024. godine. Tada su penzioneri čija je penzija bila manja ili jednaka zagarantovanoj dobili po 100 KM, dok su oni sa penzijom većom od zagarantovane (a do 1.000 KM) dobili po 50 KM novčane pomoći, piše Srpksainfo.

Podijeli tekst sa drugima na: