Austrijski penzioneri, pa i oni u BiH moraju platiti naknadu za e-card

Penzioneri u Austriji ovog mjeseca prvi put plaćaju godišnju naknadu za e-card, karticu zdravstvenog osiguranja.

Iznos od 26,85 evra (52,51 KM) automatski im se odbija od novembarske penzije, a ova izmjena odnosi se i na penzionere iz BiH koji žive u Austriji.

Do sada su penzioneri bili jedina velika grupa osiguranika oslobođena ove naknade. Zaposleni je plaćaju svake godine, a poslodavac im iznos odbija od plate.

Prema službenom portalu austrijske vlade, izuzeće za penzionere trajalo je zaključno sa 2026. godinom. Prelaznom odredbom propisano je da prvu uplatu duguju 15. novembra 2026. godine, za kalendarsku 2027. godinu.

Penzioneri ne moraju ništa uplaćivati niti podnositi zahtjev. Iznos im automatski zadržava penzijsko osiguranje. Naknada se plaća jednom godišnje, unaprijed za narednu godinu, pa se penzija ne umanjuje svakog mjeseca.

Penzioneri počinju plaćati naknadu u trenutku kada je ona najskuplja do sada. Za 2025. godinu iznosila je 13,80 evra (26,99 KM).

Zakonom o pratećim mjerama budžeta za 2025. godinu, kojim je Austrija krenula u konsolidaciju javnih finansija, povećana je na 25 evra (48,90 KM) za 2026. godinu. Istim zakonom ukinuto je i izuzeće za penzionere.

Za 2027. godinu naknada se usklađuje s rastom i iznosi 26,85 evra, kako je navedeno u pregledu davanja Privredne komore Austrije (WKO) za 2026. godinu. Taj iznos sada plaćaju i radnici i penzioneri.

Naknade su i dalje oslobođeni članovi porodice koji su osigurani preko drugog člana, kao i osobe koje zbog niskih primanja ne plaćaju participaciju za lijekove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Građani koji u narednih godinu dana planiraju da podnesu zahtjev za penziju u Hrvatskoj već sada mogu pokrenuti provjeru podataka o radnom stažu i platama u Hrvatskom zavodu za penzijsko osiguranje (HZMO),

Ova mogućnost posebno je značajna za građane Bosne i Hercegovine koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, jer im omogućava da na vrijeme provjere podatke o stažu i izbjegnu moguće komplikacije prilikom ostvarivanja prava na penziju.

Šta je pretkompletiranje i ko može podnijeti zahtjev?

Postupak se naziva pretkompletiranje, a započinje slanjem obavještenja o namjeri podnošenja zahtjeva za penziju.

HZMO tada prikuplja i provjerava podatke potrebne za kasnije odlučivanje o penziji. Cilj je da se eventualni nedostaci u evidenciji otkriju i podaci dopune prije nego što građanin podnese sam zahtjev.

Uputstva Zavoda odnose se na osobe koje su trenutno osigurane, ali i na one koje su status osiguranika imale ranije.

Mogućnost slanja obavještenja 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva predviđena je Zakonom o penzijskom osiguranju.

Obuhvata starosnu penziju, starosnu penziju za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu penziju.

Slanjem obavještenja pokreće se priprema podataka, dok se zahtjev za priznavanje prava na penziju podnosi posebno.

Kako pokrenuti postupak?

Na internet stranici HZMO-a dostupan je obrazac broj 5.1, odnosno Obavještenje o namjeri podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu penziju.

Obrazac se podnosi nadležnoj područnoj službi ili kancelariji, a postupak je moguće pokrenuti i elektronski, putem korisničkih usluga HZMO-a uz prijavu kroz sistem e-Građani.

Nadležna je služba ili kancelarija prema prebivalištu, odnosno boravištu podnosioca zahtjeva.

Za podnosioce koji imaju prebivalište u inostranstvu nadležna je kancelarija ili služba na čijem je području bilo njihovo posljednje osiguranje.

Koja dokumentacija je potrebna?

Prije popunjavanja obavještenja HZMO preporučuje provjeru evidentiranih prijava i odjava s osiguranja.

Putem elektronskih usluga moguće je pregledati i podatke o stažu, plati i osnovici, kako bi građani mogli uporediti podatke iz evidencije s dokumentacijom koju posjeduju.

Među prilozima uz obavještenje HZMO navodi ovjerenu kopiju radne knjižice, kao i druge dokaze o stažu koji nije potpuno utvrđen ili evidentiran.

U uputstvima za elektronsko podnošenje predviđeno je prilaganje skenirane kopije radne knjižice i drugih dokaza o stažu.

Šta je važno za građane BiH koji su radili u Hrvatskoj?

Osobe koje su radile izvan Hrvatske treba da navedu i periode rada u drugim državama.

HZMO za njih predviđa dostavljanje dokaza o periodima osiguranja u inostranstvu, kao i izvoda iz matične knjige rođenih, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Ukoliko je rad u inostranstvu naveden u obavještenju, prema uputstvima Zavoda nije potrebno podnositi i poseban zahtjev na obrascu 1.6a.

Ova mogućnost posebno je važna za brojne građane Bosne i Hercegovine koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, jer im omogućava da blagovremeno usklade podatke o stažu ostvarenom u različitim državama.

Kada se podnosi zahtjev za penziju?

Nakon slanja obavještenja, stanje predmeta može se pratiti putem usluge “Gdje je moj zahtjev?”.

O rezultatima pretkompletiranja HZMO obavještava građanina dopisom na kućnu adresu, a prikupljeni podaci dostupni su i na korisničkim stranicama.

U obavještenju se može označiti da li osoba želi da na kućnu adresu dobije i potvrde o prijavama na osiguranje, stažu i plati.

Za sam zahtjev za penziju važi drugi rok.

Prema važećem Zakonu o penzijskom osiguranju, zahtjev se može podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjavanja uslova za priznavanje prava.

Važno je naglasiti da obavještenje poslato u postupku pretkompletiranja ne zamjenjuje zahtjev za penziju niti automatski pokreće njenu isplatu.

Zahtjev za penziju može se predati u HZMO-u, poštanskim kancelarijama i penzijskim informativnim centrima ili elektronski putem sistema e-Građani.

Popis potrebne dokumentacije naveden je u samom obrascu zahtjeva, piše Lika-Online.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj isplaćena je krajem avgusta. Iznos jednokratne pomoći zavisio je od visine penzije obračunate za juli 2026. godine, kada je prosječna penzija iznosila 698,48 KM.

Korisnici Fonda PIO Srpske čija je penzija bila manja ili jednaka ovom prosjeku dobili su 120 KM. Penzionerima sa većim primanjima 27. avgusta legla je pomoć od 80 KM.

U Srbiji je jednokratna pomoć isplaćena 14. septembra, a iznosi su takođe zavisi od visine penzije. Penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara (520 KM) dobili su 35.000 dinara (oko 580 KM). Oni sa penzijama od 31.092 do 56.822 dinara (od oko 520 do oko 950 KM) dobili su 27.500 dinara (oko 460 KM), dok je za penzionere čija su primanja iznad tog iznosa predviđena pomoć od 20.000 dinara (oko 340 KM), saopšteno je iz Fonda PIO Srbije.

U Federaciji BiH za 2026. godinu nije donesena opšta federalna uredba o jednokratnoj pomoći za sve penzionere. Pomoć je isplaćivana parcijalno. Oko 39.000 penzionera Tuzlanskog kantona sa najnižom i srazmjernom penzijom dobilo je po 100 KM od kantonalne Vlade uz avgustovsku penziju. Penzioneri opštine Novo Sarajevo dobili su po 50 KM, a bilo ih je više od 5.600.

Posljednja opšta jednokratna pomoć za sve penzionere u FBiH isplaćena je u novembru 2024. godine. Tada su penzioneri čija je penzija bila manja ili jednaka zagarantovanoj dobili po 100 KM, dok su oni sa penzijom većom od zagarantovane (a do 1.000 KM) dobili po 50 KM novčane pomoći, piše Srpksainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

U BiH četvrtina stanovnika ima više od 60 godina

Gotovo svaki peti stanovnik Federacije Bosne i Hercegovine stariji je od 65 godina. U BiH je 23,5 posto stanovništva BiH u dobi iznad 60 godina.

Zbog toga je neophodno razvijati održive modele podrške starijim osobama. Neophodno je i širiti mrežu usluga za zdravo i aktivno starenje.

Ovo je poručeno sa konferencije “Zdravo starenje modeli u zajednici: Od dobre prakse do održivog modela u lokalnim zajednicama”.

Konferencija je održana povodom  Međunarodnog dana starijih osoba i 15 godina od otvaranja prvog Centra za zdravo starenje.

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak ocijenila je da je potrebno dodatno unaprijediti sistem podrške starijim osobama. Naglasial je i da se sa istim izazovima suočavaju i druge zemlje svijeta.

Možda vas interesuje i ovo:

BiH postaje zemlja staraca: Za deset godina BiH napustilo 450.000 ljudi

Broj radnika i penzionera skoro izjednačen

Govoreći o Međunarodnom danu starijih osoba, Bošnjak je kazala da bi taj datum trebao biti prilika za promišljanje o tome kakvo društvo želimo graditi i kako ga prilagoditi činjenici da se životni vijek značajno produžio.

“Moramo imati u vidu da je BiH društvo koje je demografski staro”, istaknula je Bošnjak, navodeći da je 23,5 posto stanovništva BiH starije od 60 godina.

Starije osobe treba da dobiju pomoć u svom domu

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina. Rekao je i da je važno kontinuirano razvijati politike i usluge namijenjene starijim osobama.

“Želimo da starije osobe potrebnu pomoć dobiju u svom domu, odnosno da im gerontodomaćice budu na usluzi”, kazao je Delić.

Ukazao je i na sve veći broj centara za zdravo starenje, koji se uglavnom otvaraju kroz privatni sektor. Podsjetio je da u FBiH postoji ustanova u Ljubuškom koja brine o starijim i nemoćnim osobama.

Ocijenio je da postoji velika potreba za širenjem takvih kapaciteta. Naglasio je da prioritet ostaje omogućavanje usluga u vlastitom domu, zbog čega je i pokrenut projekat “Gerontodomaćice”.

“Projektom istovremeno rješavamo i neka druga društvena pitanj. Ženama koje su godinama na evidencijama službi za zapošljavanje nakon certificiranja omogućavamo zaposlenje, a one potom pružaju usluge starijim osobama u svojim lokalnim zajednicama”, rekao je Delić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Delegacija njemačkog grada Radosavi iz BiH čestitala 90. rođendan

Radosava Grahovac 13. jula proslavila je svoj 90. rođendan i to u svojoj “drugoj domovini”.

Naime, Radosava Grahovac danas živi u Halveru, iako je u Njemačku došla još prije nekoliko decenija. Delegacija ovog njemačkog grada, na čelu sa Dagmar Ekhart, zamjenicom gradonačelnika, posjetila je juče Radosavu u njenom domu kako bi zajednički obilježili ovaj jubilarni rođendan.

Radosava, rođena u Bosni i Hercegovini, imala je prilično dinamičan život. Godine 1968. došla je u Verdol zajedno sa sestrom u potrazi za poslom. One su bile među prvim gastarbajterima sa ovih prostora. Prvobitno da bi radila u VDM-u na štampi. Došavši u Njemačku, morala je da ostavi svoju djecu, koja su tada imala sedam i 12 godina, u Bosni i Hercegovini. Tek nakon četiri godine njena sreća je bila potpuna jer su joj se djeca pridružila.

Preseljenje u Halver
Negdje 80-ih godina prošlog vijeka, Radosava Grahovac se sa porodicom preselila u Halver. Ovdje se nastanila zastalno i osjeća se kao kod kuće i to u toj mjeri da je čak odustala od svog prvobitnog plana da se vrati u BiH poslije nekoliko godina rada. Već više od 40 godina njen novi dom je u Halveru, pišu Nezavisne.

Njeno dvoje djece i četvoro unučadi sada su čvrsto ukorenjeni u Halveru. Zajedno sa Dagmar Ekhart porodica je juče proslavila jubilarni rođendan koji je zaista vrijedan obilježavanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Penzije iz Hrvatske stižu širom regiona. Hrvatska u inostransto isplaćuje penziju za 181.789 penzionera. Među njima je najviše starosnih penzija, a potom porodičnih.

Penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske dok žive u drugim zemljama, prošle godine bilo je 181.789.

Najviše ih je u regionu steklo starosnu penziju, njih 123.427.

Najviše penzija u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Na prva dva mjesta prema broju isplata nalaze se Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH), piše Mirovina.hr.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.

Osim u ove dvije zemlje, mnogi penzioneri koji su radili u Hrvatskoj sada žive u Njemačkoj. Takvih je građana čak 15.133. U Sloveniju se iz hrvatskog penzionog sistema isplaćuje penzija za 10.499 radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanju penzija u Srbiji raduje se i 22.000 penzionera u BiH

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije najavio je novo povećanje penzija u Srbiji što raduje i više od 20.000 penzionera u BiH.

Naime, Srbija ima 1,65 miliona penzionera, a od tog broja preko 20.000 ih živi u BiH. Vučić je rekao da će penzije značajno rasti, a da će dodatno biti povećane za one sa najnižim primanjima.

Takođe, razmatraju se i dodatne mjere kako bi se pomoglo najugroženijim kategorijama stanovništva, među kojima je i veliki broj penzionera.

Možda vas zanima i ovo:

Srbija isplaćuje penzije za više od 22.000 penzionera u BiH

“Dodatno uvećanje moglo bi biti usmjereno na one koji imaju primanja manja od 45.000 dinara (oko 750 KM)”, rekao je Vučić.

On je od Fonda PIO Srbije zatražio prijedloge najboljih rješenja. Naveo je i da je rast penzija jedan od ključnih prioriteta socijalne politike. To je i dio šire strategije za rast životnog standarda građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

VODIČ ZA VIKEND KUPOVINU: Kako uštedjeti na svakom koraku?

Dok cijene osnovnih životnih namirnica variraju iz dana u dan, predstojeći vikend donosi priliku za značajne uštede. Za naše sugrađane treće dobi, kojima je svaka marka bitna, istražili smo ponude vodećih trgovačkih lanaca. Uz malo planiranja i poređenja cijena, ovog vikenda korpa može biti punija, a novčanik lakši za znatno manji iznos.

FIS: Najpovoljniji krompir i teletina za nedjeljni ručak

Prodajni centri FIS širom Bosne i Hercegovine od 13. do 14. marta postaju prava destinacija za ljubitelje domaćih jela. Posebno se izdvaja cijena krompira od samo 1,00 KM po kilogramu, što je trenutno među najnižim cijenama na tržištu. Uz teletinu s kostima po cijeni od 19,45 KM, penzioneri mogu pripremiti tradicionalni ručak uz znatnu uštedu. Ne treba zanemariti ni povoljno pakovanje brašna od 5 kg za 8,90 KM, kao ni mliječne proizvode Dukat koji su na značajnom sniženju.

Market AS: Idealno za ljubitelje svinjskog mesa i ribe

Ukoliko preferirate svinjetinu, Market AS nudi krmenadlu za 8,95 KM i šniclu za 9,95 KM. Za one koji paze na zdravlje i post, Trend tuna od 150 g za 2,69 KM predstavlja odličnu priliku. Ovaj market nudi i najpovoljnije papirne ubruse Lumax po cijeni od 2,39 KM, što je stavka na kojoj se često može uštedjeti „u hodu“.

Bingo: Voće, piletina i oprema za kuhinju

Najveći domaći lanac u svojoj „TOP ponudi“ fokus stavlja na svježe narandže (1,70 KM) i pileće batake (3,95 KM), što je izvrsna opcija za laganiji obrok. Pored hrane, Bingo nudi i tavu od 28 cm za 12,45 KM, pa ako je staroj vrijeme za zamjenu, sada je trenutak. Za brzi doručak, tu su sirni namazi i mliječni dodaci po cijenama već od 2,00 KM.

Belamionix: Velika pakovanja za dugotrajnu uštedu

Belamionix se ovog vikenda ističe ponudom higijenskih potrepština. Persil deterdžent od 9 kg (60 pranja) za 14,45 KM je prilika koja se ne propušta, jer ovakva zaliha može trajati mjesecima. Također, za penzionere koji vole ugostiti unuke, Grand kafa od 500 g košta 13,95 KM, a Milka čokolade su snižene na 1,95 KM.

Tropic i Crvena jabuka: Fokus na svježe povrće i delicije

U ovim marketima fokus je na krastavcu salataru koji košta 1,99 KM. Dok Tropic nudi svinjski but bez kosti za 6,49 KM, Crvena jabuka nudi pileći file za 9,95 KM. Ovdje možete pronaći i Duo krem namaz u velikom pakovanju od 1 kg za manje od 6,00 KM, što je odlična dopuna kućnoj ostavi.


Zaključak: Pametna kupovina kao ključ stabilnog budžeta Iako se razlike od nekoliko desetina feninga čine malim, na ukupnom računu one mogu iznositi i do 20 KM uštede po jednoj većoj kupovini. Savjetujemo penzionerima da kupovinu obave ranije, naprave spisak prema ovim akcijama i iskoriste sniženja na veća pakovanja deterdženata i osnovnih namirnica poput brašna i kafe, jer se upravo na tim artiklima dugoročno najviše štedi.

Priredila: S.V.

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Meso već od 3,95 KM, brašno 1 KM, brojni proizvodi na sniženju

Predstojeći vikend donosi brojne popuste u marketima širom Bosne i Hercegovine. Na sniženju su meso, voće i povrće, mliječni proizvodi, slatki program, napici, kao i proizvodi za kućnu hemiju. U nastavku pogledajte izdvojene akcijske cijene iz marketa Market AS, Bingo, Konzum, Mercator, Tropic, Moj Market i Crvena jabuka.

Market AS

 

Ovaj vikend u Marketima AS juneća šnicla biće po cijeni od 24,95 KM. Trend tuna salata Mexikana (2 x 160 grama) biće po cijeni od 5,35 KM, a svinjska šnicla po cijeni od 9,95 KM po kilogramu. Kruška Abata biće 2,85 KM po kilogramu, dok će vrhnje za kuhanje posno od 200 ml biti po cijeni od 2,15 KM. Orsi napitak od soje biće po cijeni od 3,49 KM, dok će kisela pavlaka koštati 3,75 KM. Sok Voćne kapi od 2 litre biće po cijeni od 2,25 KM, dok je Trend tuna od 160 grama 2,85 KM.

Što se tiče kućne hemije, Persil disk univerzal (26 pranja) biće po cijeni od 9,95 KM, a toalet papir 16/1 troslojni koštaće 6,45 KM.

Bingo

Pileći batak biće po cijeni od 6,7 KM po kilogramu, dok će šeri paradajz od 250 grama biti 1,15 KM. Mahuna žuta od 400 grama biće 1,65 KM, dok će sok Fruktal od 1 litre biti 2,75 KM. Pšenično brašno tip 500 biće 1 KM po kilogramu, a mlijeko od 1 litre 1,6 KM. Margarin od 250 g koštaće 1,45 KM, dok će deset komada jaja biti 3,35 KM.

Marmelada mješavina od 700 grama biće 2,6 KM, čokoladno mlijeko od 500 ml 1,65 KM, a Poli salama od 500 grama 5,95 KM. Kečap od 500 grama biće 1,45 KM, sir Gouda (180 grama) 1,75 KM, dok će kiselo vrhnje za svježi sir koštati 5,95 KM. Kokošija supa od 45 grama biće 0,6 KM, a pečena crvena paprika od 700 grama 4,1 KM.

Od slatkog programa, Euroblok je 0,95 KM, napolitanke voćne Koestlin (180 grama) 1,4 KM, čokolada sa rižom (170 grama) 1 KM, Noblice 1,85 KM, a Munchmallow 2,55 KM. Grand kafa od 500 grama biće 12,95 KM, dok je instant kafa 3 u 1 (20 komada) 3,39 KM. Francuska krempita biće 5,95 KM, a sok Fanta Shokata i Tropical 2,35 KM.

Od kućne hemije, šampon Kopria od 1 litre biće 4,45 KM, papirni ubrusi troslojni (2 komada) 3,45 KM, toalet papir dvoslojni (24 komada) 5,45 KM, deterdžent za suđe 4,45 KM, omekšivač 4,95 KM, a baterije Varta 1,5 V (4 komada) 1,7 KM.

Konzum i Mercator

Odabrani proizvodi Perutnine Ptuj biće po 15 posto nižoj cijeni. Pileći batak sa karabatakom biće 3,95 KM po kilogramu. Mandarine će biti 2 KM po kilogramu, dok će deset komada jaja koštati 3,65 KM.

Toalet papir Violeta (12 komada, troslojni) biće 4,95 KM, deterdžent za veš 7,99 KM, sok Schweppes 1,7 KM, ubrusi dvoslojni (2 komada) 1,55 KM, a deterdžent za suđe 1,5 KM.

Tropic i Moj Market

U ovim marketima svinjski but bez kosti biće 6,99 KM po kilogramu, dok je šareni grah 2,79 KM po kilogramu. Pršut će biti 29,99 KM po kilogramu, a mljevena kafa od 500 grama 13,99 KM.

Crvena jabuka

Teleći vrat s kosti biće 18,95 KM po kilogramu, dok će roštiljska kobasica, ljuta i blaga (900 grama), biti 6,95 KM. Kafa mljevena Grand Gold biće 13,95 KM, a pasulj šareni 2,85 KM.

Za još više akcijskih cijena, dodatne popuste i kompletnu ponudu proizvoda, kupci mogu posjetiti najbliže prodajne objekte navedenih marketa ili njihove zvanične kanale, gdje su dostupne sve informacije o aktuelnim vikend akcijama.

Fotografije preuzete sa zvaničnih stanica marketa.

Priredila: S.Vukić

Podijeli tekst sa drugima na: