Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

Prevoznici u Banjaluci traže povećanje cijena karata za gradski i prigradski prevoz sa 2,30 KM na 3,10 KM, a međugradski prevoz prema Laktašima, Srpcu, Klašnicama i Slatini već je skuplji i radnička mjesečna karta od danas je skuplja za 10 do 20 KM.

Direktor “Autoprevoza Gradski saobraćaj” iz Banjaluke Dejan Mijić izjavio je da je ovo treći zahtjev za poskupljenje koji su prevoznici uputili gradu. Naveo je da očekuje da jedna od tačaka naredne sjednice Skupštine grada bude i ove.

“To je nepopularan način. Ali svi koji rade po slobodnom principu moraju od nečega da plate troškove. Mi plaćamo od onoga što zaradimo, a u ovom slučaju to je cijena karte”, naveo je Mijić.

Napomenuo je da je aktuelni cjenovnik usvojen 2022. godine, a da su u međuvremenu poskupile sve druge komunalne usluge.

On je rekao da su prevoznici podnijeli zahtjev za cjenovnik. Rekao je i da postoji opcija da grad, preuzme tu obavezu umjesto građana i plati razliku.

Prema predloženom cjenovniku, set od pet karata kupljenih na kiosku prevoznika iznosio bi 13.00 KM. Jedinstvena dnevna karta koštala bi 9.50 KM.

Mjesečna karta na grupi linija za radnike iznosila bi 76.00 KM, za studente i đake 52.00 KM, a za penzionere 24.00 KM.

Za djecu poginulih boraca koja pohađaju srednju školu ili fakultet, supruge poginulih boraca koje nisu penzioneri i invalide prve i druge kategorije predložena je cijena od 23.00 KM.

Jedinstvena mjesečna karta za radnike koštala bi 104.00 KM, za studente i đake 68.00 KM, a za penzionere 37.00 KM.

Prevoznici već obavjestili korisnike o povećanju cijena

Mijić je naveo da zahtjev za povećanje cijena podnose “Autoprevoz GS”, “Bočac tours” i “Pavlović turs”, kao nosioci grupe, u svoje ime i u ime kooperanata.

“Pavlović turs”, koji obavlja i međugradski prevoz, obavjestio je ranije korisnike da su zbog promjene svih parametara koji utiču na formiranje njihovih cjenovnika prinuđeni od 26. oktobra koriguju cijene karata.

Cijena radničke mjesečne karte iz Banjaluke do Slatine od danas košta 90 KM. Ranije je bila 75 KM. Pojedinačna karta do Slatine umjesto 3,50 KM košta 4,50 KM.

Na prodajnom mjestu “Pavlović tursa” rekli su da radnička mjesečna karta iz Banjaluke do Klašnica sada košta 100 KM umjesto dosadašnjih 90 KM. Pojedinačna karta sada košta 5,50 KM umjesto 4.50 KM.

Radnička mjesečna karta do Laktaša sada košta 105 KM. Ranije je bila umjesto 95 KM. Pojedinačna karta je poskupila sa pet na šest KM. Od Banjaluke do Srpca karta košta 200 KM, umjesto dosadašnjih 180 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna bruto plata u septembru bila je 2.668 KM.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske. U odnosu na septembar prošle godine veće su za čak šest odsto.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Hoće li rasti penzije?

Rast plata i potrošačkih cijena znači da će rasti i penzije.

Naime, Zakonom o PIO Republike Srpske predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje radi se na principu 50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo.

Hipotetički, ako bi ostali ovi procenti rasta plata i potrošačkih cijena penzija bi u januaru trebala porasti za 8,45 posto.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Podijeli tekst sa drugima na:

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Promjene na globalnom nivou reflektovale su se na cijeli svijet, a sa njima kao i uvijek došla su i poskupljenja.

Koliko je novca potrebno da se spremite za slavu, a koliko da odete nekom u goste, zavisi, ali u prosjeku radi se o minimalno 50 KM.

Ukoliko ste nekome krenuli na slavu, rođendan ili neko drugo okupljanje za flašu pića, kafu, šećer i možda neko voće ili još neku čokoladu za najmlađe, ukoliko budete imali sreće daćete 50 KM, a ukoliko ne budete tražili one najjeftinije opcije, račun na kasi će vas šokirati.

“Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno i da će hidropotencijal i sve ovo što očekujemo u narednom periodu biti povoljnije i da neće doći do drastičnog povećanja električne energije jer svjedoci smo da ako električna energija poskupi privrednim društvima to se i te kako onda odražava i na građane”, rekla je za ATV Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja potrošača “DON”, Prijedor.

Kako Marićeva navodi građani će osjetiti promjene u potrošačkoj korpi te ukoliko u martu dođe do poskupljenja i građanima, te promjene će izazvati lančanu reakciju jer sva preduzeća zavisna od električne energije povećaće svoje cijene.

“Dakle, nikad ne ide jedno povećanje samo, nego, povećava se i sve ostalo. Priča o povećanju cijene električne energije vidimo da je izazvala burne reakcije među građanima. Svi se plaše tih povećanja”, poručuje Marićeva.

Poklon kesa

Poklon i nije uvijek obavezan. Pošto smo robovi navika sami sebi smo na neki način nametnuli ovu obavezu. Neophodno je u tom slučaju i izdvojiti novac.

“Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu. Ponesemo bilo šta, flaša vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera. Ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka. To je ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode”, govori Marićeva.

Prema njenim riječima, primjetno je da sva pomenuta poskupljenja uticala su i na kafu, čija cijena za pola kilograma odavno je prešla 10 KM, a kafa je kao proizvod neizbježna od poklona, svakodnevnice i kao takva je najviše poskupila.

“Tu su apsolutno i svi konditorski proizvodi, koji su većinom iz uvoza i zbog toga skuplji. Danas i neku flašu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju. Međutim kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima”, govori Marićeva.

Kolika plata je dovoljna?

Aktuelna tema u BiH jeste prosječna, minimalna i plata sam po sebi te, kako Marićeva kaže jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe.

“Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe. Tako da je danas sve diskutabilno i mislim da se danas svaka marka važe. Međutim, svjedoci smo upravo tih promjena. Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM”, govori Marićeva.

Da bi se uspjelo izaći na kraj s troškovima tokom mjeseca, neophodno je jako dobro planirati. Da bi zadovoljila potrebe i izdatke trenutna plata treba biti daleko veća.

Bez plana se u mjesec ne može ulaziti posebno porodica gdje žive i djeca, kojima je potrebna odjeća, stvari za školu, računi, hrana, krediti pa na kraju i odlasci na događaje poput rođendana, svadbi, slava pa i sahrana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Još nije poznato ni kada će ni za koliko će poskupjeti struja za privredu u Republici Srpskoj, ali je jedno jasno kao dan – ceh će na kraju platiti građani.

U tome su saglasni svi, od ekonomista, preko privrednika i sindikalaca, do potrošača. Iz njihovih izjava može se zaključiti da je sve zabrinulo ono što je u ponedjeljak poručila vlast. Vlast je, podsjetimo, potvrdila da cijena električne energije za stanovništvo neće rasti do marta sljedeće godine, dok će za privredu biti povećana.

Šta godinama bilježi pad?

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da prerađivačka industrija, koja je uglavnom izvozno orijentisana, već četiri uzastopne godine bilježi pad.

“Znači, bilježi pad privredne aktivnosti, bilježi pad broja zaposlenih i bilježi pad izvoza, a povećava nam se konstantno uvoz. Zašto nam se povećava uvoz? Zato što imamo konstantnu inflaciju. I suštinski proizvodi iz inostranstva postaju sve zastupljeniji na našem tržištu. Kompanije koje izvoze na inostrana tržišta zbog gubljenja konkurentnosti imaju sve manje izvoza”, upozorio je Škrebić.

Pribojavaju se privrednici, kako navodi Škrebić, velikog rasta cijena električne energije, jer će to dovesti do daljeg gubitka konkurentnosti na zapadnoevropskom i svjetskom tržištu kompanija iz Republike Srpske.

“S druge strane, dovešće, što se tiče stanovništva, da daljeg rasta cijena robe široke potrošnje”, rekao je Škrebić.

Prema njegovim riječima, vrtlog inflacije, podizanjem cijena osnovnog energenta, u koji spada i struja, dovešće do nove inflacije.

“To će dovesti do zahtjeva za veći rast plata. Ukoliko to ne bude praćeno rastom produktivnosti naših kompanija, dovešće nas do daljeg pada konkurentnosti”, rekao je Škrebić.

Ko se igra sa potrošačima?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kritikuje, kako navodi, igranke sa potrošačima. Te igranke su su, kako poručuje, vrlo neumjesne i nekorektne.

“Stvarno ne znam do koje mjere se standard građana treba spustiti da bi Vlada preduzela nešto. Dakle, odraziće se na standard građana, odraziće se i na samu situaciju među nama u onom smislu međuljudskih odnosa i strahova, šta i kako će se dešavati dalje”, navela je Šešlija, komentarišući najavljeni rast cijena struje za privredu.

Privrednici se, kaže Šešlija, neće odreći nijedne svoje marke, nego će oni ovo poskupljenje fakturisati građanima.

“U krajnjoj liniji, privrednike to neće pogoditi u onom smislu kako će pogoditi građane. Politika cijena kod nas nije zakonom dobro regulisana. Kad se poveća cijena struje, automatski se povećava i cijena proizvoda, bez obzira na to o čemu se radi, da li su cipele u pitanju ili hljeb”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine“.

U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, takođe očekuje mogućnost da će se povećanje cijena struje za privredu odraziti i na građane, a pojasnio je i u kojoj mjeri.

“U mjeri u kojoj troškovi električne energije participiraju u strukturi proizvodnih troškova, sa jedne strane, i tržišne moći proizvođača da teret rasta troškova prebace na cijene, sa druge strane, kretaće se mogući rast cijena usljed rasta cijena električne energije za privredu. Moguće je da se i ovo iskoristi kao izgovor za povećanja cijena iznad onih opravdanih rastom troškova. To bi se moglo spriječiti inspekcijskim kontrolama”, naglasio je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Kakva je praksa u Republici Srpskoj?

Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kaže da je dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj da privredni subjekti bilo kakva poskupljenja odmah prevaljuju na potrošačke cijene, odnosno taj ceh na kraju plaćaju potrošači, tj. građani.

“Ako posmatramo prošlu godinu, privredni subjekti su prijavili povećanje neto ostvarene dobiti za više od 17 odsto. Ako posmatramo, primjera radi, samu trgovinu, taj rast dobiti je bio 21 odsto, što jasno pokazuje tu dugogodišnju praksu”, navela je Radomirova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene na pijaci: Kilogram bijelog luka skuplji od kilograma mesa

Cijene na pijaci u Banjaluci nisu bile nikada veće. Jesenja ponuda na banjalučkoj tržnici donosi širok raspon cijena voća i povrća, a među skupljim proizvodima su bijeli luk, celer, peršun i suve šljive.

Kilogram bijelog luka košta od 17 do 20 KM, dok se celer i peršun prodaju po 10 KM. Suve šljive su od 10 do 12 KM, a pasulj od sedam do 13 KM po kilogramu.

Boranija se može kupiti za devet do 12 KM, feferoni od devet do 10 KM. Cijena bijelog grožđa je od šest do osam KM. Zelena salata košta od šest do osam KM, a svježe smokve osam KM.

Kilogram karfiola i blitve košta od pet do šest KM, paradajz od četiri do pet. Paprika se kreće od tri do pet KM, a patlidžan od četiri do pet KM.

Od voća, kruške se prodaju po tri do pet KM, mandarine od tri do četiri, limun od četiri do pet, a banane od 2,5 do tri KM.

Jabuke koštaju od dvije do 2,5 KM, šljive od 1,5 do 2,5, a svježe smokve osam KM.

Među povrćem, krastavac košta od 2,5 do 3,5 KM, tikvice od 1,5 do 3,5, mrkva od dvije do tri, a cvekla od 2,5 do tri KM.

Kupus i krompir su po 1,5 KM, dok se crveni luk prodaje od 1,5 do 2,5 KM. Crvena roga košta četiri KM, piše Glas Sprske.

Cijene su iskazane po kilogramu, osim proizvoda koji se na tržnici prodaju po drugačijoj mjeri.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene goriva konstantno rastu, hoće li poskupiti i hrana?

Gorivo u Bosni i Hercegovini konstantno poskupljuje. Građani sve veći dio kućnog budžeta izdvajaju za odlazak na posao i svakodnevne obaveze. Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena, a mogućnost dodatnog rasterećenja kroz akcize i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.

Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za naredne četiri godine, troškovi života nastavljaju rasti. Građani na gorivo mjesečno izdvajaju stotine konvertibilnih maraka, dok im kupovna moć slabi.

Pun rezervoar za mnoge nedostižan

Punjenje rezervoara sve je veći izdatak za vozače. Mnogi kažu da više ne znaju na čemu mogu uštedjeti kako bi pokrili trošak goriva kojeg se teško mogu odreći.

Građani navode da mjesečno na gorivo troše između 200 i 300 KM, a pojedini ističu da su cijene postale previsoke. Koliko će građani platiti zavisi i od mjesta na kojem toče gorivo. U Tuzli je cijena dizela oko 3,55 KM, dok se u Foči i Laktašima približava iznosu od četiri marke po litru.

Građani zaokupljeni preživljavanjem, političari kampanjom

Dok građani podmiruju sve veće račune, vlast, prema ocjenama ekonomista, nije povukla dovoljno konkretnih poteza. Dio tereta poskupljenja, smatra ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, država bi trebala preuzeti na sebe.

„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plate. Ali bojim se da donosioci odluka, ne samo da se ne bave aktivnim ekonomskim politikama koje bi nam osigurale da barem dio novca od zaduživanja države usmjerimo u vrlo hitne mjere, uključujući možda i dio povrata novca od akciza…“

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litru, koja je na snazi do 15. oktobra, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.

Međutim, nijedna od tih mjera nije zaustavila rast cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti, piše BHRT.

Izvjesna i nova poskupljenja?

Na kretanje cijena goriva utiču i međunarodna dešavanja. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić kaže da rast cijene nafte povlači i rast cijena drugih proizvoda i usluga.

„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega. Ono što su Huti nedavno uradili u Saudijskoj Arabiji, to je ustvari bio glavni naftovod za Evropu i zbog toga danas imamo povećane cijene nafte, koje će uticati na rast svega.“

Ista količina goriva, veći račun

Pedeset litara dizela, po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, košta 187 KM. To je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.

Za građane to znači veći izdatak za istu količinu goriva i isti put do posla.

Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da građani zbog rasta troškova počinju smanjivati potrošnju.

„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju, a to znači da je nečiji posao i, samim tim, usporavanjem ekonomije, imate sve manje i manje prostora da djelujete na tržištu da biste spašavali radna mjesta, ekonomski rast i zadržali uopšte standard koji imate.“

Građani nemaju mogućnost da svoje račune odgode do nakon izbora. Dok traje izborna kampanja, rast cijena goriva već direktno utiče na njihove kućne budžete i svakodnevne troškove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene sve veći udar na penzionere: Hrana, grijanje i gorivo sve skuplji

Rast cijena hrane, goriva, lijekova i energenata sve više opterećuje kućne budžete građana u Bosni i Hercegovini. Posebno su ugroženi penzioneri u BiH sa najnižim primanjima, koji nakon plaćanja osnovnih računa često nemaju dovoljno novca ni za hranu.

Koliko je situacija teška, najbolje pokazuje podatak da iz kuhinja Udruženja Pomozi.ba svakog dana izađe oko hiljadu gotovih obroka. Osim sarajevskog Restorana dobre volje, obroci se pripremaju i u Travniku, Bihaću i Zenici.

Jedan obrok dnevno mnogima je kao dukat

U sarajevskoj kuhinji već u jutarnjim satima okuplja se veliki broj ljudi kojima će taj obrok biti jedini tokom dana. Među njima je mnogo penzionera.

„Ovo je zauhar, dnevni obrok je odličan. Da jednom samo jedem po danu, meni je dobro“, kazala je jedna korisnica kuhinje.

Koliko ovaj obrok znači ljudima koji teško žive, pokazuje i priča Munira Kadića, osobe sa invaliditetom. On je kuhinju dobre volje opisao kao veliki oslonac u vremenu visokih cijena.

„Na ovoj skupoći doći ovdje, dobiti hljeb, dobiti mlijeko, dobiti da jede današnji čovjek, to je veliki dukat“, rekao je Kadić, piše Oslobođenje.

Iz Udruženja Pomozi.ba navode da se broj korisnika konstantno povećava. Kada neki korisnici odu u bolnicu ili preminu, na njihovo mjesto dolaze novi ljudi kojima je pomoć potrebna.

Istovremeno, broj građana koji donacijama podržavaju ovaj projekat je u blagom padu. Ipak, iz Udruženja poručuju da za sada imaju dovoljno sredstava da pomognu svima koji im se obrate u nevolji.

Penzioneri teško plaćaju hranu, lijekove i račune

Problem nije samo hrana. Sve veći broj građana teško plaća račune za struju, vodu, plin i kiriju.

Iz Pomozi.ba navode da pomažu ljudima i u podmirivanju tih troškova. Pojedina domaćinstva više ne mogu obezbijediti ni osnovne uslove za život.

Za penzionere u BiH dodatni problem predstavljaju troškovi lijekova. Mnogi od njih imaju redovne mjesečne izdatke za terapiju, zbog čega im nakon plaćanja lijekova ostaje još manje novca za hranu i račune.

Cijene goriva i energenata dodatno opterećuju građane

Dodatni pritisak stvaraju cijene energenata i goriva. Na benzinskim pumpama cijene se približavaju iznosu od četiri KM po litru, što predstavlja veliko opterećenje i za domaćinstva i za privredu.

Energetski stručnjak Edhem Bičakčić upozorava da se rast cijena prenosi i na domaće tržište. Kako navodi, bilježi se rast cijena benzina i dizela, dok je za treći kvartal već zabilježeno poskupljenje gasa od 17 posto.

Prema njegovim procjenama, moguće je i novo povećanje cijena u posljednjem kvartalu godine.

 Najniža penzija teško pokriva sve potrebe

Penzioneri posebno teško podnose ovakva poskupljenja. Izet Rizvo, predsjednik Upravnog odbora Saveza penzionera u FBiH, upozorava da je gotovo nemoguće rasporediti najnižu penziju na sve potrebne troškove.

„Ja ne znam uopšte kako to izdrži neko ko ima penziju od 690 maraka. Treba biti ekstra ekonomista da to rasporedi“, kazao je Rizvo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Skaču cijene goriva, evrodizel bi mogao ići na 3,8 KM

Cijena evrodizela u Republici Srpskoj mogla bi dostići cijenu od 3,8 KM. Ovo je rekao Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom u Privrednoj komori Republike Srpske.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela. Naglasio je i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM. Trenutni jaz je posljedica nestašice dizela.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto. Nenzina za 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra. Uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka. Na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Očekuje se dalji rast cijena

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama. Ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata. Iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Trenutno, cijena brent nafte je oko 108 dolara. To je značajno više nego prethodnih sedmica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene goriva ponovo rastu, dizel bi mogao ići i preko 4 KM

Cijene goriva u BiH ponovo rastu, a stručnjaci upozoravaju da bi se poskupljenje moglo nastaviti ukoliko cijena barela nafte nastavi rasti, te da bi dizel mogao dostići i 4 KM.

Almir Bečarević stučnjak za energetiku iz Sarajeva kazao je da je već u prethodna dva-tri dana došlo je do korekcije cijena goriva na benzinskim pumpama.

“Međutim, dalje će cijene prvenstveno zavisiti od kretanja cijene barela nafte. Ono što je bitno za građane jeste da je cijena dizela trenutno oko 3,50 KM. Cijena benzina kreće se između 3,20 i 3,30 KM. Vraćamo se na cijene koje smo imali prije dva-tri mjeseca. Ukoliko cijena barela nafte poraste na 110 do 120 dolara, dizel bi mogao otići i preko 4 KM”, kazao je Bečarević.

Ističe da danas cijena barela na svjetskim berzama iznosila je oko 97 dolara i ima tendenciju rasta.

“Kako se situacija na Bliskom istoku komplikuje, tako raste i cijena barela nafte. Niko ne može garantovati šta će se dešavati kada je riječ o ratnim sukobima i njihovom daljem razvoju. Međutim, činjenica je da je u posljednjih nekoliko dana cijena barela u trendu rasta i da se već približila granici od 100 dolara”, kazao je Bečarević.

Ističe da kada je riječ o tržištu prirodnog gasa, na referentnoj berzi u Nizozemskoj cijena gasa je, u odnosu na februar ove godine, porasla gotovo tri puta.

“To će se odraziti i na sve proizvode u Evropi koji se baziraju na prirodnom gasu. Nema dileme da će doći do povećanja cijena tih proizvoda. Samim tim će se dio tog udara preliti i na naše tržište”, kazao je Bečarević.

Savić: Dizel raste brže nego barel nafte

Đorđe Savić, iz Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena dizela u Banjaluci trenutno kreće od 3,37 do 3,46 KM po litru. Cijena benzina kreće se od 2,97 do 3,13 KM po litru, te da cijene osciliraju iz dana u dan.

“Možemo očekivati da će cijene nastaviti rasti za nekih 10 do 15 feninga po litru”, kazao je Savić.

Ističe da dizel u ovom trenutku raste znatno brže nego što raste cijena barela nafte.

Podijeli tekst sa drugima na:

Suša uzdrmala berze: Rastu cijene mesa i žitarica

Cijena mesa sve je veća, a zbog suše očekuje se znatno manji prinos kukuruza i ostalih žitarica. Zbog  toga će i cijena stočne hrane biti veća. Domaća stočna proizvodnja obezbjeđuje oko 20 odsto potreba i ne mogu da budu konkurentni cijeni mesa iz uvoza.

Podsticajne mjere poljoprivrednoj proizvodnji jedina su šansa domaćim proizvođačima da održe proizvodnju hrane.

Značajno povećanje cijene mesa u zemljama Evropske unije, razlog je poskupljenja mesa i na domaćem tržištu. Za porošače loša, ali za stočare povoljna okolnost, jer je domaća proizvodnja svinjskog mesa bila na koljenima.

Možda vas interesuje i ovo:

Suša uzima danak: Prepolovljen rok kukuruza

“Imali smo negdje samo situcaiju oko 1. maja da je cijena bila oko tri KM, pričam o utovljenicima. Sve ovo vrijeme cijena je bila između 2,10 i 2,50 , što nije ni blizu da pokrije troškove same proizvodnje”, rekao je Boban Petrić, iz Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske.

U posljednjih deset dana cijena svinjskog mesa povećana je na tri marke po kilogramu žive vage za tovljenike. Cijena prasića stagnira, ali se očekuje poskupljenje. Suša je u cijeloj Evropi, pa se očekuje poskuplenje stočne hrane

I proizvođači stočne hrane koriste ovaj period za uvoz žitarica da bi obezbijedili zalihe do jeseni, kada očekuju poskupljenje.

Kako, s obzirom na otvoreno tržište, sačuvati profitabilnu domaću proizvodnju hrane, ali i zaštititi potrošače od visokih cijena osnovnih životnih namirnica? Farmeri, u zaštiti domaće proizvodnje, traže nova rješenja u dogovoru s Vladom, odnosno resornim ministarstvom.

Podijeli tekst sa drugima na: