Penzioneri Srpske se nadaju još jednoj pomoći do kraja godine

Kako su saopštili iz Vlade Srpske, naglasivši da je iznos pojedinačnih penzija povećan za 3,55%.

“Za penzije za avgust u budžetu je obezbijeđeno ukupno 187 miliona KM. To je za 7 miliona KM više u odnosu na prethodni mjesec. Ovo je drugo povećanje penzija u 2026, jer su redovnim usklađivanjem penzije za januar povećane za 6,25%. Time su penzije na godišnjem nivou ukupno veće za 10% u odnosu na prethodnu godinu”, poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO saopštili su da, nakon povećanja, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 724, a najviša 3.910 KM.

Najniža penzija za staž do 15 godina iznosi 361 KM.

Praktično, prosječna penzija je povećana za 26 KM, najniža za 12 KM, a najviša penzija za 134 KM.

Podsjetimo, penzioneri u Srpskoj nedavno su dobili i jednokratnu pomoć. Tako su penzioneri čije su penzije u visini prosječne i ispod toga, dobili po 120 KM, a oni sa penzijama višim od prosječne 80 KM.

Međutim, iz Udruženja penzionera srpske nadajus e da to nije sve, što će najstariji u Srpskoj dobiti u 2026, eventuelno početkom 2027.

“Po izjavi ministarke finansija Zore Vidović, nadamo se da ćemo dobiti još jednu jednokratnu pomoć. Razmišljanja idu u tom pravcu, što bi penzionerima i te kako dobro došlo. Nadamo se da bi ona mogla da bude isplaćena oko nove godine, najdalje do Božića”, rekao je nedavno za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Ratko Trifunović.

Dodao je da se nada iznosima kakvi su nedavno isplaćeni – 80, odnosno 120 KM, u zavisnosti od visine penzije.

Podsjetimo, ministar finansija Zora Vidović je nedavno rekla da Vlada razmatra mogućnost da u narednom periodu pokuša obezbijediti još nešto za penzionere.

“To još nije definitivno dogovoreno, pravimo razne analize i vjerujemo da ćemo nešto uspjeti”, poručila je Vidovićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani profesor: Djeca su nekad mnogo više pjevala (VIDEO)

Iako je već dvije decenije u penziji, profesor muzičke kulture Ismet Katardžić (83) i danas s posebnom toplinom govori o godinama provedenim u prosvjeti.

Učionice, učenici i muzika ostali su važan dio njegovog života.

Njegov prosvjetni put počeo je u nekadašnjoj Učiteljskoj školi “Radmilo Stefanović” u Prijedoru. Nakon Gimnazije u Derventi završio je Pedagošku akademiju – muzički odsjek u Sarajevu, a potom se dodatno školovao na Muzičkoj akademiji u Beogradu.

“Prva moja škola bila je upravo Učiteljska škola “Radmilo Stefanović”. Bilo mi je teško kao početniku, ali sam vidio da me učenici prihvataju i da mogu da im dam ono što sam tada znao o muzici. Oni su to lijepo usvajali i to su bili pravi đaci”, prisjeća se Katardžić.

Iz tog vremena pamti i jednu simpatičnu anegdotu. Na prijemnom ispitu učenici su morali nešto otpjevati kako bi se procijenila njihova muzikalnost. Jedna djevojčica nikako nije htjela da zapjeva.

“Kažem joj: “Pa ideš u školu, kiša pada, ti nekad pjevušiš.” Ona kaže: “Ne pjevam ni tada.” Pitam je što, a ona kaže: “Blizu škole mi je kuća.” To mi je ostalo u sjećanju”, priča profesor Katardžić, a piše Kozarski vijesnik.

Djeca prije mnogo više pjevala

Smatra da su djeca tada bila muzikalna, jer se mnogo više pjevalo i u osnovnim školama, pa su učenici naviku i ljubav prema muzici donosili u srednju školu. Nakon ukidanja Učiteljske škole prešao je u Gimnaziju, a radio je i u drugim srednjim školama u Prijedoru. Prije penzionisanja bio je profesor u Muzičkoj školi “Savo Balaban”.

Istovremeno je gotovo tri decenije bio posvećen horskoj muzici. Mješoviti hor SKUD-a „Dr Mladen Stojanović“ vodio je 27 godina, osvajajući brojna republička i savezna priznanja. Sa horom je nastupao i na televizijama Beograd, Sarajevo i Zagreb. Posebno pamti nastup hora u čuvenoj putopisnoj emisiji „Karavan“, autora Milana Kovačevića, novinara, scenariste i reditelja Televizije Beograd.

Katardžić sa sjetom govori o vremenu kada je muzika imala više prostora u obrazovanju. Današnje školstvo često uporedi sa nekadašnjim, u kojem je on radio.

“Nekoliko puta sam rekao da bez Učiteljske škole nema učitelja. Tadašnje obrazovanje budućih učitelja bilo je ozbiljnije i temeljnije”, kaže profesor.

Ipak, najljepše govori o svojim učenicima. Redovan je na susretu bivših učenika nekadašnje Učiteljske škole “Radmilo Stefanović”, a ni ove godine neće izostati. Šesti susret je u subotu, 12. septembra, od 18.00 časova u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru.

“To mi znači mnogo, jer bez druženja, ja bih rekao, nema ni dobrog života. Danas se ljudi sve više razdvajaju, a moji nekadašnji učenici upravo čine ono čime smo mi počeli – zajedništvo. Samo zajedništvom nam svima može biti bolje”, poručuje Katardžić.

Nekadašnjim učenicima želi da nastave njegovati susrete, jer se tako čuvaju uspomene na prošla vremena, ali i gradi pogled prema budućnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna penzija u Republici Srpskoj i dalje ispod 43 odsto plate

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je Statistički bilten za avgust 2026. godine, prema kojem je na dan 31.08.2026. u Srpskoj penziju primalo 296.633 korisnika. Od toga broja je 192.816 starosnih, 34.444 invalidskih, 69.225 porodičnih i 148 korisnika ostalih prava. Na kraju jula mjeseca bilo je 296.297 penzionera.

Prosječna samostalna penzija u avgustu iznosila je 724,58 KM. U odnosu na prosječnu neto platu u Republici Srpskoj u prethodnom mjesecu, koja je iznosila 1.688 KM, penzija čini samo 42,93 odsto plate.

Za korisnike koji su ostvarili pun radni vijek od 40 godina staža osiguranja, prosječna starosna penzija znatno je viša i iznosi 1.094,43 KM, odnosno 1.055,27 KM ako se računa prema 40 godina penzijskog staža. Odnos prosječne starosne penzije za 40 godina staža osiguranja i prosječne plate iznosi 64,84 odsto.

Bilten posebno ističe i iznos medijalne penzije, koji za avgust iznosi 566,91 KM – što znači da polovina penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od tog iznosa, a polovina veću.

Struktura korisnika

Prema podacima Fonda, u strukturi svih penzija starosne penzije čine 65,00 odsto, porodične 23,34 odsto, invalidske 11,61 odsto, dok na ostala prava otpada svega 0,05 odsto.

Od ukupnog broja penzija, 77.847 korisnika ostvarilo je pravo sa 40 i više godina penzijskog staža, što čini 26,24 odsto svih penzija. Od toga, 55.956 penzija isplaćuje se bez srazmjernog dijela na osnovu 40 godina penzijskog staža, a 20.618 penzija na osnovu 40 godina staža osiguranja.

Prosječna starost korisnika u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,12 godina, a na invalidsku penziju 52,47 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,46 godina, a porodičnu 16,41 godinu.

Najniže i najviša penzija

Najveća penzija koja se u avgustu isplaćivala u Republici Srpskoj iznosi 3.910,15 KM.

Najniže samostalne penzije, propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i odlukama Vlade Republike Srpske o najnižoj penziji, kreću se prema dužini penzijskog staža:

  • do 15 godina staža: 361,75 KM
  • od 15 do 20 godina: 434,15 KM
  • od 20 do 30 godina: 506,52 KM
  • od 30 do 40 godina: 578,94 KM
  • 40 i više godina: 723,70 KM

Broj osiguranika i stopa zavisnosti

Na dan 31.08.2026. Fond je imao 337.588 osiguranika, od čega su najbrojniji osiguranici radnici – 289.659. Slijede osiguranici samostalnih djelatnosti (18.908), zatim ostali osiguranici (24.399), poljoprivrednici (2.646), osiguranici u dobrovoljnom osiguranju (1.721) i vjerski službenici (255).

Ukupan broj uplatilaca doprinosa koji imaju najmanje jednog osiguranika iznosio je 46.285.

Stopa zavisnosti, odnosno odnos broja osiguranika i broja penzija, iznosi 1,14. To znači da na svakog penzionera dolazi samo 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Odnos koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Prihodi i rashodi Fonda

Prihod od doprinosa u avgustu iznosio je 155.363.597 KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uz ostale prihode od 247.596 KM, iznosili 155.611.193 KM. Fond napominje da su u prihodima od doprinosa sadržani i doprinosi naplaćeni u avgustu putem multilateralne kompenzacije u iznosu od 2.496.825,13 KM.

Za isplatu avgustovskih penzija bilo je potrebno 185.427.337 KM u neto iznosu, odnosno 187.642.260 KM u bruto iznosu.

Stopa doprinosa na bruto platu u Republici Srpskoj iznosi 18,5 odsto.

Prema podacima za 2025. godinu, BDP iznosio je 18.698.194.000 KM. Prihod budžeta po osnovu doprinosa za PIO u toj godini iznosio je 1.740.219.757 KM. To čini 9,31 odsto BDP-a, dok su ukupni prihodi budžeta po osnovu doprinosa i ostalih prihoda za Fond iznosili 1.749.765.892 KM, odnosno 9,36 odsto BDP-a.

Hiljade zahtjeva na čekanju

Fond je u avgustu primio 3.453 zahtjeva za ostvarivanje i ponovno određivanje penzije. Riješio je 3.195, tako da je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.888 zahtjeva ove vrste.

Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 3.842, a riješeno 3.570 – ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju avgusta iznosio je 3.902.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemačka pooštrava uslove: Privremena penzija biće značajno manja

Odlazak u prevremenu penziju bez umanjenja primanja u Njemačkoj je pred ukidanjem. Svi koji u budućnosti odluče da ranije završe radni vijek moraće da računaju na osjetno manje mjesečne iznose.

Rukovodioci poslaničkih klubova vladajućih stranaka daju do znanja da su manje korekcije koncepta još moguće. Matijas Mirš (SPD) ističe želju za postizanjem dobrog kompromisa sa velikom dozom empatije. Torsten Fraj iz Unije upozorava da se cjelokupna struktura penzijske komisije ne bi smjela dovesti u pitanje.

Konkretno, radi se o ukidanju mogućnosti prevremenog penzionisanja bez kaznenih bodova nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa. To se već smatra završenom stvari, a raspravlja se samo o modelu sprovođenja. Kako se ne bi narušili planovi onih koji su pred penzijom, predviđaju se prelazni periodi i posebne regulative. No, svi budući naraštaji koji se odluče za raniji prekid rada moraće da se suoče sa visokim kaznama, piše Feniks magazin.

Kako se ne bi narušili planovi onih pred penzijom, predviđaju se prelazni periodi i posebne regulative. Ipak, svi budući naraštaji koji odluče da ranije prekinu rad suočiće se sa visokim kaznama.

Luterbah najavio skok umanjenja na pet odsto godišnje

Planirana umanjenja trebalo bi da budu znatno viša od dosadašnjih. Nekadašnji savezni ministar zdravlja Karl Luterbah predviđa drastičan rast finansijskih gubitaka za buduće prevremene penzionere.

„Za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju trenutno se odbija 3,6 odsto. U budućnosti će to biti oko pet odsto“, izjavio je političar SPD-a. On napominje da će neko ko umjesto sa 67 ode u penziju sa 65 godina trajno primati deset odsto manje.

Projekcija prikazuje trajne mjesečne gubitke za osobu koja bi pri redovnom odlasku imala pravo na bruto penziju od 1.500 evra:

  • 0,5 godina ranije: umanjenje 2,5 odsto (37,50 evra manje mjesečno)
  • 1 godina ranije: umanjenje 5,0 odsto (75,00 evra manje mjesečno)
  • 1,5 godina ranije: umanjenje 7,5 odsto (112,50 evra manje mjesečno)
  • 2 godine ranije: umanjenje 10,0 odsto (150,00 evra manje mjesečno)
  • 2,5 godina ranije: umanjenje 12,5 odsto (187,50 evra manje mjesečno)
  • 3 godine ranije: umanjenje 15,0 odsto (225,00 evra manje mjesečno)

Maksimalna umanjenja rastu za više od četiri procentna poena

Možda vas interesuje i ovo:

Njemačka mijenja penzioni sistem: Promjene će osjetiti i radnici iz BiH

Njemačka penzija nekada simbol stabilnosti, a danas nedovoljna i za preživljavanje

Iako izračun počiva na projekcijama, trend je jasan. Konačni procenti tek treba da budu utvrđeni.

Trenutno je odlazak u penziju bez umanjenja nakon 45 godina staža moguć sa 64,5 godine života. Svi osiguranici sa minimalno 35 godina staža mogu zatražiti prevremenu penziju.

Do sada je maksimalno moguće umanjenje iznosilo 10,8 odsto. Ubuduće bi taj maksimalni minus mogao porasti za oko četiri procentna poena. To znači trajno manji iznos koji svakog mjeseca stiže na račun.

Najranija moguća dob za odlazak u ovu vrstu penzije trenutno je 63 godine. Tu opciju koristi gotovo četvrtina svih penzionera – oko 2,6 miliona ljudi. Prema predlogu komisije, ta bi se donja granica trebala podići na najmanje 64 godine.

Stručnjaci navode i drugu stranu medalje. Sa još jednom godinom rada prikupljaju se dodatni penzijski bodovi, a umanjenja se smanjuju. Oni koji odrade tu dodatnu godinu imaće u prosjeku za oko tri odsto veća penzijska primanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dobra vijest za penzionere: Sutra isplata uvećanih penzija

Isplata penzija u Republici Srpskoj biće sutra (8. septembar), saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

Iznos pojedinačnih penzija povećan je za 3,55 odsto na osnovu odluke Vlade Republike Srpske o vanrednom usklađivanju, ističe se u saopštenju.

Za isplatu avgustovskih penzija u budžetu Republike Srpske obezbijeđeno je 187 miliona KM. To je za sedam miliona KM više u odnosu na prethodni mjesec.

Ovo je drugo povećanje penzija u ovoj godini. U redovnom usklađivanju penzije za januar povećana je za 6,25 odsto. Time su penzije na godišnjem nivou ukupno veće za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

“Vlada Republike Srpske svoju opredjeljenost za kontinuiranu podršku penzionerima iskazuje ne samo redovnim usklađivanjima penzija, nego i ostalim vidovima podrške”, navodi se u saopštenju.

Podsjetili su i da je u avgustu, penzionerima isplaćena jednokratna pomoć radi poboljšanja njihovog materijalnog položaja. >>> Opširnije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u FBiH počeće u petak

Isplata penzija u FBiH za avgust počeće u petak, 4. septembra.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, avgustovska penzija će biti isplaćena u uvećanom iznosu.

“Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO donio je odluku o konačnom usklađivanju penzija po stopi od 3,82%, koje se primjenjuje od 1. jula 2026. godine. Korisnicima će uz avgustovsku penziju biti isplaćena i razlika za juli. Tada je penzija bila uvećana akontativno za 3,5 odsto”, navodi se u saopštenju.

Za korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija sada iznosi 692,23 KM, zagarantovana 826,14 KM, a najviša 3.461,14 KM.

Za nove korisnike, koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine, najniža penzija za manje od 20 godina staža iznosi 451,22 KM. Taj iznos se povećava u zavisnosti od dužine staža. Za 40 i više godina staža najniža penzija iznosi 714,43 KM, podaci su Zavoda PIO/MIO.

Najniža invalidska i porodična penzija iznosi 676,83 KM. Zagarantovana penzija za nove korisnike sa 40 i više godina staža 874,62 KM. Prosječna samostalna penzija za august iznosi 884,96 KM.

Isplata penzija u FBiH za avgusti iznosiće oko 372,8 miliona, navodi se u podacima Federalnog zavoda PIO/MIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

Zoran Galić, bivši direktor Granične policije BiH i zamjenik direktora SIPA, koji se nalazi u Hrvatskoj i za njim je još prije dvije godine raspisana crvena Interpolova potjernica, prima penziju iz Bosne i Hercegovine.

Ovo saznaje Raport navodeći da je uvažena žalba njegovih advokata na prvostepeno rješenje Zavoda PIO/MIO. Fond je prvobitno odbio njegov zahtjev da mu se omogući pravo na penziju.

Galić uspio dokazati da ispunjava uslove

Ali, nakon žalbe, došlo je do preokreta. U drugostepenom postupku, Galić je uspio dokazati, iako je u bjekstvu i krije se u Hrvatskoj, da ispunjava uslove za penzionisanje.

Njegova bivša firma uplatila je nedostajuća sredstva na ime doprinosa, čime je Galić odnedavno postao i zvanično penzioner.

Raport saznaje da je ustvari, MUP Zapadnohercegovačkog, gdje je godinama radio u policiji, prije nego je došao u Sarajevo, Zavodu PIO uplatio određeni dio iznosa, kako bi se Galić mogao penzionisati i primati penziju veću od 2.000 KM.

Iako je riječ o apsurdu, Zakon mu to dozvoljava. Ovaj bivši policijski zvaničnik pobjegao je iz BiH dan pred hapšenje, odnosno 8. jula 2024. godine.

Iz Tužilaštva navode da je Galić 8. jula 2024. godine, nakon što je saznao da će biti uhapšen, “ilegalno prešao granicu BiH, te pobjegao u Hrvatsku gdje se i sada nalazi”.

Osumnjičen je za zloupotrebe položaja ili ovlašćenja i primanje dara u vrijeme dok je bio direktor Granične policije BiH.

Za Galićem je raspisana i interpolova potjernica, ali je Sud u Splitu odbio da ga izruči BiH.

Tužilaštvo BiH je u martu najavilo podizanje optužnice, ali je za sada sve na čekanju.

Njega je s pozicije zamjenika SIPA razriješio 2025. godine Savjet ministara BiH nakon višemjesečne trakavice.

Prethodno je Galić putem advokata podnio zahtjev s razješenjem s dužnosti zbog toga što je, kako su tvrdili, ostvario pravo na penziju.

Mjesecima prije razrješenje, Galić je putem advokata tvrdio je da u Hrvatskoj na liječenju i da se nalazi na bolovanju. Ali, SIPA nikada nije dostavio bilo kakve doznake.

Raport je prošle godine objavio Galićevu fotografiju iz jednog tržnog centra u Makarskoj gdje kupuje voće, a često je viđen gost i na plažama u Makarskoj i Tučepima gdje njegov brat ima apartmane.

Ostao bez 30.000 KM otpremnine

On je nedavno tužio i državu BiH, tražeći da mu se isplati 30.000 KM otpremnine.

Galić je tužio državu Bosnu i Hercegovinu, Savjet ministara – Ministarstvo bezbejdnosti, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA).

Sud BiH odbacio je tužbu Galića i njegove advokatice kao neosnovanu. On je tada tražio da mu se isplati zbog odlaska u penziju opreminina u visini svojih šest ostvarenih neto plata, ili šest prosječnih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Srpske penziju prima punih 76 godina

Jedan korisnik Fonda PIO, pravo na penziju ostvario je još davne 1950 godine. To znači da penziju prima 76 godina, i on je ujedno najdugovječniji korisnik Fonda PIO.

Prema njihovoj statistici, prosječna starost korisnika penzija u Srpskoj iznosi 72,53 godine kada je riječ o starosnoj, dok korisnici invalidske penzije imaju prosječno 67,95 godina.

Fond PIO trenutno ima tri korisnika koja imaju 106 godina, dok je broj penzionera starijih od 90 godina znatno veći.

“Na osnovu obrađenih podataka za isplatu penzija za jun, evidentirano je 5.557 korisnika starijih od 90 godina”, navode iz Fonda PIO RS.

Ipak, najupečatljiviji podatak ne odnosi se na godine života, već na dužinu korišćenja prava na penziju. Riječ je o korisniku porodične penzije čije pravo traje duže od svih ostalih u sistemu.

“Korisnik koji najduže koristi pravo je korisnik porodične penzije i ostvaruje pravo od 1950. godine, odnosno 76 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Možda vas zanima i ovo:

Penziju u Srpskoj prima pet penzionera starijih od 100 godina

Kada je riječ o stažu osiguranja, podaci pokazuju da veliki broj korisnika ima ostvaren pun radni vijek.

“Prosječan radni staž korisnika starosne penzije u Republici Srpskoj zaključno sa junskom obradom penzija je 32,85 godina. Pun radni staž sa 40 godina i više godina ima 77.502 korisnika”, navode iz Fonda PIO.

S druge strane, značajan broj korisnika penziju je ostvario sa znatno kraćim stažom osiguranja.

„Manje od 30 godina staža osiguranja ima 75.229 korisnika prava Fonda PIO”, navode oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Očekuje nas promjena uslova za odlazak u penziju

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske rekao je da nas u narednom periodu očekuje promjena uslova za ostvarivanje prava.

“To je podizanje starosne granice za ostvarivanje prava sa 65 na 67. Kod nas je prvi uslov 60 godina i 40 godina staža”, rekao je Milić

On je rekao da za time posežu sve države regiona pa u svijetu.

Možda vas interesuje i ovo:

Ko u BiH može otići ranije u penziju?

On je rekao da uprsko izazovima, da je sistem u Srpskoj stabilniji od nekih u okruženju. Naveo je i da u matičnoj evideniciji ima oko 11.000 penzionera koji rade.

“Vlada Republike Srpske donosi mjere i odluke i čini maksimalne napore. Naš penzijski sistem je stabilniji nego pojedini penzijski sistemi u regionu”,  naveo je Milić.

Naveo je da se u Srpskoj od 2013. godine vršilo ukupno 24 usklađivanja penzija, te dodao da penzije nikad nisu kasnile.

“I to nas čeka i u narednom periodu. Imaćemo usklađivanja penzija u skladu sa rastom plata i troškovima života”,  istakao je Milić.

Milić je rekao da je odnos zaposlenih i penzionera narušen skoro svagdje.

“Rijetko gdje ima dva naprema jedan. Na to utiče mnogo faktora, prije svega demografski faktor. I tako je u svim zemljama bivše SFRЈ”,  napomenuo je Milić za RTRS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na invalidsku penziju u Republici Srpskoj?

Fond PIO Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2026. godine odobrio je 546 invalidskih penzija. To je za 88 manje nego u istom periodu prošle godine.

Prosječna penzija iznosi 603,49 KM

Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, od 1. januara do 30. juna ove godine pravo na invalidsku penziju ostvarilo je 546 osiguranika. U istom periodu 2025. godine to pravo steklo 634 osiguranika.

“To predstavlja pad od 13,88 odsto, što ukazuje na nastavak trenda smanjenja broja novih korisnika ovog prava”, navode iz Fonda.

Kako dodaju, prosječna samostalna invalidska penzija u Republici Srpskoj za jun 2026. godine iznosi 603,49 KM.

Invalidsku penziju primaju ukupno 34.482 korisnika

“Invalidsku penziju trenutno primaju ukupno 34.482 korisnika u Republici Srpskoj, a riječ je o jednoj od tri osnovne vrste penzija koje se ostvaruju u okviru sistema penzijskog i invalidskog osiguranja”, navode oni.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno smanjenje broja novoodobrenih invalidskih penzija za 13,88 odsto, odnosno za 88 korisnika.

Ko ima pravo na invalidsku penziju?

“Pravo na invalidsku penziju ostvaruje osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti, utvrđen od strane organa vještačenja Fonda PIO, nastao prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima najmanje pet godina staža osiguranja ili 10 godina penzijskog staža”, navode oni.

Kako dodaju, osiguranik do 35 godina života ostvaruje pravo ukoliko ima najmanje dvije godine staža osiguranja.

“Ukoliko je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo na penziju stiče se bez obzira na dužinu staža. Osiguranik nakon 58. godine života, kome je utvrđena smanjena radna sposobnost sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, takođe može ostvariti pravo uz navedene uslove”, navode iz Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Kako se određuje iznos invalidske penzije?

Naime, iznos invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija. Na osnovu ličnog koeficijenta, penzijskog staža i vrijednosti opšteg boda, u skladu sa članom 61. Zakona o PIO.

Ukoliko osiguranik ima manje od 15 godina staža, iznos invalidske penzije se određuje za staž od 15 godina (član 62). U slučaju invalidnosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti penzija se određuje za staž od 40 godina (član 63).

Formula za obračun invalidske penzije glasi:

Iznos invalidske penzije = Lični koeficijent × Penzijski staž × Vrijednost opšteg boda.

Šta znači gubitak radne sposobnosti?

Gubitak radne sposobnosti postoji kada nadležni organ utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da obavlja posao koji je radio prije nastanka invalidnosti, niti bilo koji drugi posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi ili radnom iskustvu. Takođe, smatra se da je radna sposobnost izgubljena i kada se lice ne može osposobiti za druge poslove prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom. U tom slučaju ispunjen je jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje prava na invalidsku penziju.

Može li korisnik invalidske penzije raditi?

Pravo na invalidsku penziju zasniva se na utvrđenom potpunom gubitku radne sposobnosti. Ukoliko se naknadno utvrdi da korisnik može da radi ili ostvaruje prihode po osnovu rada, to može predstavljati osnov za prestanak prava na invalidsku penziju. Zbog toga su rad i ostvarivanje prava na invalidsku penziju, po pravilu, međusobno nespojivi, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na: