Med nema rok trajanja, ali pazite na uslove u kojim ga čuvate

Med je jedna od rijetkih namirnica koja se praktično ne kvari. Nije zato što ne sadrži vodu, jer je sadrži oko osamnaest posto. Razlog je što tu vodu bakterije ne mogu iskoristiti, pa se u medu isuše umjesto da se razmnože.

Da bi se hrana pokvarila, na njoj mora nešto rasti.

To su bakterije, kvasci i plijesni, organizmi koji se hrane onim što je u namirnici i pritom je razgrađuju. Zbog njih meso postane sluzavo, hljeb pobuđa, a mlijeko se ukiseli.

Svima njima treba jedna ista stvar: voda.

Voda koje ima, ali se ne može uzeti

Ovdje je ključ i vrijedi ga objasniti polako.

Kada procjenjujemo hoće li se nešto pokvariti, nije važno koliko vode namirnica sadrži, nego koliko je vode dostupno organizmu koji bi na njoj rastao.

Ta veličina se u struci zove aktivnost vode. Mjeri se na skali od nule do jedan, gdje jedan znači čistu vodu, piše N1.

Većini bakterija treba vrijednost iznad 0,75 da bi se množile. U medu je ta vrijednost između 0,5 i 0,6.

Razlog je u šećerima. Med je oko osamdeset posto šećer, a molekule šećera na sebe vežu molekule vode. Voda je fizički u tegli, ali je zauzeta i bakterija do nje ne dolazi.

Bakterija koja se u medu isuši

Posljedica je suprotna od one koju bismo očekivali.

Ako bakterija dospije u med, ona se ne razmnoži nego strada.

Možda vas interesuje i ovo:

Kašika meda prije spavanja čini čuda

Savjet pčelara: Kako prepoznati lažni med?

Med je toliko koncentrisan da vodu izvlači iz svega što u njega dođe, uključujući i same bakterije. Voda iz bakterije prelazi u med, a bakterija se isuši i ugine.

Isti princip radi i kod drugih namirnica koje dugo traju. Zato se meso soli, voće suši, a slatko kuha sa šećerom. Suština je uvijek ista: ukloniti ili vezati vodu.

Kiselina i dezinfekcijsko sredstvo koje prave pčele

Uz suhoću med ima još dvije prepreke.

Prva je kiselost. Med ima pH vrijednost između 3,4 i 4,5, dakle kiseliji je od kafe, a otprilike kao paradajz. Većina organizama koji kvare hranu u toj sredini slabo napreduje.

Druga je zanimljivija, jer je pčele proizvode same.

Dok pretvaraju nektar u med, pčele u njega dodaju enzim koji se zove glukoza-oksidaza. Taj enzim razgrađuje dio šećera, a kao nusproizvod nastaje vodikov peroksid.

To je ista tvar koja se u apotekama prodaje za dezinfekciju rana. U medu ga ima u vrlo maloj količini, ali se stalno stvara i djeluje kao blago sredstvo protiv bakterija.

Jedina stvar koja med može pokvariti

Sve to vrijedi samo dok je med suh.

Čim mu se doda voda, cijela zaštita popušta. Aktivnost vode poraste, bakterije i kvasci dobiju ono što im je nedostajalo, i med se počne kvariti kao svaka druga namirnica.

Zato med ne treba vaditi mokrom kašikom i teglu treba držati dobro zatvorenu.

Vlagu med povlači i sam iz zraka, jer je higroskopan, dakle upija vlagu iz okoline. Otvorena tegla u vlažnoj prostoriji polako gubi svoju najbolju odbranu.

Kristali ne znače da je pokvaren

Med koji je postao gust i zrnast nije se pokvario.

To se zove kristalizacija i znači samo da su se molekule glukoze složile u sitne kristale. Sastav je isti, med je i dalje ispravan.

Vraća se u tečno stanje blagim zagrijavanjem, najbolje u posudi s toplom vodom. Ne treba ga stavljati u mikrovalnu ni jako zagrijavati, jer visoka temperatura razgrađuje enzime, među njima i onaj koji pravi peroksid.

Brzina kristalizacije zavisi od vrste. Med od uljane repice kristališe za nekoliko sedmica, dok bagremov može ostati tečan godinama.

Jedno upozorenje ipak vrijedi zapamtiti. Med se ne daje djeci mlađoj od godinu dana. U njemu mogu biti spore bakterije koje odrasli bez ikakvih posljedica podnose, ali koje kod beba mogu izazvati ozbiljno oboljenje. To je zvanična preporuka zdravstvenih ustanova i nema veze s kvalitetom meda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Očekuje nas promjena uslova za odlazak u penziju

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske rekao je da nas u narednom periodu očekuje promjena uslova za ostvarivanje prava.

“To je podizanje starosne granice za ostvarivanje prava sa 65 na 67. Kod nas je prvi uslov 60 godina i 40 godina staža”, rekao je Milić

On je rekao da za time posežu sve države regiona pa u svijetu.

Možda vas interesuje i ovo:

Ko u BiH može otići ranije u penziju?

On je rekao da uprsko izazovima, da je sistem u Srpskoj stabilniji od nekih u okruženju. Naveo je i da u matičnoj evideniciji ima oko 11.000 penzionera koji rade.

“Vlada Republike Srpske donosi mjere i odluke i čini maksimalne napore. Naš penzijski sistem je stabilniji nego pojedini penzijski sistemi u regionu”,  naveo je Milić.

Naveo je da se u Srpskoj od 2013. godine vršilo ukupno 24 usklađivanja penzija, te dodao da penzije nikad nisu kasnile.

“I to nas čeka i u narednom periodu. Imaćemo usklađivanja penzija u skladu sa rastom plata i troškovima života”,  istakao je Milić.

Milić je rekao da je odnos zaposlenih i penzionera narušen skoro svagdje.

“Rijetko gdje ima dva naprema jedan. Na to utiče mnogo faktora, prije svega demografski faktor. I tako je u svim zemljama bivše SFRЈ”,  napomenuo je Milić za RTRS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Fond PIO Republike Srpske detaljno je objasnio ko i na koji način ima pravo da ostvari starosnu penziju, te kada je potrebno podnijeti zahtjev.

Na svom Fejsbuk nalogu Fond je ponovio da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

“Osiguranik koji nema 65 godina života, pravo na starosnu penziju ima kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža”, naglasili su iz Fonda PIO.

Kako se računa staž ženama

Fond je objasnio i da žena osiguranik ima, takoreći, povlastice na osnovu rođene djece.

“Za svako rođeno dijete, ženi osiguraniku se umanjuje jedna godina staža osiguranja”, objašnjavaju u ovom fondu.

Objasnili su šta kada žena nema navršenih 65 godina života. U tom slučaju pravo na starosnu penziju ima kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Kada je potrebno početi proceduru

Ono što je možda i najbitnije osiguranicima koji su na pragu penzije jeste objašnjenje Fonda kada bi trebalo da započnu proceduru.

Fond navodi da za ostvarenje starosne penzije budući penzioner treba da se jave najmanje godinu dana unaprijed.

“Da se pregleda dokumentacija i vidi da li trebaju potvrde staža. Za odlazak u starosnu penziju od dokumentacije je potreban rodni list, ovjerena kopija radne knjižice, tekući račun. Rodni list ne može da bude stariji od 2012, jer od tada važe trajni rodni listovi”, kažu u Fondu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Zahtjev se predaje prema mjestu prebivališta, mjestu poslednjeg osiguranja u najbližu poslovnicu Fonda. Zahtjev se može predati poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji su uslovi za starosnu penziju i šta je potrebno od dokumentacije?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranje Republike Srpske propisani su uslovi za penziju. Ti uslovi podrazumijevaju određen broj staža osiguranja, i naravno broj godina osiguranika.

Ko ima pravo na starosnu penziju

Osnovno pravo na starosnu penziju stiče osiguranik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, postoje i raniji uslovi za odlazak u penziju. Osiguranik koji navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža može otići u penziju i prije 65. godine. Za osiguranice žene granica je nešto niža.

Pravo na starosnu penziju ostvaruju sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Osiguranicima koji imaju staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica od 65 godina snižava se za ukupno uvećanje staža, ali ne ispod 55 godina života.

Koja dokumentacija je potrebna

Za ostvarivanje prava na penziju potrebno je podnijeti sljedeća dokumenta: lična karta na uvid, izvod iz matične knjige rođenih, radna knjižica — ovjerena kopija, te popunjen zahtjev za ostvarivanje prava na penziju koji se dobija u Fondu. Uz to, potrebno je dostaviti i dokaz o radnom stažu ostvarenom kod drugog nosioca osiguranja, ako takvog staža ima.

Za porodičnu penziju potreban je i izvod iz matične knjige vjenčanih te izvod iz matične knjige umrlih, a za invalidsku penziju obavezna je medicinska dokumentacija.
Penzioneri koji žive van Bosne i Hercegovine

Penzioneri s prebivalištem van BiH dužni su Fondu dostaviti potvrdu o životu, koja je neophodna za redovnu isplatu penzije u narednoj godini.

Izuzetak su penzioneri koji žive u državama nastalim na području bivše SFRJ — zahvaljujući elektronskoj razmjeni podataka između fondova, oni više nisu u obavezi da redovno dostavljaju potvrdu o životu. Obaveza postoji samo jednom, prilikom prijema rješenja o ostvarenom pravu na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: