penzija Archives | Penzionerski centar

Fond PIO isplaćuje oko 2.200 penzija u Austriji

28.04.2026.28.04.2026.. by Sandra Vukić

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske isplaćuje penzije za oko 2.200 korisnika u Austriji.

Od polovine godine trebalo bi da uspostavi elektronsku razmjenu podataka sa tom zemljom, rekao je pomoćnik direktora Fonda u sektoru ostvarivanja prava iz osiguranja Radan Nikolić.

Nikolić je rekao novinarima u Doboju, uoči Međunarodnih savjetodavnih dana nosilaca osiguranja u BiH i Austriji, da je ovaj skup u službi građana kako bi dobili direktne odgovore o načinima ostvarivanja prava, uslova obračuna, te novih digitalnih rješenja od predstavnika austrijskog Fonda.

On je istakao da su austrijske kolege danas i sutra (28. i 29. april, 2026. godine) u Filijali Fonda PIO u Doboju. Pozvao građane da iskoriste ovu savjetodavnu priliku.

Polovinom godine razmjena podataka

Nikolić je podsjetio da je krajem 2024. godine sa Austrijom potpisan ugovor o elektronskoj razmjeni podataka. Na implementaciji tog ugovora se još radi.

“Postoje određeni problemi kod austrijskog osiguranja i `Dojče posta` koji kontrolišu te podatke. Mi se nadamo da ćemo polovinom ove godine uspjeti da obezbijedimo elektronsku razmjenu činjenice smrti. Nakon toga i elektronsku razmjenu iznosa penzije”, izjavio je Nikolić.

Predstavnik austrijskog Fonda Markus Drajer ocijenio je svrsishodnim organizovanje savjetodavnih dana. On je rekao da se intenzivno radi na kreiranju programa za elektronsku razmjenu podataka sa fondovima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Vršilac dužnosti rukovodioca dobojske filijale Fonda PIO Vedrana Ivanović istakla je da za jedan dan završe postupak izdavanja potvrde o stažu. To je samo u slučajevima kada se priloži sva dokumentacija.

Prema njenim riječima, Fond PIO Srpske ima 2.241 korisnika u Austriji. Od tog broja 1.527 korisnika srazmjerne penzije i 714 korisnika starosne penzije.

Možda vas zanima i ovo:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Ona je ocijenila da savjetodavni dani nisu samo formalnost. To je prilika da stranke u postupku i saradnji sa stručnjacima ostvare sva svoja prava.

Istaknuto je da Fond PIO Republike Srpske u prosjeku za šest dana završi postupak izdavanja rješenje o stažu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ogroman jaz među penzionerima u Federaciji BiH

24.04.2026.24.04.2026.. by Sandra Vukić

Penzije u Federaciji BiH kreću se u širokom rasponu od 434 do 3.320 KM. Konačan iznos zavisi od dužine radnog staža, uplaćenih doprinosa i pravila obračuna

Iako su penzije u FBiH povećane od januara 2026. godine za 11,2 posto, većina penzionera to u praksi jedva osjeti.

Na papiru značajan procenat. U stvarnosti rast troškova života u velikoj mjeri “pojede” ovo povećanje, pa ono ne donosi bitnije poboljšanje životnog standarda.

Zakonske odredbe preciznije uređuju visinu najniže starosne penzije u zavisnosti od dužine radnog staža.

Tako za korisnike sa manje od 20 godina penzijskog staža penzija ne može biti niža od 60 posto. Oni imaju pravo na najmanju od 434,38 KM.

Oni sa 20 do 25 godina staža mogu očekivati najmanje 470,58 KM. Za radni staž između 25 i 30 godina najniža penzija iznosi 506,78 KM, dok se za staž od 30 do 35 godina garantuje najmanje 542,98 KM.

Najveće iznose u okviru najniže penzije ostvaruju osiguranici sa dužim stažom. Tako oni sa 35 do 40 godina rada imaju zagarantovanih najmanje 615,37 KM, dok korisnici sa 40 i više godina staža ne mogu primati manje od 687,77 KM.

Visina penzija zavisi od doprinosa

Visina penzije ne zavisi samo od ovih zagarantovanih minimuma. Prvo se obračunava na osnovu uplaćenih doprinosa i dužine radnog staža tokom radnog vijeka. Ukoliko je obračunata penzija niža od zakonskog minimuma, isplaćuje se minimalni zakonski iznos.

Sa većim platama tokom radnog vijeka rastu i penzije. Osiguranici sa višim primanjima i dugim stažom mogu ostvariti i znatno veće iznose.

Tako oni sa dvostruko većim platama mogu očekivati i preko 2.000 KM, dok najviši iznos u Federaciji BiH dostiže zakonski limit od 3.332 KM.

S druge strane, radnik koji je tokom cijelog radnog vijeka primao prosječnu platu može očekivati oko 434 KM penzije za 15 godina staža, dok bi za 40 godina rada taj iznos iznosio oko 1.052 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Iz Federalnog zavoda za PIO/MIO naglašavaju da izmjene zakona nisu promijenile način obračuna penzija. Novi penzioneri i dalje će imati penziju izračunatu na dosadašnji način, s tim da će njena vrijednost usklađuje kroz opći bod koji prati rast prosječne bruto plaće u FBiH.

Pored spomenjtih iznosa, postoje i posebni zakonski minimumi za određene kategorije penzionera, koji mogu iznositi oko 651,92 KM. Sve zavisi od vrste penzije i uslova pod kojima je to pravo ostvareno, piše Oslobođenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomjeranje starosne granice za penziju aktuelno u cijelom svijetu

21.04.2026.20.04.2026.. by Sandra Vukić

Evropljan žive sve duže, a prosječan očekivani životni vijek u Evropskoj uniji dostigao je 81,5 godinu.
Iako je to generalno sjajna vijest, ona predstavlja ogroman pritisak za održivost postojećih penzionih sistema. Sve manji broj radnika izdržava sve veći broj penzionera, zbog čega se mnoge države okreću neizbježnom, ali nepopularnom rješenju – produžetku radnog vijeka.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine starosna granica u Evropskoj uniji približiti 67. godini. Više zemalja će preći granicu od 70 godina, piše Blic.

Evo kako izgleda mapa penzionih reformi širom svijeta i šta nas očekuje u narednom periodu.

Evropski rekorderi: Ko će raditi najduže

Danska (70 godina): Apsolutni rekorder u Evropi. Danski parlament je usvojio propis kojim se starosna granica za osobe rođene poslije 31. decembra 1970. godine podiže na 70 godina. Danski sistem je vezan za očekivani životni vijek i revidira se svakih pet godina.
Grčka (68,5 godina): Zbog strogih reformi, očekuje se da će Grci do 2030. godine u penziju ići sa 68,5 godina, što će u tom trenutku biti pola godine duže nego u Danskoj.
Irska (68 godina): Planira postepeno povećanje starosne granice na 68 godina do 2028. godine.
Njemačka (67 godina): Standardna granica se svake godine postepeno povećava i dostići će 67 godina do 2031. godine. Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe nedavno je predložila da bi granica u budućnosti trebalo da bude obavezno vezana za rast očekivanog životnog vijeka, što bi značilo još duži radni vijek za mlađe generacije.

Svijet isprobava nove modele

Mađarska: Od 1. januara 2026. godine ukida se dosadašnja stroga starosna granica za penziju. Više neće biti obavezno da osoba napuni 65 godina. Moći će slobodno da odluči kada će se penzionisati u zavisnosti od svog zdravlja i finansija. To će moći pod uslovom da ima minimalno 20 godina staža za ostvarivanje pune penzije.

Japan: Iako je japansko društvo jedno od najstarijih, zakonska starosna granica za penziju je ostala 60 godina. Međutim, japanske kompanije su razvile sistem “ponovnog zapošljavanja nakon penzionisanja”. Tu radnici nakon 60. godine potpisuju nove ugovore, omogućavajući im rad do 65. godine. Time se obezbjeđuju manji troškovi za kompaniju, a da se pritom ne ugrožava zapošljavanje mladih.

Pobune i obustave zakona: Slučaj Francuske

Sa druge strane, neke zemlje se suočavaju sa ogromnim otporom javnosti. U Francuskoj je Nacionalna skupština nedavno izglasala suspenziju kontroverznog zakona o penzijskoj reformi koji je trebalo da podigne granicu sa 62 na 64 godine. Ovaj potez efektivno zamrzava francusku starosnu granicu na 62 godine i devet mjeseci, i to najmanje do poslije predsjedničkih izbora 2027. godine.

Šta to znači za građane

Iako ekonomisti objašnjavaju da podizanje granice za penzionisanje direktno spasava javne finansije i rasterećuje državne budžete, radnici upozoravaju da sistem nije pravedan. Činjenica da Evropljani žive duže, ne znači nužno da su duže zdravi i sposobni za rad. Radnici na fizički zahtjevnim poslovima ističu da je nemoguće obavljati teške poslove do 70. godine bez ozbiljnih posljedica po zdravlje, te se sve više apeluje na uvođenje diferenciranih penzionih modela i granica u zavisnosti od vrste profesije.

Možda vas intereusje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta mislite o ideji: Crnogorci će, ako žele, moći raditi do 67. godine

17.04.2026.16.04.2026.. by Sandra Vukić

Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o radu kojima se starosna granica za prestanak radnog odnosa povećava sa 66 na 67 godina života.

Izmjenama se, međutim, ne mijenja starosna granica za odlazak u penziju. Ona je definisana Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i iznosi 65 godina života uz minimum 15 godina staža, prenose podgoričke Vijesti.

Nova odredba omogućava zaposlenima da, ukoliko to žele, mogu da rade do 67. godine. Ipak, ukoliko žele i ranije mogu da odu u penziju ako ispune uslove.

Za razliku od Crne Gore u Republici Srpskoj, po sili zakona, sa napunjenih 65. godina života prestaje radni odnos.17

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore saopšteno je da pozdravljaju vraćanje starosne granice. Navodeći da je prethodna izmjena iz 2021. godine nanijela štetu hiljadama radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Sindikat je ranije ukazivao da je snižavanje granice izazvalo probleme zaposlenima. Posebno onima sa kreditima koji su prelaskom sa zarade na nižu penziju imali poteškoće u otplati. Probleme su imali i oni kojima je nedostajala jedna godina staža za povoljniji obračun penzije.

Prema novim izmjenama, moguće je produženje radnog odnosa i nakon 67. godine života ukoliko zaposleni nema navršenih 15 godina staža, i to do ispunjenja tog uslova.

Zaposleni u javnoj upravi su i u prethodnom periodu, po posebnom zakonu, mogli da rade do 67. godine. Ograničenje od 66 godina u praksi odnosilo uglavnom na privatni sektor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kaže statistika o penzijama isplaćenim u martu

13.04.2026.13.04.2026.. by Sandra Vukić

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 696,94 KM – a svaki penzioner prima je u prosjeku više od 17 godina

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je statističke podatke za mart 2026. godine. Ovi podaci govore o tome ko i koliko prima penziju, koliko novca Fond prikuplja i troši, te kako izgleda rad na rješavanju zahtjeva. Donosimo pregled najvažnijih informacija – jasno i bez komplikovanih pojmova.

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Na kraju marta 2026. godine, u Republici Srpskoj ukupno je bilo 293.809 korisnika penzija.

Od toga:

189.763 prima starosnu penziju (odlazak u penziju po godinama starosti i staža) – to je gotovo dvije trećine svih penzionera
34.491 prima invalidsku penziju
69.406 prima porodičnu penziju (udovice, udovci i djeca umrlih osiguranika)

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM. Međutim, vrijedi znati da je medijalna penzija – ona koja dijeli sve penzionere na pola – niža i iznosi 550,68 KM. To znači da polovina penzionera prima manje od tog iznosa.

Penzioneri koji su ostvarili 40 i više godina staža primaju znatno više: prosječna starosna penzija za 40 godina staža osiguranja iznosi 1.050,09 KM, a za 40 godina penzijskog staža 1.011,13 KM.

Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Kolika je najniža penzija?

Najniži iznos penzije zavisi od dužine staža:

Najniža penzija do 15 godina 349,35 KM
Od 15 do 20 godina 419,27 KM
Od 20 do 30 godina489,16 KM
Od 30 do 40 godina559,10 KM
40 i više godina698,89 KM

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru 2026. iznosila je 1.649 KM. Prosječna penzija (696,94 KM) čini 42,26% te plate – dakle, penzioneri u prosjeku primaju manje od polovine prosječne plate. Oni sa 40 godina staža primaju nešto bolje – njihova penzija odgovara 63,68% prosječne plate.

Koliko dugo se prima penzija?

Podaci pokazuju da se penzija u prosjeku prima dosta dugo:

Starosnu penziju prima se u prosjeku 17 godina i 4 mjeseca

Invalidsku penziju 19 godina i 6 mjeseci

Porodičnu penziju 16 godina i 4 mjeseca

Prosječna starost pri odlasku u starosnu penziju je 62 godine, a pri priznavanju invalidske penzije 52 godine.

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

U martu 2026. u Republici Srpskoj bilo je 336.646 aktivnih osiguranika (zaposlenih i ostalih koji plaćaju doprinos).

Naspram skoro 294.000 penzionera, to znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 osiguranika. Ovaj omjer – poznat kao “stopa zavisnosti” – pokazuje koliko je penzijski sistem opterećen.

Novac: prihodi i rashodi Fonda

U martu 2026, Fond je prikupio ukupno 152.232.832 KM – od toga je ogromna većina (152 miliona KM) došla od doprinosa iz plata zaposlenih, po stopi od 18,5% na bruto platu.

Za isplatu penzija u tom mjesecu potrošeno je 177.765.725 KM neto (odnosno 179.899.480 KM bruto). To znači da su rashodi bili viši od prihoda od doprinosa za oko 25,5 miliona KM, što je uobičajena situacija u sistemima koji se oslanjaju i na budžetske transfere.

Gledano za cijelu 2025. godinu, prihodi Fonda od doprinosa i ostalih izvora iznosili su oko 1,75 milijardi KM, što je 9,4% bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske.

Šta je sa zahtjevima za penziju?

U martu 2026. Fond je primio 2.623 zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, a riješio je 2.669 zahtjeva – što znači da je riješeno više nego što je pristiglo. Na čekanju je ostalo 1.887 zahtjeva koji su stariji.

Pored zahtjeva za penziju, zaprimljeno je još 5.399 ostalih zahtjeva (razne potvrde, promjene podataka i slično), od kojih je riješeno 5.348.

Podaci su preuzeti iz Statističkog biltena Fonda PIO Republike Srpske za mart 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

13.04.2026. by Sandra Vukić

Fond PIO Republike Srpske detaljno je objasnio ko i na koji način ima pravo da ostvari starosnu penziju, te kada je potrebno podnijeti zahtjev.

Na svom Fejsbuk nalogu Fond je ponovio da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

“Osiguranik koji nema 65 godina života, pravo na starosnu penziju ima kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža”, naglasili su iz Fonda PIO.

Kako se računa staž ženama

Fond je objasnio i da žena osiguranik ima, takoreći, povlastice na osnovu rođene djece.

“Za svako rođeno dijete, ženi osiguraniku se umanjuje jedna godina staža osiguranja”, objašnjavaju u ovom fondu.

Objasnili su šta kada žena nema navršenih 65 godina života. U tom slučaju pravo na starosnu penziju ima kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Kada je potrebno početi proceduru

Ono što je možda i najbitnije osiguranicima koji su na pragu penzije jeste objašnjenje Fonda kada bi trebalo da započnu proceduru.

Fond navodi da za ostvarenje starosne penzije budući penzioner treba da se jave najmanje godinu dana unaprijed.

“Da se pregleda dokumentacija i vidi da li trebaju potvrde staža. Za odlazak u starosnu penziju od dokumentacije je potreban rodni list, ovjerena kopija radne knjižice, tekući račun. Rodni list ne može da bude stariji od 2012, jer od tada važe trajni rodni listovi”, kažu u Fondu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Zahtjev se predaje prema mjestu prebivališta, mjestu poslednjeg osiguranja u najbližu poslovnicu Fonda. Zahtjev se može predati poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije u Federaciji BiH, a kolike u Srpskoj?

09.04.2026. by Sandra Vukić

Penzija za mart legla je na račune penzionera u Srpskoj i Federaciji BiH.

Kako su saopštili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, penzija za mart obuhvata ukupno 293.809 penzionera. Za njenu isplatu potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu, odnosno 179,89 miliona KM u bruto iznosu.

“Prosječna penzija iznosi 696,94 KM, dok najniža penzije za staž od 40 i više godina iznosi 698,89 KM. Za puni staž osiguranja od 40 godina, prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM. Iznos najviše penzije za mart u Srpskoj je 3.776,10 KM”, saopštili su iz Fonda PIO.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penziju za mart primilo je ukupno 464.689 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 351,8 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026, najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija je 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračunavanje najniže penzije, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, iznosi 724,36 KM.

Na osnovu navedenog, najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža, iznosi 434,62, a za 20 godina, a manje od 25 godina, 470,83 KM. Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 507,05 KM.

“Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 543,27 KM, a za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, 615,71 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više, iznosi 688,14 KM”, saopštili su iz Fonda PIO MIO.

Zagarantovana penzija u FBiH za 40 godina staža 842 KM

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja, utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika, te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025, usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, zakonskim izmjenama utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za mart iznosi 850,05 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije za mart stižu 3. aprila, objavljeni i iznosi

30.03.2026.30.03.2026.. by Sandra Vukić

Isplata penzija za mart u FBiH počeće 3. aprila. Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine i ovog mjeseca primanja će dobiti prema važećim iznosima utvrđenim za ovu godinu.

Penzije u FBiH se obično isplaćuju petog dana u mjesecu, a pošto 5. april sada pada u nedjelju, isplata će uslijediti dva dana ranije, saopšteno je iz Fonda PIO MIO.

Najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija za ovu kategoriju penzionera iznosi 795,74 KM. Najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Kada je riječ o korisnicima koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine, zagarantovana penzija za one sa 40 ili više godina staža osiguranja utvrđena je u iznosu od 842,44 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija kao šok: Smanjeni prihodi ruše životni standard

20.03.2026.20.03.2026.. by Sandra Vukić

U vremenu rastućih troškova i ekonomske neizvjesnosti, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje sve aktuelnije. Ekonomista Miloš Grujić objašnjava šta je fond za “crne dane”, koliko treba da iznosi i kako ga graditi.

Tri do šest mjesečnih plata

Fond za “crne dane” je likvidna rezerva namijenjena isključivo za hitne situacije — iznenadni kvar, trošak liječenja ili privremeni gubitak prihoda. Finansijski stručnjaci preporučuju da taj iznos pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Međutim, put do tog cilja nije kratak. Ako mjesečno odvajate pet odsto plate, samo za iznos jedne mjesečne zarade potrebno je 20 mjeseci. Za rezervu od šest plata — punih deset godina štednje.

Upravo zato je važno početi što prije, jer svaki odgođeni mjesec produžava put do finansijske sigurnosti.

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da štednja stanovništva kontinuirano raste — depoziti građana krajem prošle godine dostigli su oko 20 milijardi KM, što je povećanje od 11,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, sve manje novca se oročava. Oko 50 odsto sredstava drži se na transakcionim računima, a učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto. Građani svjesno žrtvuju veće kamate zbog slobode raspolaganja novcem u svakom trenutku.

Kako početi

Prvi korak je preispitivanje mjesečnih troškova — impulsivne kupovine, pretplate koje se ne koriste, nepotrebni gadžeti. Smisla ima odvajati bilo koji iznos, pa makar to bilo 20 KM mjesečno, jer je od same sume važnija disciplina. Štednja se planira odmah po prijemu plate, a ne od onoga što eventualno ostane na kraju mjeseca.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

Oročena štednja nije dobar izbor za fond za hitne situacije — novac mora biti odmah dostupan. Uz tekuću rezervu, Miloš Grujić, ekonomista preporučuje i dugoročno ulaganje na tržištu kapitala kao jedini način da se kapital zaštiti od inflacije.

Penzija kao budžetski šok

Posebno upozorenje Grujić upućuje onima koji ne razmišljaju o dugoročnoj finansijskoj slici. Prosječna penzija iznosi tek oko 44 odsto prosječne plate, što znači drastičan pad životnog standarda u trenutku odlaska u penziju. Čak i bez kreditnih obaveza, ta razlika u prihodima teško se premošćuje bez prethodno akumuliranog kapitala.

“O penzionim planovima i dodatnim izvorima prihoda treba razmišljati još juče, jer je vrijeme najvažniji resurs u procesu ulaganja”, kaže Grujić, a prenosi Mondo dodajući da odgađanje ove odluke samo povećava teret koji pada na pleća u godinama kada je teže raditi i zarađivati.

Najčešća greška

Čekanje “boljih vremena” ili veće plate kako bi se uopšte počelo štediti. Finansijska disciplina ne gradi se na visini prihoda, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje. Nikada ne štedite ono što ostane nakon trošenja — trošite ono što ostane nakon što ste prvo odvojili za štednju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Umjesto u penziju dobili mandat: Direktor i u 72. godini

16.03.2026.16.03.2026.. by Sandra Vukić

Gradska javna preduzeća i ustanove vode direktori koji su na tim pozicijama dugi niz godina. No, javnost je nemalo ostala iznenađena kada je Gradsko vijeće Grada Tuzla dalo saglasnost da na pozicijama direktora ostanu ljudi koji su odavno trebali u penziju.

Najjasniji primjer toga je direktor Veterinarske stanice Tuzla koji je direktor od 1982. godine i sada sa 72 godine ponovno mu je produžen mandat, navodi BHRT.

Kritike zbog načina objave javnih poziva

“Javni pozivi se ne objavljuju na stranicama tih javnih preduzeća, javnih ustanova, ne objavljuju se na stranicama Grada Tuzla, ne objavljuju se u medijima. Nego se objave u drugim listovima koji su manje čitani i manje interesantni. Evo, ja sam sad imala poziv od ljudi iz te struke koji me pitaju gdje je bio objavljen poziv. Vjerujte, ja ne mogu da ga nađem”, kaže odbornica u Gradskom vijeću Grada Tuzla Dragana Gagro Berberović.

Kada je Berberović ukazala da imenovanje neće podržati jer šanse treba dati mladima, gotovo da je ostala usamljena. Bila je izložena i napadu jer, kako navodi odbornik Mirnes Ajanović, diskriminira ljude po osnovu godina.

“Treba sada pozvati policiju da evidentira ovo što smo rekli i da se po Krivičnom zakonu procesuira krivično djelo diskriminacije. Direktno krivično djelo sad slušam. Ona ako ne povuče ovaj svoj stav, ja predlažem da napravimo pauzu, da zovemo policiju, da, se obavijesti tužilac. Nije smiješno, ba! Ovdje se kleberi, njima smiješno!”, rekao je Ajanović na sjednici

Bez odgovora direktora

Budući da je u Tuzli imenovanje direktora Veterinarske stanice Tuzla tema broj jedan u gradu, pokušali smo stupiti u kontakt s njim i čuti drugu stranu priče. Međutim, nije se javljao na telefonske pozive niti odgovarao na poruke.

Ranije je u medijima rekao da u zakonu nema limita za godine i da je jedini kandidat koji se prijavio na konkurs.

Mladi bez prilike

“Ovo najviše pogađa mlade ljude, ljude koji su talentovani, obrazovani, roditelje koji su sav svoj novac uložili u djecu da bi ostvarili nešto i onda dobijemo jedno političko zapošljavanje”, mišljenja je Adnan Gavranović iz Platforme “Zdrava Tuzla”.

U Omladinskom resursnom centru takođe ističu da niko ne ulazi u stručnost, znanje i iskustvo. Ali da nedavanje prilike mladima dodatno podstiče njihov odlazak iz zemlje.

“Mislim da je veliki jaz između mladih i penzionera i da je njima gotovo nemoguće da razumiju, danas u digitalnoj eri, ne samo potrebe mladih već najveću bol nas ovdje, u Tuzli pogotovo, a to su odlasci mladih. Nažalost, jedan od razloga zašto mladi odlaze iz ovog grada jeste zato što se ne osjećaju prepoznato”, smatra Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.

Direktori samo tri javna preduzeća u Tuzli imaju zajedno više od 200 godina. Zato mladi s razlogom odlaze odavde i kažu da će se vratiti kada odu u mirovinu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Polovinom godine razmjena podataka

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Visina penzija zavisi od doprinosa

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Evropski rekorderi: Ko će raditi najduže

Svijet isprobava nove modele

Pobune i obustave zakona: Slučaj Francuske

Šta to znači za građane

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Kolika je najniža penzija?

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Koliko dugo se prima penzija?

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

Novac: prihodi i rashodi Fonda

Šta je sa zahtjevima za penziju?

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Kako se računa staž ženama

Kada je potrebno početi proceduru

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Zagarantovana penzija u FBiH za 40 godina staža 842 KM

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Tri do šest mjesečnih plata

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Kako početi

Penzija kao budžetski šok

Najčešća greška

Pročitajte i ovo

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)