Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću

S dolaskom hladnijih dana vrijeme je za pripremu sobnih biljaka za jesen i zimu, a one koje su toplije mjesece provele na balkonu trebalo bi unijeti u kuću prije nego što noćne temperature padnu ispod 10 stepeni.

Biljke koje su proljeće i ljeto provele na otvorenom, poput fikusa, šeflera, citrusnih stabala, hibiskusa i različitih vrsta palmi, potrebno je unijeti u zatvoreni prostor prije nego što noćne temperature padnu ispod 10 stepeni Celzijusa.

Osjetljivije tropske vrste mogu reagovati već na prve znakove hladnog vazduha, što može dovesti do žućenja i opadanja listova.

Prije unošenja u kuću ili stan biljke bi trebalo detaljno pregledati. Potrebno je očistiti listove od prašine i provjeriti da li na stabljikama, listovima ili u zemlji ima štetočina, kako se ne bi prenijele na druge sobne biljke.

Biljkama je poželjno obezbijediti dovoljno svijetlo mjesto, ali ih treba držati dalje od direktnih izvora toplote, poput radijatora i peći.

Kako zalijevati biljke tokom jeseni?

Jedna od čestih grešaka tokom jeseni jeste nastavak ljetnog režima zalijevanja.

Zbog manje sunčeve svjetlosti mnoge biljke usporavaju rast, pa im je potrebno i manje vode.

Kod sobnih biljaka poput zamije, sansevijere, monstere i različitih sukulenata zalijevanje bi zato trebalo prilagoditi uslovima i potrebama konkretne vrste. Prije novog zalijevanja dobro je provjeriti koliko se zemlja osušila.

Višak vode u saksiji tokom hladnijeg perioda može dovesti do truljenja korijena i propadanja biljke, prenosi Pobjeda.

Treba li nastaviti s prihranom?

Pored smanjenja zalijevanja, tokom perioda usporenog rasta treba smanjiti ili privremeno obustaviti prihranu.

Biljke tada imaju manje potrebe za dodatnim hranjivim materijama nego tokom proljeća i ljeta, kada intenzivnije rastu.

Važno je obratiti pažnju i na mjesto na kojem će prezimiti. Osim dovoljno svjetlosti, treba ih zaštititi od promaje, ali i od suvog i previše toplog vazduha koji nastaje zbog grijanja.

Uz prilagođeno zalijevanje, dovoljno svjetlosti i odgovarajuću temperaturu, biljke će lakše prebroditi hladnije mjesece i dočekati novu vegetacijsku sezonu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove stvari ne držite na balkonu, mogu biti veoma opasne

Balkon mnogima služi kao mali kutak za odmor, jutarnju kafu ili uživanje na svježem vazduhu, ali zbog nedostatka prostora često postane i mjesto za odlaganje stvari. Ipak, određeni predmeti na balkonu mogu predstavljati opasnost.

Pojedine stvari mogu da se oštete zbog vremenskih uslova, dok druge predstavljaju potencijalnu opasnost od požara ili mogu da ugroze sigurnost ljudi. Zato je neke predmete, posebno električne uređaje, bolje držati u zatvorenom prostoru.

Električni roštilji

Iako balkon može da djeluje kao praktično mjesto za roštiljanje, električni roštilji nisu uvijek siguran izbor, posebno u stambenim zgradama.

Visoke temperature, dim i mogućnost izbijanja požara predstavljaju dodatni rizik, a u pojedinim zgradama korištenje roštilja na balkonima nije dozvoljeno.

Grijalice

Grijalice takođe mogu da predstavljaju problem ako se drže na balkonu bez odgovarajuće zaštite. Pad, kontakt s drugim predmetima ili izloženost vodi mogu dovesti do kvara, kratkog spoja ili požara.

Osim toga, stalno izlaganje kiši i drugim vremenskim uslovima može skratiti njihov vijek trajanja.

Veliki uređaji za domaćinstvo

Balkon ponekad posluži kao privremeno mjesto za stare frižidere, veš-mašine ili mašine za sušenje veša, ali takvi uređaji nisu namijenjeni dugotrajnom boravku na otvorenom.

Osim što zauzimaju dosta prostora i predstavljaju dodatno opterećenje za balkon, vlaga može da ošteti njihove električne komponente i izazove pojavu rđe ili buđi.

Uređaji s litijumskim baterijama

Električne trotinete, baterije za električni alat i druge uređaje koji koriste litijum-jonske baterije ne bi trebalo ostavljati na mjestima izloženim direktnom suncu.

Visoke temperature mogu dovesti do pregrijavanja baterije i povećati rizik od požara.

Stakleni predmeti

Čaše, boce, ukrasni predmeti i drugi proizvodi od stakla takođe mogu predstavljati rizik na balkonu. Promjene temperature mogu izazvati pucanje, dok jak vjetar ili nevrijeme mogu oboriti predmete i dovesti do njihovog pada s visine.

Osim mogućeg loma, takvi predmeti mogu ugroziti ljude koji se nalaze ispod balkona, piše Superžena.

Zapaljive tečnosti

Benzin, petrolej i druge zapaljive tečnosti ne bi trebalo čuvati na balkonu. Visoke temperature i direktna izloženost suncu mogu povećati rizik od curenja i zapaljenja, zbog čega je za njih potrebno odgovarajuće i sigurno mjesto za skladištenje.

Plinske boce

Poseban oprez potreban je i kada je riječ o plinskim bocama. Izlaganje visokim temperaturama može povećati pritisak u boci, a eventualno curenje plina predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik.

Zbog toga ih nije preporučljivo držati na mjestima gdje su izložene direktnom suncu i visokim temperaturama.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje voće može rasti na balkonu: Dovoljan im je i mali prostor

Sanjate o sopstvenom malom voćnjaku, ali vam prostor djeluje kao prepreka? Dobra vijest je da ne morate da birate između udobnog kutka za uživanje i stabla koje rađa.

Postoje sorte koje zauzimaju znatno manje mjesta, a i dalje donose bogat rod, i to bez komplikovanog održavanja.

U nastavku otkrivamo koje voćke stručnjaci izdvajaju kao idealne za male vrtove, terase ili čak balkone, i kako da izvučete maksimum iz svakog kvadratnog metra.

1. Patuljasta jabuka

Sa visinom do oko 3 metra, patuljaste jabuke savršeno se uklapaju u mala dvorišta ili veće saksije. Berba i orezivanje su jednostavni, a postoje i stubaste sorte koje zauzimaju minimalan prostor, ali daju plodove standardne veličine.

Važna napomena: za dobar rod potrebne su bar dvije različite sorte u blizini.
Uslovi: puno sunca, dobro drenirano i blago kiselo zemljište, redovno zalivanje.

2. Patuljasti dud

Ako tražite gotovo „neuništivu“ voćku, dud je pravi izbor. Brzo raste, samoplodan je i nema agresivan koren. Ipak, vodite računa gdje ga sadite, plodovi mogu biti nezgodni za čišćenje ako padaju na staze ili terase.

Uslovi: sunčano mjesto, dobra drenaža, povremena rezidba.

3. Patuljasta smokva

Savršena za toplije krajeve, smokva je poznata po svojoj otpornosti. Podnosi sušu, rijetko je napadaju štetočine i ne zahtijeva mnogo njege. Postoje sorte koje ostaju kompaktne, ali daju obilje plodova.

Uslovi: puno sunca, propusno zemljište, umjereno zalivanje.

4. Patuljasta šljiva

Osim ukusnih plodova, ova voćka donosi i estetski doživljaj, nježni cvjetovi u proljeće i tople nijanse lišća u jesen. Uspravan rast čini je idealnom za uske prostore.

Uslovi: sunce, redovno zalivanje tokom formiranja plodova, sezonska prihrana.

5. Patuljasta trešnja

Ništa ne priziva ljeto kao trešnje, a patuljaste sorte omogućavaju da ih berete bez merdevina. Niže su i kompaktnije, posebno kiselije sorte koje prirodno rastu sporije.

Uslovi: sunce, dobro drenirano zemljište, zaštita od ptica.

6. Breskva i nektarina

Za razliku od mnogih drugih voćki, ove vrste prirodno ostaju relativno male. Uz pravilnu rezidbu mogu se lako održavati u željenoj visini. Dodatni plus — samoplodne su, pa vam je dovoljno jedno stablo.

Uslovi: sunčano i zaklonjeno mjesto, redovno zalivanje.

7. Patuljasti nar

Jedna od najkompaktnijih voćki – često ne prelazi visinu od 1–2 metra. Idealan je za saksije i urbane prostore, a pored plodova krase ga i jarko crveni cvjetovi.

Uslovi: puno sunca, povremeno zalivanje, toplija klima.

8. Patuljasta kruška

Sa prirodno uspravnim rastom, kruška se lako uklapa u male vrtove. Dobro podnosi i teža zemljišta, što je čini zahvalnom za različite uslove.

Uslovi: sunce, blago kiselo zemljište, redovna vlaga.

9. Limun (Meyer sorta)

Jedan od najpopularnijih izbora za uzgoj u saksijama. Mirisan, dekorativan i produktivan – limun može uspjevati čak i na balkonu. U hladnijim krajevima lako se unosi unutra tokom zime.

Uslovi: puno svjetla, redovno zalivanje, zaštita od mraza.

Bez obzira na to da li imate malo dvorište, terasu ili samo sunčan balkon, postoji voćka koja može pronaći svoje mjesto u vašem prostoru.

Uz pravi izbor i malo pažnje, i najmanji kutak može postati izvor svježih, domaćih plodova, i mjesto za uživanje koje traje tokom cijele godine, prenosi Ona.rs.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Prihrana muškatli jodom: Recept za more cvijeća na balkonu

Muškatle su decenijama kraljice naših balkona jer prkose suncu, vjetru i zaboravnim vlasnicima. Ipak, ako želite da vaše saksije ne budu ogoljene, već prepune cvijeća koje “vrišti” od zdravlja, obična voda nije dovoljna.

Postoje prirodni eliksiri koje već imate u kući, a koji tjeraju biljku da izbacuje nove pupoljke bez prestanka. Otkrivamo vam kako da uz minimalan trud postignete maksimalne rezultate.

Zašto vaše muškatle miruju? (3 najčešća razloga)

Prije nego što pređete na prihranu, provjerite da li pravite neku od ovih grešaka koje blokiraju rast:

Previše vode: Korijen muškatle ne podnosi “baru” – višak vlage vodi direktno do truljenja.

Žuti listovi: To je znak da se biljka muči. Umjesto da cvjeta, ona troši energiju na puko preživljavanje.

Iscrpljena zemlja: Bez minerala, biljka jednostavno nema snage da se grana i stvara pupoljke.

Magični recept: Jedna kap joda za more cvjetova

Malo ko zna da obični povidon jod iz apoteke pravi čuda u saksiji. On dezinfikuje zemlju od bakterija i podstiče grananje koje prevazilazi očekivanja.

Postupak je jednostavan:

  • U jedan litar vode dodajte bukvalno jednu kap joda.
  • Dobro promiješajte i zalijte biljku isključivo uz samu ivicu saksije.
  • Oprez: Pazite da ne pokvasite listove, jer ih jod može spaliti.
  • Ovaj postupak ponavljajte jednom u dvije sedmice i gledajte kako se saksija puni novim pupoljcima.

Kvasac i banana: Hrana koju biljke obožavaju

Ako želite da biljke podignete “iz mrtvih”, rješenje potražite u kuhinji.

Rastvor od kvasca: Baš kao što diže tijesto, kvasac podiže imunitet biljke. Razmutite malo svježeg kvasca u litri mlake vode sa kašičicom šećera. Pustite da se aktivira par sati i zalijte cvijeće.

Možda vas zanima i ovo:

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

Kora od banane: Ona je “čisto zlato” jer je puna kalijuma. Možete je ostaviti u vodi preko noći ili je sitno isjeckati i ukopati u zemlju oko korijena. Boja cvijeta će postati nevjerovatno intenzivna.

Zlatno pravilo koje mnogi ignorišu

Najveća greška je ostavljati ocvale dijelove na biljci. Čim cvijet počne da vene, odmah ga otkinite. Time šaljete signal biljci da ne troši energiju na održavanje starog, već da odmah krene u stvaranje novih, raskošnih cvjetova.

Uz ove male trikove, vaš balkon će biti najljepši u komšiluku sve do prvih mrazova, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode na balkonu mogu rađati od proljeća do jeseni

Sve više ljudi odlučuje se da dio prirode preseli na svoj balkon. Među najljepšim i najkorisnijim izborima svakako su stalnorađajuće jagode, poznate i kao mjesečarke.

Dobro podnose toplotu, pa uz odgovarajuću njegu mogu rađati od proljeća, pa sve do jeseni. Čak i na malom prostoru moguće je napraviti mini-baštu koja će biti i dekorativna i rodna.

I uz zid i u žardinjere

Za početak, najvažnije je izabrati odgovarajuće mjesto. Jagode vole sunce, pa je idealno da balkon bude okrenut ka jugu ili zapadu, gdje biljke mogu imati najmanje pet sati direktne svjetlosti dnevno. Uz dobar raspored saksija i mali prostor može postati veoma produktivan.

Praktično rješenje je kombinacija vertikalnog i horizontalnog rasporeda. Uz zid se mogu postaviti police na više nivoa, na kojima se gaje sorte poput Albiona ili San Andreasa, poznate po krupnim i sočnim plodovima. Na ogradi balkona mogu se postaviti duže žardinjere s nekoliko biljaka, dok su viseće saksije idealne za sitnije, dekorativne sorte, poput šumskih jagoda, koje svojim izdancima lijepo padaju i dodatno oplemenjuju prostor.

Zbog plitkog korijenovog sistema, jagode su veoma pogodne za gajenje u posudama. Izbor između visećih saksija i žardinjera zavisi od prostora i ukusa. Viseće saksije treba da budu prečnika oko 30 centimetara, dok žardinjere treba da imaju dubinu do 25 centimetara. Važno je da sve posude imaju dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite terasu za tople dane

Stručnjaci preporučuju kombinovanje više sorti kako bi berba trajala što duže. Dok neke daju krupnije plodove, druge se ističu bogatom aromom, pa se na taj način dobija i raznovrsnost ukusa i kontinuitet roda. Desetak biljaka može biti sasvim dovoljno za svakodnevno uživanje u svježim jagodama.

Zemljište treba da bude rastresito, plodno i propusno, dok je redovno zalivanje neophodno, naročito tokom toplijih dana. Prihrana na svakih deset do četrnaest dana dodatno će podstaći obilnije plodonošenje.

U društvu bolje napreduju

Jagode se mogu uspješno kombinovati i s drugim biljkama. Bosiljak, na primjer, može doprinijeti boljem ukusu plodova i ujedno pomoći u zaštiti od štetočina, dok neven povoljno utiče na zdravlje cijele mini-bašte.

Iako gajenje jagoda na balkonu zahtijeva određenu pažnju, nagrada je višestruka. Osim što pružaju svježe i zdrave plodove, jagode unose boju, miris i živost u svakodnevni prostor. Tako balkon postaje ne samo mjesto odmora već i mali zeleni kutak koji spaja prirodu i uživanje.

Stalnorađajuće, pa još šumske

Ponuda različitih sorti stalnorađajućih jagoda sve je veća. Posebno se izdvajaju šumske jagode, koje po izgledu, mirisu i aromi podsjećaju na samonikle, ali su otpornije i daju obilniji rod. Brzo se šire i dobro podnose direktno sunce.

Rađaju od aprila do prvih jesenjih mrazeva, a u zaštićenim uslovima mogu donositi plodove i tokom zime. Zemljište treba da bude blago kiselo, plodno, rastresito i propusno. Kao preduvjev najviše im odgovara djetelina, dok se ne preporučuje sadnja na mjestima gdje su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, zbog mogućih bolesti korijena.

Sade se tokom cijele godine

Nakon što se pokažu uspješnim u saksijama, jagode se često prenose i u baštu. Preporučena gustina sadnje je četiri do pet biljaka po kvadratnom metru, s razmakom između redova od 30 do 40 centimetara.

Sistem „kap po kap” idealan je za ove sorte, jer obezbjeđuje ravnomjerno zalivanje i optimalan unos hranljivih materija. Biljke su tolerantne na više temperature i brzo rastu, dostižući oko 30 centimetara u visinu, dok se šire i do 60 centimetara.

Jagode se najčešće sade u rano proljeće ili početkom jeseni. Međutim, sadnice iz kontejnera mogu se saditi tokom cijele godine, jer već imaju razvijen korijenov sistem. Nakon svake sezone, zasad se obnavlja uklanjanjem starih listova i, po potrebi, proređivanjem.

Za bujan rast i dobar prinos preporučuje se upotreba đubriva s većim udjelom azota u proljeće, dok se u fazi cvjetanja primjenjuju formulacije bogate fosforom i kalijumom. Dobre rezultate daju i biostimulatori na bazi algi, piše Magazin Politika.

Savjeti za gajenje

  • Jagodama je potrebno najmanje pet do šest sati sunca dnevno;
  • Zemljište treba da bude stalno blago vlažno;
  • Saksije treba da budu duboke najmanje 20 do 30 centimetara;
  • Koristiti rastresito i propusno zemljište;
  • Kod mladih sadnica preporučuje se uklanjanje prvih cvjetova;

Horizontalni raspored

  • Dvije do tri žardinjere dužine 60 do 80 centimetara;
  • U svaku posaditi tri do četiri biljke;
  • Razmak između biljaka oko 20 centimetara;

Kombinacija sorti

Za najbolje rezultate preporučuje se kombinovanje više sorti:

  • Albion – krupni plodovi;
  • San Andreas – obilno rađa;
  • Mara des Bois – izrazit ukus;
  • Alpine (šumske) – sitni, ali veoma aromatični plodovi.
Podijeli tekst sa drugima na: