Cijene u BiH za pet godina uduplane, neke i više od toga (VIDEO)

Portal Akta.ba analizirao je i poredio cijene u proteklih pet godina, a podaci dokazuju koliko je život u Bosni i Hercegovini poskupio prateći sve svjetske krize, koje su se višestruko odrazile na sve segmente u BiH.

Ako se pogleda petogodišnji period, primjetno je da je sve doslovno duplo skuplje, a mnogi proizvodi i usluge su čak višestruko skočili nagore.

Nijedan ekonomski segment života u BiH nije ostao pošteđen u proteklih pet godina.

Statistika je obuhvatila podatke iz svih većih gradova. Iz nje je vidljivo da su cijene u odnosu na 2021. u prosjeku duplo veće za sve proizvode i usluge.

Nema naznaka da će se zaustaviti, uprkos zvaničnim podacima o usporavanju inflacije za jedan procenat.

Zanimljivo je bilo posmatrati cijene frizerskih usluga u proteklih nekoliko godina.

Frizeri i preduzetnici za BHRT kažu da je razloga više, od drastičnog povećanja minimalca do poskupljenja najma prostora, te repromaterijala.

Cijene uzastopno rastu pet godina

Javni parking u Sarajevu godinama je koštao dvije KM po satu u prvoj zoni, te jednu KM u drugoj zoni. Od 27. jula se primjenjuje novi cjenovnik po kojem sat u prvoj zoni košta tri KM, a u drugoj dvije KM. I u Banjaluci je cijena parkinga povećana za marku.

S obzirom na to da cijene rastu uzastopno već pet godina, građani kažu da su prestali i razmišljati o razlikama u cijenama. Fokus je kako samo s hranom pregurati mjesec.

“70 posto prihoda ide na hranu. To treba ili PDV smanjiti ili nešto uraditi po tom pitanju – kaže jedan građanin.

“Na šta ću drugo, ništa ne kupujem sebi, ako kupim nešto da pojedem i to je to”, dodaje jedna penzionerka.

Rast cijena nisu zaustavila ni predizborna obećanja koja pljušte na sve strane.

Socijalna karta je tek u najavi, dok podatak o 60 javnih kuhinja u BiH koje hrane više od 18 hiljada građana nikome ne zvoni za uzbunu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija kao šok: Smanjeni prihodi ruše životni standard

U vremenu rastućih troškova i ekonomske neizvjesnosti, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje sve aktuelnije. Ekonomista Miloš Grujić objašnjava šta je fond za “crne dane”, koliko treba da iznosi i kako ga graditi.

Tri do šest mjesečnih plata

Fond za “crne dane” je likvidna rezerva namijenjena isključivo za hitne situacije — iznenadni kvar, trošak liječenja ili privremeni gubitak prihoda. Finansijski stručnjaci preporučuju da taj iznos pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Međutim, put do tog cilja nije kratak. Ako mjesečno odvajate pet odsto plate, samo za iznos jedne mjesečne zarade potrebno je 20 mjeseci. Za rezervu od šest plata — punih deset godina štednje.

Upravo zato je važno početi što prije, jer svaki odgođeni mjesec produžava put do finansijske sigurnosti.

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da štednja stanovništva kontinuirano raste — depoziti građana krajem prošle godine dostigli su oko 20 milijardi KM, što je povećanje od 11,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, sve manje novca se oročava. Oko 50 odsto sredstava drži se na transakcionim računima, a učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto. Građani svjesno žrtvuju veće kamate zbog slobode raspolaganja novcem u svakom trenutku.

Kako početi

Prvi korak je preispitivanje mjesečnih troškova — impulsivne kupovine, pretplate koje se ne koriste, nepotrebni gadžeti. Smisla ima odvajati bilo koji iznos, pa makar to bilo 20 KM mjesečno, jer je od same sume važnija disciplina. Štednja se planira odmah po prijemu plate, a ne od onoga što eventualno ostane na kraju mjeseca.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

Oročena štednja nije dobar izbor za fond za hitne situacije — novac mora biti odmah dostupan. Uz tekuću rezervu, Miloš Grujić, ekonomista preporučuje i dugoročno ulaganje na tržištu kapitala kao jedini način da se kapital zaštiti od inflacije.

Penzija kao budžetski šok

Posebno upozorenje Grujić upućuje onima koji ne razmišljaju o dugoročnoj finansijskoj slici. Prosječna penzija iznosi tek oko 44 odsto prosječne plate, što znači drastičan pad životnog standarda u trenutku odlaska u penziju. Čak i bez kreditnih obaveza, ta razlika u prihodima teško se premošćuje bez prethodno akumuliranog kapitala.

“O penzionim planovima i dodatnim izvorima prihoda treba razmišljati još juče, jer je vrijeme najvažniji resurs u procesu ulaganja”, kaže Grujić, a prenosi Mondo dodajući da odgađanje ove odluke samo povećava teret koji pada na pleća u godinama kada je teže raditi i zarađivati.

Najčešća greška

Čekanje “boljih vremena” ili veće plate kako bi se uopšte počelo štediti. Finansijska disciplina ne gradi se na visini prihoda, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje. Nikada ne štedite ono što ostane nakon trošenja — trošite ono što ostane nakon što ste prvo odvojili za štednju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: