Vidovićeva najavila veće penzije i prosječnu platu od 1.000 evra

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske rekla je da će  u narednom periodu u Srpskoj biti povećane plate, penzije i socijalna davanja.

“Biće i pomoć za mlade kako bi započeli svoje biznise. Očekujemo da će prosječna plata naredne godine biti 1.000 evra”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

Možda vas interesuje i ovo:

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Ona je ocijenila da će Republika Srpska u narednom periodu imati reformu ekonomije u dva pravca – pomoć naučno-tehnološkom razvoju i prerađivačkoj industriji.

Kada je riječ o privredi, Vidovićeva je naglasila da Republika Srpska ima najbolji ambijent u cijelom regionu.

“Nećemo smanjivati poreze i doprinose, ali ćemo redefinisati podsticaje i subvencije”, navela je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, Republika Srpska ima nisko zaduženje koje će i krajem naredne godine iznositi 36 odsto.

“U Srpskoj se rade mnogi projekti. Najveći projekat je Hidroelektrana `Dabar` za koju se očekuje da će biti na mreži 2028. godine. Radimo i auto-puteve, te gasovod koji se finansira iz budžeta”, rekla je Vidovićeva

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da će iduće godine Republika Srpska imati stabilizirajući budžet.

On je nakon sjednice Predsjedništva ove stranke naglasio i da su finansije stabilne i da će BDP iznositi 20 milijardi KM.

“Imamo rast prerađivačke industrije, iako je ranije zabilježen njen pad. Imamo rast i direktnih prihoda od 10 odsto, a indirektnih prihoda šest odsto. Realni rast ličnih prihoda je 10 odsto.  To govori da je nadmašio inflaciju koja je bila od četiri od šest odsto”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Možda vas zanima i ovo:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

On kaže da će naredne godine Republika Srpska imati stabilizirajući budžet, čime će biti obezbijeđen rast penzija i boračkog dodatka od 7,5 do osam odsto.

“Imamo realan rast primanja. Plate u Republici Srpskoj će rasti, a već od 1. januara u prosvjeti i nakon toga za ostale korisnike. SNSD će imati cjeloviti program za napredak društva”, istakao je Dodik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske trebalo bi da od ponedjeljka, 2. novembra, počne pregovore o iznosu najniže plate za narednu godinu.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata rekao je da se najniža plata mora značajno povećati. Naveo je da je inflacija velika, i da su povećane cijene osnovnih životnih namirnica. Istakao je i da su najavljena i nova poskupljenja.

“Od iduće godine je planirano povećanje penzija od 7,5 do osam odsto. To bi značilo da plata mora značajno više da raste”, rekao je Stanković.

Inače, od rasta plate znači i koliko će rasti penzija. Što plata više raste to je bolje, jer se onda i penzija više povećava.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Istakao je da radnici kao najveći problem navode niske plate. Predstavio je i rezultate istraživanja o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika. To istraživanje je pokazalo da oko 95 odsto radnika smatra da bi “dostojanstvena plata” u neto iznosu trebalo da bude 2.000 i više KM.

“Podatak koji smo dobili ovim istraživanjem je da više od 37 odsto radnika razmišlja o odlasku iz Republike Srpske“, rekao je Stanković.

Naglasio je i da je više od 50 posto žene među radnicima koji žele da odu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna bruto plata u septembru bila je 2.668 KM.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske. U odnosu na septembar prošle godine veće su za čak šest odsto.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Hoće li rasti penzije?

Rast plata i potrošačkih cijena znači da će rasti i penzije.

Naime, Zakonom o PIO Republike Srpske predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje radi se na principu 50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo.

Hipotetički, ako bi ostali ovi procenti rasta plata i potrošačkih cijena penzija bi u januaru trebala porasti za 8,45 posto.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene goriva konstantno rastu, hoće li poskupiti i hrana?

Gorivo u Bosni i Hercegovini konstantno poskupljuje. Građani sve veći dio kućnog budžeta izdvajaju za odlazak na posao i svakodnevne obaveze. Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena, a mogućnost dodatnog rasterećenja kroz akcize i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.

Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za naredne četiri godine, troškovi života nastavljaju rasti. Građani na gorivo mjesečno izdvajaju stotine konvertibilnih maraka, dok im kupovna moć slabi.

Pun rezervoar za mnoge nedostižan

Punjenje rezervoara sve je veći izdatak za vozače. Mnogi kažu da više ne znaju na čemu mogu uštedjeti kako bi pokrili trošak goriva kojeg se teško mogu odreći.

Građani navode da mjesečno na gorivo troše između 200 i 300 KM, a pojedini ističu da su cijene postale previsoke. Koliko će građani platiti zavisi i od mjesta na kojem toče gorivo. U Tuzli je cijena dizela oko 3,55 KM, dok se u Foči i Laktašima približava iznosu od četiri marke po litru.

Građani zaokupljeni preživljavanjem, političari kampanjom

Dok građani podmiruju sve veće račune, vlast, prema ocjenama ekonomista, nije povukla dovoljno konkretnih poteza. Dio tereta poskupljenja, smatra ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, država bi trebala preuzeti na sebe.

„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plate. Ali bojim se da donosioci odluka, ne samo da se ne bave aktivnim ekonomskim politikama koje bi nam osigurale da barem dio novca od zaduživanja države usmjerimo u vrlo hitne mjere, uključujući možda i dio povrata novca od akciza…“

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litru, koja je na snazi do 15. oktobra, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.

Međutim, nijedna od tih mjera nije zaustavila rast cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti, piše BHRT.

Izvjesna i nova poskupljenja?

Na kretanje cijena goriva utiču i međunarodna dešavanja. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić kaže da rast cijene nafte povlači i rast cijena drugih proizvoda i usluga.

„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega. Ono što su Huti nedavno uradili u Saudijskoj Arabiji, to je ustvari bio glavni naftovod za Evropu i zbog toga danas imamo povećane cijene nafte, koje će uticati na rast svega.“

Ista količina goriva, veći račun

Pedeset litara dizela, po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, košta 187 KM. To je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.

Za građane to znači veći izdatak za istu količinu goriva i isti put do posla.

Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da građani zbog rasta troškova počinju smanjivati potrošnju.

„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju, a to znači da je nečiji posao i, samim tim, usporavanjem ekonomije, imate sve manje i manje prostora da djelujete na tržištu da biste spašavali radna mjesta, ekonomski rast i zadržali uopšte standard koji imate.“

Građani nemaju mogućnost da svoje račune odgode do nakon izbora. Dok traje izborna kampanja, rast cijena goriva već direktno utiče na njihove kućne budžete i svakodnevne troškove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene u BiH za pet godina uduplane, neke i više od toga (VIDEO)

Portal Akta.ba analizirao je i poredio cijene u proteklih pet godina, a podaci dokazuju koliko je život u Bosni i Hercegovini poskupio prateći sve svjetske krize, koje su se višestruko odrazile na sve segmente u BiH.

Ako se pogleda petogodišnji period, primjetno je da je sve doslovno duplo skuplje, a mnogi proizvodi i usluge su čak višestruko skočili nagore.

Nijedan ekonomski segment života u BiH nije ostao pošteđen u proteklih pet godina.

Statistika je obuhvatila podatke iz svih većih gradova. Iz nje je vidljivo da su cijene u odnosu na 2021. u prosjeku duplo veće za sve proizvode i usluge.

Nema naznaka da će se zaustaviti, uprkos zvaničnim podacima o usporavanju inflacije za jedan procenat.

Zanimljivo je bilo posmatrati cijene frizerskih usluga u proteklih nekoliko godina.

Frizeri i preduzetnici za BHRT kažu da je razloga više, od drastičnog povećanja minimalca do poskupljenja najma prostora, te repromaterijala.

Cijene uzastopno rastu pet godina

Javni parking u Sarajevu godinama je koštao dvije KM po satu u prvoj zoni, te jednu KM u drugoj zoni. Od 27. jula se primjenjuje novi cjenovnik po kojem sat u prvoj zoni košta tri KM, a u drugoj dvije KM. I u Banjaluci je cijena parkinga povećana za marku.

S obzirom na to da cijene rastu uzastopno već pet godina, građani kažu da su prestali i razmišljati o razlikama u cijenama. Fokus je kako samo s hranom pregurati mjesec.

“70 posto prihoda ide na hranu. To treba ili PDV smanjiti ili nešto uraditi po tom pitanju – kaže jedan građanin.

“Na šta ću drugo, ništa ne kupujem sebi, ako kupim nešto da pojedem i to je to”, dodaje jedna penzionerka.

Rast cijena nisu zaustavila ni predizborna obećanja koja pljušte na sve strane.

Socijalna karta je tek u najavi, dok podatak o 60 javnih kuhinja u BiH koje hrane više od 18 hiljada građana nikome ne zvoni za uzbunu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje penzija u FBiH: Najniža penzija raste 1,39 KM

Medijima se obratilo nekoliko penzionera pitajući za koliko konvertibilnih maraka će biti uvećane avgustovske penzije u FBiH, kazavši kako iz ne zanimaju procenti, već konkretne cifre.

Kao što je poznato julske penzije u FBiH su akontativno povećane za 3,5 odsto, a u avgustu za 0,32 odsto, što je ukupno u dugom dijelu godine 3,82 odsto.

“Hoću da znam da li ću za to povećanje moći kupiti hljeb. Moja penzija za 32 godine staža je minimalna od 690 KM. Imam pravo znati koliko će biti uvećanje, a mislim da to jedino zanima i druge penzionere”, kazao je Arif I. iz Sarajeva.

Povećanje od 2,13 KM

Kao što je poznato, junske minimalne penzije ostvarene do 1. januara 2026. godine iznosile su 666,76 KM, pa su akontativno penzije uvećane za 3,5 odsto i sada ove penzije iznose 690,10 KM, a sa avgustovskim povećanjem od 0,32 odsto iznosiće 692,23 KM.

To znači da posljednje povećanje iznosi dvije KM i 13 feninga.

Zagarantovana junska penzija ostvarena do 1. januara 2026. godine iznosila je 795,74 KM. Sa povećanjem od 3,5 odsto izašle su na 823,59 KM, a sa posljednjim uvećanjem od 0,32 odsto iznosiće 826,14 KM. Uvećana je za dvije KM i 55 feninga.

Kada je riječ o najvišoj penziji. Junska je iznosila 3.333,79 KM, potom je uvećana na 3.450,47 KM, a kada dodamo posljednje uvećanje od 0,32 odsto, iznosiće 3.461,14 KM Dakle, biće uvećana za deset KM i 67 feninga.

Možda vas interesuje i ovo:

Isplata penzija u FBiH počeće u petak

Najniža raste za 1,39 KM

Što se tiče najnižih starosnih penzija iz člana 81. Zakona o penzijskom i invalidsko osiguranju ostvarenih nakon 1. januara 2026. godine, za manje od 20 godina penzijskog staža penzija će iznositi 451,22 KM. U odnosu na julsku koja je bila 449,83 KM, uvećana je za 1,39 KM, piše “Faktor”.

Penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina iznosiće 488,82 KM, u odnosu na julsku koja je bila 487,31 KM povećana je za 1,51 KM.

Najniža penzija iz člana 81. Zakona o PIO-u za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina iznosiće 526,42 KM. U odnosu na julsku koja je bila 524,80 KM, povećana za 1,62 KM.

Za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina avgustovska penzija će iznositi 564,02 KM. Posljednjim usklađivanjem uvećana je za 1,74 KM. Julska je iznosila 562,28 KM.

Najniža penzija iz člana 81. Zakona o PIO-u za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina avgustovska penzija će iznositi 639,23 KM. U odnosu na julsku povećana je za 1,98 KM…

Penziju za avgust primiće ukupno 472.288 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 372,8 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Broj penzionera u Srpskoj raste, a preko 2.000 ih trenutno čeka penziju

Broj korisnika penzija u Republici Srpskoj kontinuirano raste iz godine u godinu. Prema najnovijim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplatom penzija za jun 2026. godine obuhvaćeno je ukupno 295.678 korisnika. Istovremeno preko 2.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i dalje u postupku rješavanja.

“U decembru 2025. godine imali smo 293.715, a u decembru 2024. godine 288.448 korisnika prava”, navode iz Fonda PIO RS.

Rast broja penzionera prati i priliv novih korisnika u sistem, dok istovremeno značajan broj ljudi svake godine izlazi iz sistema zbog smrti korisnika.

“Tokom 2024. godine u isplatu je uključeno 19.223 novih korisnika, U 2025. godini u isplatu je uključeno 18.110 novih korisnika. Što se tiče prestanka prava na penziju, u 2024. godini prestalo je da koristi pravo, zbog smrti korisnika, 12.059. U 2025. godini taj broj je bio 11.844 korisnika”, pojašnjavaju iz Fonda PIO.

Kada je riječ o zahtjevima koji čekaju na rješavanje, veliki dio njih ne zavisi isključivo od Fonda, već od dokumentacije koja stiže iz inostranstva.

“Na dan 31.07.2026. godine u postupku rješavanja se nalazi 2.064 nerješenih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. Od toga se na potvrdu staža od ino nosioca osiguranja čeka u 1.180 zahtjeva, koje ne možemo rješavati sve do dobijanja iste. Inače, trenutno potražujemo ukupno 2.201 potvrdu staža od ino nosilaca osiguranja”, navode iz Fonda PIO za BL portal.

Uprkos ovim ograničenjima, Fond nastavlja da rješava veliki broj predmeta na mjesečnom nivou.

„Fond na mjesečnom nivou u prosjeku rješava 2.400 do 2.500 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju”, ističu iz Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ono što stalno bacate može poboljšati rast trave

Ono što mnogi smatraju običnim kuhinjskim otpadom zapravo može postati vrijedan saveznik u njezi vrta. Hortikulturni stručnjaci ističu da talog kave, pravilno pripremljen i umjereno korišten, može obogatiti tlo hranjivim tvarima i pridonijeti zdravijem, zelenijem travnjaku.

Zašto je talog kafe koristan?

Prema stručnjacima za vrtlarstvo, talog kave sadrži azot, kalijum i fosfor, hranjive tvari koje biljke koriste za rast. Iako nije zamjena za kvalitetno gnojivo, može poslužiti kao prirodna prihrana koja se postepeno razgrađuje i polako otpušta hranjive sastojke u tlo.

Osim što je riječ o održivom načinu iskorištavanja kuhinjskog otpada, korištenjem taloga kave možete smanjiti potrebu za kupovinom dijela komercijalnih proizvoda za njegu vrta.

Najvažniji korak prije korištenja taloga kave jest njegovo sušenje. Svježi talog sadrži mnogo vlage pa, ako ga odmah spremite ili rasporedite po vrtu, može razviti plijesan.

Najbolje ga je rasporediti u tankom sloju na papirnatu ili kuhinjsku krpu te ostaviti da se potpuno osuši. Nakon toga može se čuvati u prozračnoj posudi i koristiti po potrebi. Stručnjaci preporučuju da se osušeni talog kave ravnomjerno rasporedi po travnjaku tri puta godišnje – u proljeće, ljeto i jesen.

Dovoljno je približno 50 grama po kvadratnom metru. Nakon rasipanja dobro je travnjak lagano zaliti kako bi hranjive tvari lakše dospjele u površinski sloj tla.

Moždva vas interesuje i ovo:

Travnjak kao tepih: Jedna namirnica iz kuhinje može pomoći

Budući da se talog razgrađuje postepepno, hranjive tvari oslobađaju se tokom dužeg perioda, što pogoduje ravnomjernijem rastu trave. Još jedna prednost taloga kave jest to što njegova blaga kiselost može otežati razvoj mahovine. Promjenom površinskog pH tla stvara se okruženje koje mahovini manje odgovara, pa se njen rast može usporiti.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na talog kave ne treba oslanjati kao na jedino rješenje.

Za gust i zdrav travnjak potrebna je redovna njega. To uključuje prozračivanje i vertikulaciju travnjaka, provjeru pH vrijednosti tla, redovno košenje, zalijevanje te, prema potrebi, dodavanje humusa ili odgovarajućeg gnojiva.

Talog kave može biti koristan dodatak takvoj njezi, ali neće sam riješiti probleme poput zapuštenog travnjaka ili velikih površina obraslih mahovinom, prenosi Tportal.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Najniža penzija u Republici Srpskoj biće 361,75 KM, odlučila je danas Vlada Republike Srpske.

Odlukom o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, Vlada je uskladila opšti bod i penzije ostvarene do 31. jula 2026. godine tako da se povećavaju za 3,55 odsto.

Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM. Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina je 506,52 KM.

Odlukom je utvrđeno i da najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina iznosi 578,94 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više  penzija će biti 723,70 KM.

Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Za realizaciju ove odluke dodatno je potrebno od oko 1.500.000 KM mjesečno. Odnosno oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Ukupno povećanje penzija ostvarenih u 2026. godini po osnovu redovnog i vanrednog usklađivanja iznosi 10 odsto.

Iznosi najniže penzije od 1. avgusta 2026. godine određeni su tako što su iznosi najniže penzije za juli 2026. godine povećani za navedeni procenat usklađivanja penzija, odnosno 3,55 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na: