Cijene goriva konstantno rastu, hoće li poskupiti i hrana?

Gorivo u Bosni i Hercegovini konstantno poskupljuje. Građani sve veći dio kućnog budžeta izdvajaju za odlazak na posao i svakodnevne obaveze. Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena, a mogućnost dodatnog rasterećenja kroz akcize i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.

Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za naredne četiri godine, troškovi života nastavljaju rasti. Građani na gorivo mjesečno izdvajaju stotine konvertibilnih maraka, dok im kupovna moć slabi.

Pun rezervoar za mnoge nedostižan

Punjenje rezervoara sve je veći izdatak za vozače. Mnogi kažu da više ne znaju na čemu mogu uštedjeti kako bi pokrili trošak goriva kojeg se teško mogu odreći.

Građani navode da mjesečno na gorivo troše između 200 i 300 KM, a pojedini ističu da su cijene postale previsoke. Koliko će građani platiti zavisi i od mjesta na kojem toče gorivo. U Tuzli je cijena dizela oko 3,55 KM, dok se u Foči i Laktašima približava iznosu od četiri marke po litru.

Građani zaokupljeni preživljavanjem, političari kampanjom

Dok građani podmiruju sve veće račune, vlast, prema ocjenama ekonomista, nije povukla dovoljno konkretnih poteza. Dio tereta poskupljenja, smatra ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, država bi trebala preuzeti na sebe.

„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plate. Ali bojim se da donosioci odluka, ne samo da se ne bave aktivnim ekonomskim politikama koje bi nam osigurale da barem dio novca od zaduživanja države usmjerimo u vrlo hitne mjere, uključujući možda i dio povrata novca od akciza…“

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litru, koja je na snazi do 15. oktobra, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.

Međutim, nijedna od tih mjera nije zaustavila rast cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti, piše BHRT.

Izvjesna i nova poskupljenja?

Na kretanje cijena goriva utiču i međunarodna dešavanja. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić kaže da rast cijene nafte povlači i rast cijena drugih proizvoda i usluga.

„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega. Ono što su Huti nedavno uradili u Saudijskoj Arabiji, to je ustvari bio glavni naftovod za Evropu i zbog toga danas imamo povećane cijene nafte, koje će uticati na rast svega.“

Ista količina goriva, veći račun

Pedeset litara dizela, po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, košta 187 KM. To je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.

Za građane to znači veći izdatak za istu količinu goriva i isti put do posla.

Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da građani zbog rasta troškova počinju smanjivati potrošnju.

„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju, a to znači da je nečiji posao i, samim tim, usporavanjem ekonomije, imate sve manje i manje prostora da djelujete na tržištu da biste spašavali radna mjesta, ekonomski rast i zadržali uopšte standard koji imate.“

Građani nemaju mogućnost da svoje račune odgode do nakon izbora. Dok traje izborna kampanja, rast cijena goriva već direktno utiče na njihove kućne budžete i svakodnevne troškove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene u BiH za pet godina uduplane, neke i više od toga (VIDEO)

Portal Akta.ba analizirao je i poredio cijene u proteklih pet godina, a podaci dokazuju koliko je život u Bosni i Hercegovini poskupio prateći sve svjetske krize, koje su se višestruko odrazile na sve segmente u BiH.

Ako se pogleda petogodišnji period, primjetno je da je sve doslovno duplo skuplje, a mnogi proizvodi i usluge su čak višestruko skočili nagore.

Nijedan ekonomski segment života u BiH nije ostao pošteđen u proteklih pet godina.

Statistika je obuhvatila podatke iz svih većih gradova. Iz nje je vidljivo da su cijene u odnosu na 2021. u prosjeku duplo veće za sve proizvode i usluge.

Nema naznaka da će se zaustaviti, uprkos zvaničnim podacima o usporavanju inflacije za jedan procenat.

Zanimljivo je bilo posmatrati cijene frizerskih usluga u proteklih nekoliko godina.

Frizeri i preduzetnici za BHRT kažu da je razloga više, od drastičnog povećanja minimalca do poskupljenja najma prostora, te repromaterijala.

Cijene uzastopno rastu pet godina

Javni parking u Sarajevu godinama je koštao dvije KM po satu u prvoj zoni, te jednu KM u drugoj zoni. Od 27. jula se primjenjuje novi cjenovnik po kojem sat u prvoj zoni košta tri KM, a u drugoj dvije KM. I u Banjaluci je cijena parkinga povećana za marku.

S obzirom na to da cijene rastu uzastopno već pet godina, građani kažu da su prestali i razmišljati o razlikama u cijenama. Fokus je kako samo s hranom pregurati mjesec.

“70 posto prihoda ide na hranu. To treba ili PDV smanjiti ili nešto uraditi po tom pitanju – kaže jedan građanin.

“Na šta ću drugo, ništa ne kupujem sebi, ako kupim nešto da pojedem i to je to”, dodaje jedna penzionerka.

Rast cijena nisu zaustavila ni predizborna obećanja koja pljušte na sve strane.

Socijalna karta je tek u najavi, dok podatak o 60 javnih kuhinja u BiH koje hrane više od 18 hiljada građana nikome ne zvoni za uzbunu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje penzija u FBiH: Najniža penzija raste 1,39 KM

Medijima se obratilo nekoliko penzionera pitajući za koliko konvertibilnih maraka će biti uvećane avgustovske penzije u FBiH, kazavši kako iz ne zanimaju procenti, već konkretne cifre.

Kao što je poznato julske penzije u FBiH su akontativno povećane za 3,5 odsto, a u avgustu za 0,32 odsto, što je ukupno u dugom dijelu godine 3,82 odsto.

“Hoću da znam da li ću za to povećanje moći kupiti hljeb. Moja penzija za 32 godine staža je minimalna od 690 KM. Imam pravo znati koliko će biti uvećanje, a mislim da to jedino zanima i druge penzionere”, kazao je Arif I. iz Sarajeva.

Povećanje od 2,13 KM

Kao što je poznato, junske minimalne penzije ostvarene do 1. januara 2026. godine iznosile su 666,76 KM, pa su akontativno penzije uvećane za 3,5 odsto i sada ove penzije iznose 690,10 KM, a sa avgustovskim povećanjem od 0,32 odsto iznosiće 692,23 KM.

To znači da posljednje povećanje iznosi dvije KM i 13 feninga.

Zagarantovana junska penzija ostvarena do 1. januara 2026. godine iznosila je 795,74 KM. Sa povećanjem od 3,5 odsto izašle su na 823,59 KM, a sa posljednjim uvećanjem od 0,32 odsto iznosiće 826,14 KM. Uvećana je za dvije KM i 55 feninga.

Kada je riječ o najvišoj penziji. Junska je iznosila 3.333,79 KM, potom je uvećana na 3.450,47 KM, a kada dodamo posljednje uvećanje od 0,32 odsto, iznosiće 3.461,14 KM Dakle, biće uvećana za deset KM i 67 feninga.

Možda vas interesuje i ovo:

Isplata penzija u FBiH počeće u petak

Najniža raste za 1,39 KM

Što se tiče najnižih starosnih penzija iz člana 81. Zakona o penzijskom i invalidsko osiguranju ostvarenih nakon 1. januara 2026. godine, za manje od 20 godina penzijskog staža penzija će iznositi 451,22 KM. U odnosu na julsku koja je bila 449,83 KM, uvećana je za 1,39 KM, piše “Faktor”.

Penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina iznosiće 488,82 KM, u odnosu na julsku koja je bila 487,31 KM povećana je za 1,51 KM.

Najniža penzija iz člana 81. Zakona o PIO-u za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina iznosiće 526,42 KM. U odnosu na julsku koja je bila 524,80 KM, povećana za 1,62 KM.

Za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina avgustovska penzija će iznositi 564,02 KM. Posljednjim usklađivanjem uvećana je za 1,74 KM. Julska je iznosila 562,28 KM.

Najniža penzija iz člana 81. Zakona o PIO-u za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina avgustovska penzija će iznositi 639,23 KM. U odnosu na julsku povećana je za 1,98 KM…

Penziju za avgust primiće ukupno 472.288 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 372,8 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Broj penzionera u Srpskoj raste, a preko 2.000 ih trenutno čeka penziju

Broj korisnika penzija u Republici Srpskoj kontinuirano raste iz godine u godinu. Prema najnovijim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplatom penzija za jun 2026. godine obuhvaćeno je ukupno 295.678 korisnika. Istovremeno preko 2.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i dalje u postupku rješavanja.

“U decembru 2025. godine imali smo 293.715, a u decembru 2024. godine 288.448 korisnika prava”, navode iz Fonda PIO RS.

Rast broja penzionera prati i priliv novih korisnika u sistem, dok istovremeno značajan broj ljudi svake godine izlazi iz sistema zbog smrti korisnika.

“Tokom 2024. godine u isplatu je uključeno 19.223 novih korisnika, U 2025. godini u isplatu je uključeno 18.110 novih korisnika. Što se tiče prestanka prava na penziju, u 2024. godini prestalo je da koristi pravo, zbog smrti korisnika, 12.059. U 2025. godini taj broj je bio 11.844 korisnika”, pojašnjavaju iz Fonda PIO.

Kada je riječ o zahtjevima koji čekaju na rješavanje, veliki dio njih ne zavisi isključivo od Fonda, već od dokumentacije koja stiže iz inostranstva.

“Na dan 31.07.2026. godine u postupku rješavanja se nalazi 2.064 nerješenih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. Od toga se na potvrdu staža od ino nosioca osiguranja čeka u 1.180 zahtjeva, koje ne možemo rješavati sve do dobijanja iste. Inače, trenutno potražujemo ukupno 2.201 potvrdu staža od ino nosilaca osiguranja”, navode iz Fonda PIO za BL portal.

Uprkos ovim ograničenjima, Fond nastavlja da rješava veliki broj predmeta na mjesečnom nivou.

„Fond na mjesečnom nivou u prosjeku rješava 2.400 do 2.500 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju”, ističu iz Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ono što stalno bacate može poboljšati rast trave

Ono što mnogi smatraju običnim kuhinjskim otpadom zapravo može postati vrijedan saveznik u njezi vrta. Hortikulturni stručnjaci ističu da talog kave, pravilno pripremljen i umjereno korišten, može obogatiti tlo hranjivim tvarima i pridonijeti zdravijem, zelenijem travnjaku.

Zašto je talog kafe koristan?

Prema stručnjacima za vrtlarstvo, talog kave sadrži azot, kalijum i fosfor, hranjive tvari koje biljke koriste za rast. Iako nije zamjena za kvalitetno gnojivo, može poslužiti kao prirodna prihrana koja se postepeno razgrađuje i polako otpušta hranjive sastojke u tlo.

Osim što je riječ o održivom načinu iskorištavanja kuhinjskog otpada, korištenjem taloga kave možete smanjiti potrebu za kupovinom dijela komercijalnih proizvoda za njegu vrta.

Najvažniji korak prije korištenja taloga kave jest njegovo sušenje. Svježi talog sadrži mnogo vlage pa, ako ga odmah spremite ili rasporedite po vrtu, može razviti plijesan.

Najbolje ga je rasporediti u tankom sloju na papirnatu ili kuhinjsku krpu te ostaviti da se potpuno osuši. Nakon toga može se čuvati u prozračnoj posudi i koristiti po potrebi. Stručnjaci preporučuju da se osušeni talog kave ravnomjerno rasporedi po travnjaku tri puta godišnje – u proljeće, ljeto i jesen.

Dovoljno je približno 50 grama po kvadratnom metru. Nakon rasipanja dobro je travnjak lagano zaliti kako bi hranjive tvari lakše dospjele u površinski sloj tla.

Moždva vas interesuje i ovo:

Travnjak kao tepih: Jedna namirnica iz kuhinje može pomoći

Budući da se talog razgrađuje postepepno, hranjive tvari oslobađaju se tokom dužeg perioda, što pogoduje ravnomjernijem rastu trave. Još jedna prednost taloga kave jest to što njegova blaga kiselost može otežati razvoj mahovine. Promjenom površinskog pH tla stvara se okruženje koje mahovini manje odgovara, pa se njen rast može usporiti.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na talog kave ne treba oslanjati kao na jedino rješenje.

Za gust i zdrav travnjak potrebna je redovna njega. To uključuje prozračivanje i vertikulaciju travnjaka, provjeru pH vrijednosti tla, redovno košenje, zalijevanje te, prema potrebi, dodavanje humusa ili odgovarajućeg gnojiva.

Talog kave može biti koristan dodatak takvoj njezi, ali neće sam riješiti probleme poput zapuštenog travnjaka ili velikih površina obraslih mahovinom, prenosi Tportal.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Najniža penzija u Republici Srpskoj biće 361,75 KM, odlučila je danas Vlada Republike Srpske.

Odlukom o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, Vlada je uskladila opšti bod i penzije ostvarene do 31. jula 2026. godine tako da se povećavaju za 3,55 odsto.

Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM. Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina je 506,52 KM.

Odlukom je utvrđeno i da najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina iznosi 578,94 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više  penzija će biti 723,70 KM.

Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Za realizaciju ove odluke dodatno je potrebno od oko 1.500.000 KM mjesečno. Odnosno oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Ukupno povećanje penzija ostvarenih u 2026. godini po osnovu redovnog i vanrednog usklađivanja iznosi 10 odsto.

Iznosi najniže penzije od 1. avgusta 2026. godine određeni su tako što su iznosi najniže penzije za juli 2026. godine povećani za navedeni procenat usklađivanja penzija, odnosno 3,55 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj od 2020. do danas penzije porasle 70 posto

Penzije u Republici Srpskoj od 2020. do 2026. godine porasle su za više od 70 odsto efektivno, odnosno preko 60 odsto nominalno.

U narednom periodu penzionere očekuje novo vanredno povećanje od 3,55 odsto, potvrdio je direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske Mladen Milić

Prema njegovim riječima, penzije su u proteklih šest do sedam godina rasle u prosjeku oko 10 odsto godišnje, brže od prosječne plate, zahvaljujući redovnim i vanrednim usklađivanjima.

Penzije rasle 24 puta

Milić je naveo da su u posmatranom periodu izvršena čak 24 usklađivanja penzija.

“Od 2020. do 2026. godine penzije su efektivno porasle više od 70 odsto. To znači da su u prosjeku rasle oko 10 odsto godišnje. To je više od rasta prosječne plate” rekao je Milić za RTRS.

On je naglasio da su sva vanredna povećanja bila zasnovana na realnom rastu prihoda Fonda PIO, te da isplata penzija nikada nije kasnila.

Novo povećanje od 3,55 odsto

Rebalans budžeta Republike Srpske predviđa još jedno vanredno povećanje penzija.

“To će biti vanredno usklađivanje. Vlada je već pripremila odluku, radiće se o povćanju od 3,55 odsto. S obzirom da je sada za isplatu penzija potrebno više od 180 miliona KM, sa ovim povećanjem to će biti dodatnih 6,4 miliona KM na mjesečnom novu, odnosno 77 miliona KM na godišnjem nivou”, rekao je Milić.

Trenutno je za isplatu penzija u Republici Srpskoj potrebno više od 180 miliona KM svakog mjeseca.

Jednokratna pomoć do 120 KM

Pored povećanja penzija, Vlada Republike Srpske obezbijedila je i jednokratnu novčanu pomoć za penzionere.

120 KM dobiće penzioneri čija je penzija manja od prosječne.

80 KM dobiće korisnici čija je penzija veća od prosječne.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 699 KM.

Penzije u Srpskoj rasle brže nego u FBiH

Milić je podsjetio da su prije dvadesetak godina penzije u Federaciji BiH bile i do 30 odsto veće nego u Republici Srpskoj. Taj odnos u međuvremenu promijenio.

On je poručio da je odgovorna finansijska politika omogućila redovnu i stabilnu isplatu penzija bez kašnjenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.
​
“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uz pomoć krompira, orhideje će cvijetati kao lude

Orhideje se smatraju jednom od najljepših, ali i najzahtjevnijih sobnih biljaka. Ako želite da vaša orhideja procvjeta u punom sjaju, možete isprobati jednostavan, ali efektan trik s krompirom.

Krompir je bogat skrobom i hranjivim tvarima koje mogu ojačati biljke. Kada se pravilno koristi, stimulira rast korijena i doprinosi bujnom cvjetanju.

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 svježa, neoguljena krompira
  • Supstrat za orhideje
  • Saksija za sadnju
  • Voda

Priprema krompira

Temeljno operite krompir kako biste uklonili pesticide i prljavštinu. Nemojte uklanjati koru, jer ona sadrži važne hranjive tvari za biljke, prenosi Aktivni.

Priprema posude

Napunite saksiju supstratom namijenjenim orhidejama. Pazite da saksija ima dovoljno drenažnih rupa, jer orhideje ne podnose prenatrpanost vodom.

Ugradnja krompira

Stavite jedan ili dva krompira na dno saksije – cijele ili isječene na manje komade, ovisno o veličini saksije. Zatim pospite malo supstrata za orhideje preko krompira.

Sadnja orhideje

Pažljivo stavite orhideju u saksiju preko krompira, raširivši joj korijenje. Pokrijte je ostatkom zemlje za saksiju, pazeći da ne oštetite korijenje.

Zalijevanje

Zalijevajte tek toliko da zemlja bude vlažna, a ne mokra. Vremenom će krompir otpuštati hranjive tvari koje će podstaći rast i cvjetanje.

Njega i uslovi

Postavite orhideju na svijetlo mjesto, zaštićeno od direktne sunčeve svjetlosti. Redovno je zalijevajte i dobro prozračite prostoriju kako biste spriječili pojavu plijesni ili truljenja, prenosi Aktivni.

Pogledajte i ovo:

Zašto bi svako domaćinstvo trebalo da ima orhideju?

Hranjive tvari u krompiru pomoći će vašoj orhideji da raste zdravije i da obilnije i duže cvjeta. Mnogi ljubitelji orhideje prijavljuju primjetno poboljšanje izgleda i vitalnosti svojih biljaka nakon korištenja ovog trika. Hoćete li ga i vi isprobati?

Možda vas interesuje i ovo:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Glamoč: Najteži krompir u vlasništvu porodice Ubović (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode na balkonu mogu rađati od proljeća do jeseni

Sve više ljudi odlučuje se da dio prirode preseli na svoj balkon. Među najljepšim i najkorisnijim izborima svakako su stalnorađajuće jagode, poznate i kao mjesečarke.

Dobro podnose toplotu, pa uz odgovarajuću njegu mogu rađati od proljeća, pa sve do jeseni. Čak i na malom prostoru moguće je napraviti mini-baštu koja će biti i dekorativna i rodna.

I uz zid i u žardinjere

Za početak, najvažnije je izabrati odgovarajuće mjesto. Jagode vole sunce, pa je idealno da balkon bude okrenut ka jugu ili zapadu, gdje biljke mogu imati najmanje pet sati direktne svjetlosti dnevno. Uz dobar raspored saksija i mali prostor može postati veoma produktivan.

Praktično rješenje je kombinacija vertikalnog i horizontalnog rasporeda. Uz zid se mogu postaviti police na više nivoa, na kojima se gaje sorte poput Albiona ili San Andreasa, poznate po krupnim i sočnim plodovima. Na ogradi balkona mogu se postaviti duže žardinjere s nekoliko biljaka, dok su viseće saksije idealne za sitnije, dekorativne sorte, poput šumskih jagoda, koje svojim izdancima lijepo padaju i dodatno oplemenjuju prostor.

Zbog plitkog korijenovog sistema, jagode su veoma pogodne za gajenje u posudama. Izbor između visećih saksija i žardinjera zavisi od prostora i ukusa. Viseće saksije treba da budu prečnika oko 30 centimetara, dok žardinjere treba da imaju dubinu do 25 centimetara. Važno je da sve posude imaju dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite terasu za tople dane

Stručnjaci preporučuju kombinovanje više sorti kako bi berba trajala što duže. Dok neke daju krupnije plodove, druge se ističu bogatom aromom, pa se na taj način dobija i raznovrsnost ukusa i kontinuitet roda. Desetak biljaka može biti sasvim dovoljno za svakodnevno uživanje u svježim jagodama.

Zemljište treba da bude rastresito, plodno i propusno, dok je redovno zalivanje neophodno, naročito tokom toplijih dana. Prihrana na svakih deset do četrnaest dana dodatno će podstaći obilnije plodonošenje.

U društvu bolje napreduju

Jagode se mogu uspješno kombinovati i s drugim biljkama. Bosiljak, na primjer, može doprinijeti boljem ukusu plodova i ujedno pomoći u zaštiti od štetočina, dok neven povoljno utiče na zdravlje cijele mini-bašte.

Iako gajenje jagoda na balkonu zahtijeva određenu pažnju, nagrada je višestruka. Osim što pružaju svježe i zdrave plodove, jagode unose boju, miris i živost u svakodnevni prostor. Tako balkon postaje ne samo mjesto odmora već i mali zeleni kutak koji spaja prirodu i uživanje.

Stalnorađajuće, pa još šumske

Ponuda različitih sorti stalnorađajućih jagoda sve je veća. Posebno se izdvajaju šumske jagode, koje po izgledu, mirisu i aromi podsjećaju na samonikle, ali su otpornije i daju obilniji rod. Brzo se šire i dobro podnose direktno sunce.

Rađaju od aprila do prvih jesenjih mrazeva, a u zaštićenim uslovima mogu donositi plodove i tokom zime. Zemljište treba da bude blago kiselo, plodno, rastresito i propusno. Kao preduvjev najviše im odgovara djetelina, dok se ne preporučuje sadnja na mjestima gdje su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, zbog mogućih bolesti korijena.

Sade se tokom cijele godine

Nakon što se pokažu uspješnim u saksijama, jagode se često prenose i u baštu. Preporučena gustina sadnje je četiri do pet biljaka po kvadratnom metru, s razmakom između redova od 30 do 40 centimetara.

Sistem „kap po kap” idealan je za ove sorte, jer obezbjeđuje ravnomjerno zalivanje i optimalan unos hranljivih materija. Biljke su tolerantne na više temperature i brzo rastu, dostižući oko 30 centimetara u visinu, dok se šire i do 60 centimetara.

Jagode se najčešće sade u rano proljeće ili početkom jeseni. Međutim, sadnice iz kontejnera mogu se saditi tokom cijele godine, jer već imaju razvijen korijenov sistem. Nakon svake sezone, zasad se obnavlja uklanjanjem starih listova i, po potrebi, proređivanjem.

Za bujan rast i dobar prinos preporučuje se upotreba đubriva s većim udjelom azota u proljeće, dok se u fazi cvjetanja primjenjuju formulacije bogate fosforom i kalijumom. Dobre rezultate daju i biostimulatori na bazi algi, piše Magazin Politika.

Savjeti za gajenje

  • Jagodama je potrebno najmanje pet do šest sati sunca dnevno;
  • Zemljište treba da bude stalno blago vlažno;
  • Saksije treba da budu duboke najmanje 20 do 30 centimetara;
  • Koristiti rastresito i propusno zemljište;
  • Kod mladih sadnica preporučuje se uklanjanje prvih cvjetova;

Horizontalni raspored

  • Dvije do tri žardinjere dužine 60 do 80 centimetara;
  • U svaku posaditi tri do četiri biljke;
  • Razmak između biljaka oko 20 centimetara;

Kombinacija sorti

Za najbolje rezultate preporučuje se kombinovanje više sorti:

  • Albion – krupni plodovi;
  • San Andreas – obilno rađa;
  • Mara des Bois – izrazit ukus;
  • Alpine (šumske) – sitni, ali veoma aromatični plodovi.
Podijeli tekst sa drugima na: