Sok od cvekle može sniziti krvni pritisak

Istraživanja upućuju na to da čaša soka od cvekle dnevno može povoljno djelovati na povišen krvni pritisak i kod nekih ljudi pomoći da se snizi.

Stanje povišenog krvnog pritiska, hipertenzija, često se naziva tihim ubicom jer uglavnom ne izaziva jasne simptome.

British Heart Foundation upozorava da mnogi za povišen pritisak saznaju tek nakon ozbiljnog zdravstvenog događaja poput srčanog ili moždanog udara.

Povišen krvni pritisak može oštetiti zidove arterija, povećati rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara, a s vremenom može opteretiti i srčani mišić i doprinijeti srčanoj slabosti.

Kako sok od cvekle djeluje na krvni pritisak?

Prema naučnicima i kardiolozima, čaša soka od cvekle dnevno mogla bi pomoći u prirodnom snižavanju povišenog krvnog pritiska kao dio zdravog načina života koji uključuje uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost. Ipak, sok od cvekle nije zamjena za lijekove, niti za savjet ljekara.

Istraživači navode da može biti jednostavan dodatak svakodnevnoj rutini za očuvanje zdravlja srca, ali ne i samostalno rješenje.

Ključnu ulogu imaju prirodni nitrati iz cvekle, koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska. Nakon unosa u organizam, nitrati se pretvaraju u azot-monoksid, a on pomaže opuštanju i širenju krvnih sudova u procesu koji se naziva vazodilatacija.

Istraživanja pokazuju da sok od cvekle može sniziti krvni pritisak, iako se efekat razlikuje od studije do studije.

Osim cvekle, nitratima su bogate i druge namirnice, uključujući špinat, celer, kelj, zelenu salatu i drugo povrće.

 Možda vas interesuje i ovo:

Cvekla je dobra i za krvnu sliku

Istraživanja takođe upućuju na to da redovna konzumacija soka od cvekle može pomoći u kontroli krvnog pritiska kod osoba sa hipertenzijom. Neka istraživanja pokazala su i da može poboljšati snabdijevanje mišića kiseonikom i doprinijeti većoj izdržljivosti. Sok od cvekle je ujedno izvor kalijuma, vitamina C i antioksidanasa.

Šta pokazuju studije?

Studija naučnika sa Univerziteta Kvin Meri iz Londona pokazala je da su pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom koji su svakodnevno pili 250 mililitara soka od cvekle zabilježili pad krvnog pritiska.

Prema podacima univerziteta, prosječno smanjenje iznosilo je oko 8/4 mmHg. Kod mnogih je to bilo dovoljno da se pritisak vrati u normalniji opseg.

Istraživači taj efekat pripisuju visokom nivou anorganskog nitrata u cvekli i drugom lisnatom zelenom povrću poput zelene salate i kupusa.

Važnost tih nalaza dodatno je naglašena podatkom iz istog istraživanja. Porast krvnog pritiska od 2 mmHg povećava rizik od smrti od srčanih bolesti za sedam odsto, a od moždanog udara za 10 odsto.

Studija je takođe pokazala da su efekti bili najizraženiji tri do šest sati nakon konzumacije. Poslije toga ostali su vidljivi i nakon 24 sata. Kada su učesnici prestali da piju sok, krvni pritisak se vratio na prethodne vrijednosti.

U istraživanju nisu zabiliežene značajne nuspojave, osim što urin može poprimiti ružičastu ili crvenkastu boju, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija kao šok: Smanjeni prihodi ruše životni standard

U vremenu rastućih troškova i ekonomske neizvjesnosti, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje sve aktuelnije. Ekonomista Miloš Grujić objašnjava šta je fond za “crne dane”, koliko treba da iznosi i kako ga graditi.

Tri do šest mjesečnih plata

Fond za “crne dane” je likvidna rezerva namijenjena isključivo za hitne situacije — iznenadni kvar, trošak liječenja ili privremeni gubitak prihoda. Finansijski stručnjaci preporučuju da taj iznos pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Međutim, put do tog cilja nije kratak. Ako mjesečno odvajate pet odsto plate, samo za iznos jedne mjesečne zarade potrebno je 20 mjeseci. Za rezervu od šest plata — punih deset godina štednje.

Upravo zato je važno početi što prije, jer svaki odgođeni mjesec produžava put do finansijske sigurnosti.

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da štednja stanovništva kontinuirano raste — depoziti građana krajem prošle godine dostigli su oko 20 milijardi KM, što je povećanje od 11,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, sve manje novca se oročava. Oko 50 odsto sredstava drži se na transakcionim računima, a učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto. Građani svjesno žrtvuju veće kamate zbog slobode raspolaganja novcem u svakom trenutku.

Kako početi

Prvi korak je preispitivanje mjesečnih troškova — impulsivne kupovine, pretplate koje se ne koriste, nepotrebni gadžeti. Smisla ima odvajati bilo koji iznos, pa makar to bilo 20 KM mjesečno, jer je od same sume važnija disciplina. Štednja se planira odmah po prijemu plate, a ne od onoga što eventualno ostane na kraju mjeseca.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

Oročena štednja nije dobar izbor za fond za hitne situacije — novac mora biti odmah dostupan. Uz tekuću rezervu, Miloš Grujić, ekonomista preporučuje i dugoročno ulaganje na tržištu kapitala kao jedini način da se kapital zaštiti od inflacije.

Penzija kao budžetski šok

Posebno upozorenje Grujić upućuje onima koji ne razmišljaju o dugoročnoj finansijskoj slici. Prosječna penzija iznosi tek oko 44 odsto prosječne plate, što znači drastičan pad životnog standarda u trenutku odlaska u penziju. Čak i bez kreditnih obaveza, ta razlika u prihodima teško se premošćuje bez prethodno akumuliranog kapitala.

“O penzionim planovima i dodatnim izvorima prihoda treba razmišljati još juče, jer je vrijeme najvažniji resurs u procesu ulaganja”, kaže Grujić, a prenosi Mondo dodajući da odgađanje ove odluke samo povećava teret koji pada na pleća u godinama kada je teže raditi i zarađivati.

Najčešća greška

Čekanje “boljih vremena” ili veće plate kako bi se uopšte počelo štediti. Finansijska disciplina ne gradi se na visini prihoda, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje. Nikada ne štedite ono što ostane nakon trošenja — trošite ono što ostane nakon što ste prvo odvojili za štednju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: