U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Penziju za april primiće 294.541 korisnika prava u Republici Srpskoj. Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske na dan 30. aprila 2026. godine bilo je 732 penzionera više nego mjesec ranije

Za isplatu penzije za april potrebno je 177,95 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu za isplatu je obezbijeđeno 180,09 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 697,36 KM i čini 42,42% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj, navodi se u dokumentu Fonda PIO.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za april iznosi 1.051,94 KM, što čini 63,99% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za april u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u aprilu 2026. godine iznosio je 153,37 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za april čine starosne penzije sa 64,69%, porodične sa 23,56%, invalidske sa 11,70% i ostala prava sa 0,05%.

Broj osiguranika u aprilu iznosi 336.479, dok stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — iznosi 1,14.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Isplata aprilske penzije za penzionere Republike Srpske počeće sutra, 8. maja, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Za isplatu penzija obezbijeđeno je 180 miliona KM.

“Vlada Republike Srpske će u predstojećem periodu, u procesu izrade Rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarije populacije, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti”, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Budžetom Republike Srpske je u 2026. godini za penzije namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Rebalansom budžeta koji je u izradi planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Inflacija u Srpskoj 4,9 posto: Cijene sve veće

Cijene u Republici Srpskoj nastavljaju da rastu. U martu 2026. godine, sve što prosječan građanin kupuje koštalo je 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

U poređenju s februarom rast je iznosio 1,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Najteži udarac u martu stigao je s pumpe

Prevoz je u jednom jedinom mjesecu poskupio za čak 11,3 posto, primarno zbog rasta cijena goriva i troškova korišćenja automobila. Na godišnjoj osnovi, prevoz je skupljio za 9,1 posto – što svakodnevne voznike ozbiljno osjeća u novčaniku.

Nije mnogo bolje ni kad stigne račun. Stanovanje, struja, gas i komunalne usluge skuplje su za 10,6 posto u odnosu na mart 2025. godine. Električna energija i ostali energenti porasli su za 12,1 posto godišnje, a vode i komunalnih usluga ima za 8,9 posto više nego lani.

Zdravstvene usluge poskupjele su za 9,6 posto na godišnjoj osnovi.

Možda vas zanima i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Jedina dobra vijest dolazi iz prodavnice – cijene hrane i bezalkoholnih pića pale su u martu za 0,5 posto u odnosu na februar. No, to je kratkotrajna olakšica: hrana je na godišnjoj osnovi i dalje skuplja za 2,6 posto, a u poređenju s 2015. godinom – za nevjerovatnih 57,7 posto.

U istom periodu, spoljna trgovina pokazuje rastući uvozni pritisak. Republika Srpska je u prvom kvartalu 2026. uvezla robu u vrijednosti 1,9 milijardi KM, a izvezla 1,25 milijardi – što znači da je trgovinski deficit iznosio 648,8 miliona KM. Uvoz energenata porastao je za 35,8 posto u poređenju s prošlom godinom, što je jedan od ključnih faktora koji hrane inflaciju.

Ukratko: pune cijene, manje kupovne moći. Ono što smo mogli kupiti za 100 maraka 2015. godine, danas košta 134,5 maraka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Penziju za mart primiće 293.809 korisnika prava. Od tog broja njih 235.899 živi u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 57.910 korisnika.

Za isplatu penzije za mart potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu to za isplatu je obezbijeđeno 179,89 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM i čini 42,26% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM, što čini 63,68% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za mart u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u martu 2026. godine, iznosio je 152,01 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za mart čine starosne penzije sa 64,59%, porodične sa 23,62%, invalidske sa 11,74% i ostala prava sa 0,05%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Republici Srpskoj 8. aprila

Penzhije za mart u Republici Srpskoj biće isplaćene sutra, 8. aprila. Iz Ministarstva finansija Republike Srpske saopšteno je da je za ove namjene obezbijeđeno je 180 miliona KM.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, sredstva za isplatu penzija obezbijeđena su u budžetu Republike Srpske.

U tom budžetu za 2026. godinu za isplatu penzija planirano je ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više nego što je bilo u budžetu za 2025. godinu.

Iz Ministarstva podsjećaju da su penzije od 2013. godine usklađivane 24 puta, od čega 10 puta redovno i 14 puta vanredno, uz realno povećanje od 116,3 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske u avgustu stiže jednokratna pomoć?

Penzionerima u Republici Srpskoj u avgustu ili septembru mogla bi biti isplaćena jednokratna pomoć.

To je saopšteno nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.

“Razmišljamo o jednokratnoj pomoći penzionerima tamo negdje već u avgustu, spetembru, ali i jednokratnoj pomoći mladima isto u tom periodu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke.

U ovom trenutku još uvijek nije poznato koliko bi ta pomoć mogla iznositi. Takođe, bilo je govora i o tome kako pomoći penzionerima sa najnžim primanjima.

On je rekao da će od nadležnih tražiti i da se pornađe mogućnost povećanja plata budžetskim korisnicima. To bi se takođe trebalo desiti u septembru ove godine i to za pet posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji su uslovi za starosnu penziju i šta je potrebno od dokumentacije?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranje Republike Srpske propisani su uslovi za penziju. Ti uslovi podrazumijevaju određen broj staža osiguranja, i naravno broj godina osiguranika.

Ko ima pravo na starosnu penziju

Osnovno pravo na starosnu penziju stiče osiguranik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, postoje i raniji uslovi za odlazak u penziju. Osiguranik koji navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža može otići u penziju i prije 65. godine. Za osiguranice žene granica je nešto niža.

Pravo na starosnu penziju ostvaruju sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Osiguranicima koji imaju staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica od 65 godina snižava se za ukupno uvećanje staža, ali ne ispod 55 godina života.

Koja dokumentacija je potrebna

Za ostvarivanje prava na penziju potrebno je podnijeti sljedeća dokumenta: lična karta na uvid, izvod iz matične knjige rođenih, radna knjižica — ovjerena kopija, te popunjen zahtjev za ostvarivanje prava na penziju koji se dobija u Fondu. Uz to, potrebno je dostaviti i dokaz o radnom stažu ostvarenom kod drugog nosioca osiguranja, ako takvog staža ima.

Za porodičnu penziju potreban je i izvod iz matične knjige vjenčanih te izvod iz matične knjige umrlih, a za invalidsku penziju obavezna je medicinska dokumentacija.
Penzioneri koji žive van Bosne i Hercegovine

Penzioneri s prebivalištem van BiH dužni su Fondu dostaviti potvrdu o životu, koja je neophodna za redovnu isplatu penzije u narednoj godini.

Izuzetak su penzioneri koji žive u državama nastalim na području bivše SFRJ — zahvaljujući elektronskoj razmjeni podataka između fondova, oni više nisu u obavezi da redovno dostavljaju potvrdu o životu. Obaveza postoji samo jednom, prilikom prijema rješenja o ostvarenom pravu na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Više od 9.600 penzionera u Republici Srpskoj se vratilo na posao. Među njima je Radovan Lužija, bivše vojno lice, koji je sa 58 godina otišao u penziju.

Međutim, odlučio je da svoje navike koje je stekao u vojsci upotrijebi za nešto korisno. Ističe da mu je cilj da ostane aktivan, a u firmi koja se bavi zaštitom je već 8 godina.

“Tu sam dok se mogu nositi sa mladosti, imam neko iskustvo u našoj intervenciji su većinom mlađi momci i sa našim iskustvom i godinama to prilagođavamo i nadam se još par godina”, kaže Lužija i nastavlja:

“Radio sam kao profesionalno vojno lice Vojske Republike Srpske, oficir, 2006 godine pri spajanju vojske oružanih snaga gdje sam ja dobio mjesto služenja Tuzla, kasarna Dubrave gdje sam bio 9 godina i penzionisan 2017. godine”.

Među penzionisanim licima koji rade su i profesori Univerziteta u Banjaluci. Nastavnik koji je u akademskoj godini napunio 68 godina stiče pravo na penzionisanje. Međutim ukoliko na prethodno raspisanom konkursu nije izabran odgovarajući kandidat, postoji opcija da isti budu angažovani u nastavi.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje to rade penzioneri?

“Izuzev od toga mogu biti redovni nastavnici univerziteta. Ako smo raspisali konkurs i ako konkurs nije uspio, nastavnik koji je redovni ima pravo da još jednu odnosno dvije akademske godine bude angažovan. Odnosno dok ne napuni 70 godina. Trenutno na univerzitetu koji su preko 68 god njih je četvoro”, rekao je Dario Stanković, portparol Univerziteta u Banjaluci.

U kojim oblastim najviše rade penzioneri

Djelatnosti u kojima najčešće rade penzionisana lica su ona sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima poput inžinjera, ljekara, stomatologa i pravnika, piše ATV.

“Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost, rudarstvo i dr. To su poslovi gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Zatim oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju”, poručuju iz Fonda PIO.

Povratak penzionera na tržište rada najčešće dolazi zbog potrebe poslodavaca za iskusnim kadrom. Tu su i zbog lične želje penzionera da ostanu aktivni i dodatno zarade.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Obavještenje Fonda PIO: Dostaviti isključivo traženu dokumentaciju

Fond PIO Republike Srpske podsjeća osiguranike da je u postupcima ostvarivanja prava treba dostaviti dokumentaciju koja je propisana.

To znači da se dostavlja dokumentacija koja je jasno i izričito navedena u zahtjevu za ostvarivanje konkretnog prava.

Dostavljanje dokumentacije i ličnih podataka koji nisu traženi ne doprinosi unapređenju efikasnosti postupka i dodatno usložnjava isti.

Fond postupke vodi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka, primjenjujući načela zakonitosti i minimizacije podataka odnosno obrađujući isključivo podatke koji su nužni za pravilno i potpuno odlučivanje.

Koristimo se prilikom da podsjetimo podnosioce zahtjeva koji svoje zahtjeve dostavljaju putem pošte da ne prilažu kopiju lične karte. Takođe ne treba brilagati bilo koji drugi identifikacioni dokument. Za obradu zahtjeva to nije potrebno.

“Svi lični podaci koji nisu neophodni za obradu zahtjeva moraju biti uništeni, te nepotrebno dostavljanje dokumentacije stvara dodatne administrativne troškove”, kažu u Fondu PIO.

S tim u vezi, Fond poziva podnosioce zahtjeva da pažljivo prate uputstva prilikom podnošenja zahtjeva. U slučaju nejasnoća treba, blagovremeno da se obrate nadležnim organizacionim jedinicama, kako bi se postupak ostvarivanja prava sproveo efikasno, zakonito i uz punu zaštitu ličnih podataka.

Možda vas interesuje i ovo:

Isplata penzija u Republici Srpskoj: Ko će morati lično podizati novac?

Podijeli tekst sa drugima na: