U Srpskoj od 2020. do danas penzije porasle 70 posto

Penzije u Republici Srpskoj od 2020. do 2026. godine porasle su za više od 70 odsto efektivno, odnosno preko 60 odsto nominalno.

U narednom periodu penzionere očekuje novo vanredno povećanje od 3,55 odsto, potvrdio je direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske Mladen Milić

Prema njegovim riječima, penzije su u proteklih šest do sedam godina rasle u prosjeku oko 10 odsto godišnje, brže od prosječne plate, zahvaljujući redovnim i vanrednim usklađivanjima.

Penzije rasle 24 puta

Milić je naveo da su u posmatranom periodu izvršena čak 24 usklađivanja penzija.

“Od 2020. do 2026. godine penzije su efektivno porasle više od 70 odsto. To znači da su u prosjeku rasle oko 10 odsto godišnje. To je više od rasta prosječne plate” rekao je Milić za RTRS.

On je naglasio da su sva vanredna povećanja bila zasnovana na realnom rastu prihoda Fonda PIO, te da isplata penzija nikada nije kasnila.

Novo povećanje od 3,55 odsto

Rebalans budžeta Republike Srpske predviđa još jedno vanredno povećanje penzija.

“To će biti vanredno usklađivanje. Vlada je već pripremila odluku, radiće se o povćanju od 3,55 odsto. S obzirom da je sada za isplatu penzija potrebno više od 180 miliona KM, sa ovim povećanjem to će biti dodatnih 6,4 miliona KM na mjesečnom novu, odnosno 77 miliona KM na godišnjem nivou”, rekao je Milić.

Trenutno je za isplatu penzija u Republici Srpskoj potrebno više od 180 miliona KM svakog mjeseca.

Jednokratna pomoć do 120 KM

Pored povećanja penzija, Vlada Republike Srpske obezbijedila je i jednokratnu novčanu pomoć za penzionere.

120 KM dobiće penzioneri čija je penzija manja od prosječne.

80 KM dobiće korisnici čija je penzija veća od prosječne.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 699 KM.

Penzije u Srpskoj rasle brže nego u FBiH

Milić je podsjetio da su prije dvadesetak godina penzije u Federaciji BiH bile i do 30 odsto veće nego u Republici Srpskoj. Taj odnos u međuvremenu promijenio.

On je poručio da je odgovorna finansijska politika omogućila redovnu i stabilnu isplatu penzija bez kašnjenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.

“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uz pomoć krompira, orhideje će cvijetati kao lude

Orhideje se smatraju jednom od najljepših, ali i najzahtjevnijih sobnih biljaka. Ako želite da vaša orhideja procvjeta u punom sjaju, možete isprobati jednostavan, ali efektan trik s krompirom.

Krompir je bogat skrobom i hranjivim tvarima koje mogu ojačati biljke. Kada se pravilno koristi, stimulira rast korijena i doprinosi bujnom cvjetanju.

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 svježa, neoguljena krompira
  • Supstrat za orhideje
  • Saksija za sadnju
  • Voda

Priprema krompira

Temeljno operite krompir kako biste uklonili pesticide i prljavštinu. Nemojte uklanjati koru, jer ona sadrži važne hranjive tvari za biljke, prenosi Aktivni.

Priprema posude

Napunite saksiju supstratom namijenjenim orhidejama. Pazite da saksija ima dovoljno drenažnih rupa, jer orhideje ne podnose prenatrpanost vodom.

Ugradnja krompira

Stavite jedan ili dva krompira na dno saksije – cijele ili isječene na manje komade, ovisno o veličini saksije. Zatim pospite malo supstrata za orhideje preko krompira.

Sadnja orhideje

Pažljivo stavite orhideju u saksiju preko krompira, raširivši joj korijenje. Pokrijte je ostatkom zemlje za saksiju, pazeći da ne oštetite korijenje.

Zalijevanje

Zalijevajte tek toliko da zemlja bude vlažna, a ne mokra. Vremenom će krompir otpuštati hranjive tvari koje će podstaći rast i cvjetanje.

Njega i uslovi

Postavite orhideju na svijetlo mjesto, zaštićeno od direktne sunčeve svjetlosti. Redovno je zalijevajte i dobro prozračite prostoriju kako biste spriječili pojavu plijesni ili truljenja, prenosi Aktivni.

Pogledajte i ovo:

Zašto bi svako domaćinstvo trebalo da ima orhideju?

Hranjive tvari u krompiru pomoći će vašoj orhideji da raste zdravije i da obilnije i duže cvjeta. Mnogi ljubitelji orhideje prijavljuju primjetno poboljšanje izgleda i vitalnosti svojih biljaka nakon korištenja ovog trika. Hoćete li ga i vi isprobati?

Možda vas interesuje i ovo:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Glamoč: Najteži krompir u vlasništvu porodice Ubović (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode na balkonu mogu rađati od proljeća do jeseni

Sve više ljudi odlučuje se da dio prirode preseli na svoj balkon. Među najljepšim i najkorisnijim izborima svakako su stalnorađajuće jagode, poznate i kao mjesečarke.

Dobro podnose toplotu, pa uz odgovarajuću njegu mogu rađati od proljeća, pa sve do jeseni. Čak i na malom prostoru moguće je napraviti mini-baštu koja će biti i dekorativna i rodna.

I uz zid i u žardinjere

Za početak, najvažnije je izabrati odgovarajuće mjesto. Jagode vole sunce, pa je idealno da balkon bude okrenut ka jugu ili zapadu, gdje biljke mogu imati najmanje pet sati direktne svjetlosti dnevno. Uz dobar raspored saksija i mali prostor može postati veoma produktivan.

Praktično rješenje je kombinacija vertikalnog i horizontalnog rasporeda. Uz zid se mogu postaviti police na više nivoa, na kojima se gaje sorte poput Albiona ili San Andreasa, poznate po krupnim i sočnim plodovima. Na ogradi balkona mogu se postaviti duže žardinjere s nekoliko biljaka, dok su viseće saksije idealne za sitnije, dekorativne sorte, poput šumskih jagoda, koje svojim izdancima lijepo padaju i dodatno oplemenjuju prostor.

Zbog plitkog korijenovog sistema, jagode su veoma pogodne za gajenje u posudama. Izbor između visećih saksija i žardinjera zavisi od prostora i ukusa. Viseće saksije treba da budu prečnika oko 30 centimetara, dok žardinjere treba da imaju dubinu do 25 centimetara. Važno je da sve posude imaju dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite terasu za tople dane

Stručnjaci preporučuju kombinovanje više sorti kako bi berba trajala što duže. Dok neke daju krupnije plodove, druge se ističu bogatom aromom, pa se na taj način dobija i raznovrsnost ukusa i kontinuitet roda. Desetak biljaka može biti sasvim dovoljno za svakodnevno uživanje u svježim jagodama.

Zemljište treba da bude rastresito, plodno i propusno, dok je redovno zalivanje neophodno, naročito tokom toplijih dana. Prihrana na svakih deset do četrnaest dana dodatno će podstaći obilnije plodonošenje.

U društvu bolje napreduju

Jagode se mogu uspješno kombinovati i s drugim biljkama. Bosiljak, na primjer, može doprinijeti boljem ukusu plodova i ujedno pomoći u zaštiti od štetočina, dok neven povoljno utiče na zdravlje cijele mini-bašte.

Iako gajenje jagoda na balkonu zahtijeva određenu pažnju, nagrada je višestruka. Osim što pružaju svježe i zdrave plodove, jagode unose boju, miris i živost u svakodnevni prostor. Tako balkon postaje ne samo mjesto odmora već i mali zeleni kutak koji spaja prirodu i uživanje.

Stalnorađajuće, pa još šumske

Ponuda različitih sorti stalnorađajućih jagoda sve je veća. Posebno se izdvajaju šumske jagode, koje po izgledu, mirisu i aromi podsjećaju na samonikle, ali su otpornije i daju obilniji rod. Brzo se šire i dobro podnose direktno sunce.

Rađaju od aprila do prvih jesenjih mrazeva, a u zaštićenim uslovima mogu donositi plodove i tokom zime. Zemljište treba da bude blago kiselo, plodno, rastresito i propusno. Kao preduvjev najviše im odgovara djetelina, dok se ne preporučuje sadnja na mjestima gdje su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, zbog mogućih bolesti korijena.

Sade se tokom cijele godine

Nakon što se pokažu uspješnim u saksijama, jagode se često prenose i u baštu. Preporučena gustina sadnje je četiri do pet biljaka po kvadratnom metru, s razmakom između redova od 30 do 40 centimetara.

Sistem „kap po kap” idealan je za ove sorte, jer obezbjeđuje ravnomjerno zalivanje i optimalan unos hranljivih materija. Biljke su tolerantne na više temperature i brzo rastu, dostižući oko 30 centimetara u visinu, dok se šire i do 60 centimetara.

Jagode se najčešće sade u rano proljeće ili početkom jeseni. Međutim, sadnice iz kontejnera mogu se saditi tokom cijele godine, jer već imaju razvijen korijenov sistem. Nakon svake sezone, zasad se obnavlja uklanjanjem starih listova i, po potrebi, proređivanjem.

Za bujan rast i dobar prinos preporučuje se upotreba đubriva s većim udjelom azota u proljeće, dok se u fazi cvjetanja primjenjuju formulacije bogate fosforom i kalijumom. Dobre rezultate daju i biostimulatori na bazi algi, piše Magazin Politika.

Savjeti za gajenje

  • Jagodama je potrebno najmanje pet do šest sati sunca dnevno;
  • Zemljište treba da bude stalno blago vlažno;
  • Saksije treba da budu duboke najmanje 20 do 30 centimetara;
  • Koristiti rastresito i propusno zemljište;
  • Kod mladih sadnica preporučuje se uklanjanje prvih cvjetova;

Horizontalni raspored

  • Dvije do tri žardinjere dužine 60 do 80 centimetara;
  • U svaku posaditi tri do četiri biljke;
  • Razmak između biljaka oko 20 centimetara;

Kombinacija sorti

Za najbolje rezultate preporučuje se kombinovanje više sorti:

  • Albion – krupni plodovi;
  • San Andreas – obilno rađa;
  • Mara des Bois – izrazit ukus;
  • Alpine (šumske) – sitni, ali veoma aromatični plodovi.
Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene lijekova porasle do 150 posto, posebno ugroženi penzioneri

Dok građani Srpske, a posebno penzioneri, sve teže podnose rast cijena lijekova koji su prema tvrdnjama potrošača poskupjeli i do 150 odsto, iz nadležnih institucija pojašnjavaju da na konačne iznose u apotekama, uz globalne poremećaje, presudno utiče i činjenica da BiH jedina u regionu i dalje nema povlašćenu stopu PDV-a na medikamente.

Kao očigledan primjer ovog negativnog trenda izdvaja se lijek “prazine” (promazin), za koji je u apotekama, zavisno od proizvođača, potrebno izdvojiti i do 55 KM dok je prije koštao nešto više od 30 maraka.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, maksimalna veleprodajna cijena u pakovanju od 100 mg ove godine trenutno je za skoro deset maraka viša u odnosu na 2023. godini kada je bila 29,50 KM.

Rast veleprodajnih cijena

Kako su naveli iz Agencije, maksimalna veleprodajna cijena ovog lijeka, obložene tablete 50 x 25 mg, trenutno iznosi 21,50 KM, dok je za jačinu 50 x 100 mg određena cijena 38 KM.

“U 2024. godini cijena za jačinu od 25 mg bila je identična, a za jačinu od 100 mg iznosila je 37,75 KM”, naveli su iz Agencije.
Ko formira cijene lijekova

U ovoj instituciji naglašavaju da njihova uloga nije da određuju konačne cijene u apotekama. U skladu sa zakonom, objavljuju maksimalne veleprodajne cijene na osnovu prosjeka cijena u referentnim zemljama.

“Agencija ne određuje cijene lijekova u BiH. Ona reguliše cijene kroz objavu godišnjeg izračuna maksimalnih veleprodajnih cijena. Konkretne cijene, koje ne smiju biti više od objavljenih maksimalnih, formiraju proizvođači, veleprometnici i fondovi zdravstvenih osiguranja”,  istakli su iz Agencije.

Tržište lijekova premašilo milijardu KM

Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost tržišta lijekova u BiH u 2024. godini iznosila je 1,083 milijarde KM. Udio domaćih proizvođača bio je oko 18 odsto. Kako pojašnjavaju, rast prometa dijelom je posljedica dolaska novih i inovativnih lijekova, koji su često pod patentnom zaštitom i skuplji od starijih terapija.

PDV kao dodatni teret

Oni podsjećaju i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima PDV-a od 17 odsto na lijekove. Druge zemlje imaju povlašćene stope za medikamente, što direktno utiče na konačnu cijenu koju plaćaju građani.

Razlozi nestašica na tržištu

Kada je riječ o nestašicama, iz Agencije navode da prekidi u snabdijevanju mogu biti privremeni ili trajni. Najčešći razlozi problemi u proizvodnji, nabavci sirovina i globalni poremećaji u lancima snabdijevanja. U većini slučajeva postoje generičke paralele koje omogućavaju kontinuitet terapije.

„Prazine“ nije na listi FZO

Kada je riječ o finansiranju lijekova sa recepta, iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS podsjećaju da “prazine” nije na Listi lijekova koje Fond finansira.

“FZO nema direktne nadležnosti kada je u pitanju formiranje cijene lijekova. U  okviru raspoloživih mehanizama preduzimamo aktivnosti kojima nastojimo uticati na visinu cijena na našim listama”, naveli su iz Fonda.

Model referentne cijene

U ovoj instituciji ističu da već godinama primjenjuju model referentne cijene.

“Fond od 2008. godine primjenjuje referentnu cijenu za lijekove sa Liste. U potpunosti pokrivamo najjeftiniji lijek istog sastava i dejstva. Osiguranici koji se odluče za skuplji preparat plaćaju razliku u cijeni”, pojasnili su iz Fonda, a prenosi GlasSrpske.

Potrošači upozoravaju na talas poskupljenja

S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija ističe da je “prazine” samo jedan primjer u moru poskupjelih terapija.

“Lijekovi nisu luksuzna roba da možemo reći “nemojte to kupovati”. Za mnoge pacijente to je pitanje održavanja zdravlja, pa i života. Imamo situacije da su pojedini lijekovi u prošloj i ovoj godini poskupjeli i do 150 odsto. Posebno oni koji se kupuju bez recepta, poput lijekova protiv bolova i prehlade”,naglasila je Šešlija.

Cijenama najviše pogođeni penzioneri

Najveći teret nose hronični bolesnici

Ona dodaje da najveći teret snose hronični bolesnici i penzioneri, koji su primorani da značajan dio primanja izdvajaju za terapiju.

“Kada neki lijek košta 200 ili 300 maraka, a nije na listi, ljudi su primorani da daju pola penzije za terapiju. Udruženja mogu da ukazuju na problem i pokreću inicijative, ali odluke se donose na institucionalnom nivou. Lijekovi koji su neophodni za liječenje teških i hroničnih oboljenja moraju biti dostupniji građanima”, poručila je Šešlija.

Recepti

Iz FZO RS ističu da je u prošloj godini propisano oko 5,5 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 72 miliona KM. U 2024. godini propisano oko 5,4 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 69,9 miliona KM. Najčešće su propisivani lijekovi koji se, kako su naveli, koriste u terapiji liječenja dijabetesa tip dva. Zatim za bolesti srca i visokog arterijskog pritiska, te lijekovi za regulaciju povišenog holesterola i triglicerida.

Možda vas interesuje i ovo:

Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Minimalna penzija u FBiH biće veća za 36 feninga

Vlada FBiH je prihvatila Odluku o usklađivanju penzija prema Zakonu o penzionom i invalidskom osiguranju.

Odlukom Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje, penzioneri u Federaciji BiH trebali bi 5. marta dobiti februarske penzije koje će biti uvećane za 0,06 posto.

Odluka je donesena na telefonskoj sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine održanoj 20. februara. Prijedlog je uputilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Usklađivanje iznosi 11,26 posto, a odnosi se na visinu penzije isplaćene za decembar 2025. godine.

Ovu odluku donio je Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje, a kasnije potvrdila Vlada FBiH.

Prema novom izračunu, minimalna penzija koja trenutno iznosi 666,40 KM bit će povećana za 36 feninga. Novi iznos minimalne penzije bit će 666,76 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Počela isplata uvećanih penzija, osigran 351 milion KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Biljka brojanica najljepši ukras: Pogledajte kako da raste brzo

Ako tražite sobnu biljku koja spaja estetiku i praktičnost, Ceropegia woodii, poznata i kao brojanica ili biljka srce, zbog niza srcolikih listova, pravo je rješenje.

Ovaj sukulent porijeklom iz toplijih krajeva Južne Afrike privlači pažnju svojim listovima u obliku srca, koji dolaze u nijansama od tamnozelene do srebrne.

Brojanica nije samo vizuelno privlačna – zahvaljujući svojoj otpornosti i jednostavnom održavanju, savršeno se uklapa u moderne domove i male stanove.

Zalivanje

Kao i kod većine sukulenata, brojanica više voli kada je zemlja malo suva nego previše vlažna.

Jednostavan trik je korišćenje drvene čačkalice – ubodite je u drenažnu rupu. Ako izađe čista, vrijeme je za zalivanje. Ako ostane zemlje, biljka ima dovoljno vlage.

Pored toga, brojanici odgovara prosječan nivo vlažnosti vazduha, a lišće se ne preporučuje često prskati vodom.

Svjetlost i prihranjivanje

Biljka brojanica ili Ceropegia woodii najbolje uspjeva na indirektnoj svjetlosti, bilo prirodnoj ili uz pomoć sijalica za rast biljaka. Izbjegavajte direktno sunce, posebno u toplim ljetnjim mjesecima, jer može oštetiti listove.

Prihranjivanje zavisi od toga koliko želite da biljka naraste. Ako želite jednostavno rješenje, dovoljno je jednom godišnje u proljeće dodati đubrivo sa sporim otpuštanjem hranjivih materija.

Tlo i obrezivanje

Za optimalan rast koristite mješavinu za kaktuse i sukulente, posebno ako niste sigurni u količinu zalivanja. Ako pak brinete da ste možda previše zalili, bilo koja visokokvalitetna zemlja za sobne biljke će biti dovoljna.

Ako stabljike postanu predugačke ili rijetke, jednostavno ih odsijecite na željenu dužinu – obrezivanje ne šteti biljci i može se raditi tokom cijele godine.

Zimska njega i dodatni savjeti

Ako brojanicu nabavite zimi, pazite da je odmah unesete u topliji prostor, jer ne podnosi niske temperature. Njena otpornost i minimalna potreba za njegom čine je idealnim izborom za početnike, ali i iskusne ljubitelje biljaka, prenosi Ona.rs.

Možda vas zanima i ovo:

Vlasnici koji imaju sobne biljke redovno ćaskaju sa njima

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Rast cijena ne posustaje. Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 3,2 posto, uz najave postupne stabilizacije u godinama koje slijede.

No, do tada se građani suočavaju s rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja.

Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost.

Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti s prosječnim primanjima u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.

“Djecu imam i oni mi pomažu. Volio bih izlaziti, hodati i obilaziti, ali sve je to isključeno. Volio bih normalno otići i u banje, na more, ali šta ću”; “Moram jesti, ali najgori su lijekovi, lijekovi su najskuplji. Lijekove dok platim, dok platim obaveze, šta meni ostane? Ništa. Jedino što imam djecu, pa mi je to spas”, samo su neki od komentara penzionera.

Da je situacija alarmantna potvrđuju i oni koji zastupaju najstariju populaciju.

Rast cijena, penzionerima najteže

Mustafa Trakić, predsjednik saveza penzionera ZDK kaže da penzioneri ne mogu uticati na inflaciju i rast cijena.

“Možemo apelovati na one koji to mogu kako bi penzioneri lakše živjeli i kako bi se poboljšao standar”, rekao je Trakić, a prenosi N1.

Teret poskupljenja ne osjete samo oni s najnižim primanjima. Porodice koje finansiraju školovanje djece, pogotovo kada su djeca u drugim gradovima, trpe najveći pritisak.

A dok građani krpe kraj s krajem, ekonomisti rješenje vide u strožijoj disciplini na tržištu.

Igor Gavran, ekonomista kaže da bi se stanje poboljšalo da mjere kontrole cijena moraju biti ozbiljne.

“Ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica, već jednostavno da se uđe u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi ekstra profit.”
Prognoze institucija najavljuju nešto mirniji period. Ipak, brojke su i dalje daleko od onoga što bi građanima donijelo olakšanje.

Centralna banka BiH nedavno je izašla sa procjenom da se očekuje inflacija od 3,2 posto. To predstavlja povećanje od 0,1 posto. Istovremeno očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto.

Mnogi analitičari procjenjuju da će realna inflacija ove godine dostići i 10%. Bez reakcije nadležnih, sloboda tržišta donosi nova poskupljenja, a građanima ostaje svakodnevna borba za preživljavanje od prvog do prvog.

Možda vas interesuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na: