Oznaka: hrana

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

by Sandra Vukić

Dok građani strahuju od poskupljenja hrane koja su izvjesna do kraja godine, najave o tome, barem za sada, ostaju u sjeni predizbornih obećanja. Oni koji koji mogu donositi mjere sada imaju drugog posla.

Zašto se očekuje novi rast cijena hrane u BiH?

Posljednja u nizu koja je najavila poskupljenja jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine.

“U posljednjem kvartalu očekuje se i rast cijena hrane koje se sa značajnim odmakom prelijevaju sa stranog na domaće tržište”, napisali su oni u svom izvještaju. Procijenili su i da bi ukupna i temeljna inflacija mogla iznositi 4,1 odsto u zadnjem kvartalu 2026. godine.

Ranije su poskupljenja najavili i poljoprivrednici.

“Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine.

Kako građani doživljavaju nova poskupljenja?

Da će nova poskupljenja mnogi teško preživjeti, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, koja ističe da vrlo malo građana ima primanja koja mogu zadovoljiti osnovne potrebe.

“Građani žive u strahu od povećanja cijena. Svjesni su da će sigurno hrana poskupjeti i to iz više razloga. Jedna od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju da prodaju na domaćem tržištu svoje proizvode, mimo vremenskih prilika. Drugi razlog je zašto strah postoji. Pratim predizbornu kampanju, a i prije toga, nisu primijećene izjave nikoga iz političkih krugova ko je govorio o tome kako bi se napravili planovi ili programi da se standard građana zadrži na određenom nivou”, ističe Šešlija.

Kako dodaje, ni tokom predizborne kampanje niko nije u svom obraćanju dao nadu ili plan na koji način da se poskupljenje, posebno hrane, stavi pod neku vrstu kontrole i da građani budu sigurni da će moći da prehrane porodicu.

Šta ekonomisti vide kao rješenje?

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da prihodi većine stanovništva, pogotovo onih koji rade u realnom sektoru, ne mogu da prate stalni rast cijena.

“Cijena hrane će rasti ne samo zbog rasta cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, ide i jesenja sjetva. Ove godine, pored troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu. Ona će dodatno usložniti probleme”, kaže Stanić.

Na pitanje da li vlast može nešto uraditi, Stanić ističe da može, te dodaje da su kod nas niske subvencije prema poljoprivrednim proizvođačima, a pri tome su isplate neredovne.

“Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini BiH i tu zastane. Tu se vidi odnos vlasti. Njima to ide u prilog, ono što šteti narodu, ide u korist vlasti. Zašto? Zato što puni budžet”, kaže on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera
Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra
Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj
Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra

Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra
Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika

Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika
Penzija za septembar biće isplaćena prije izbora

Penzija za septembar biće isplaćena prije izbora

Cijene goriva konstantno rastu, hoće li poskupiti i hrana?

by Sandra Vukić

Gorivo u Bosni i Hercegovini konstantno poskupljuje. Građani sve veći dio kućnog budžeta izdvajaju za odlazak na posao i svakodnevne obaveze. Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena, a mogućnost dodatnog rasterećenja kroz akcize i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.

Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za naredne četiri godine, troškovi života nastavljaju rasti. Građani na gorivo mjesečno izdvajaju stotine konvertibilnih maraka, dok im kupovna moć slabi.

Pun rezervoar za mnoge nedostižan

Punjenje rezervoara sve je veći izdatak za vozače. Mnogi kažu da više ne znaju na čemu mogu uštedjeti kako bi pokrili trošak goriva kojeg se teško mogu odreći.

Građani navode da mjesečno na gorivo troše između 200 i 300 KM, a pojedini ističu da su cijene postale previsoke. Koliko će građani platiti zavisi i od mjesta na kojem toče gorivo. U Tuzli je cijena dizela oko 3,55 KM, dok se u Foči i Laktašima približava iznosu od četiri marke po litru.

Građani zaokupljeni preživljavanjem, političari kampanjom

Dok građani podmiruju sve veće račune, vlast, prema ocjenama ekonomista, nije povukla dovoljno konkretnih poteza. Dio tereta poskupljenja, smatra ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, država bi trebala preuzeti na sebe.

„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plate. Ali bojim se da donosioci odluka, ne samo da se ne bave aktivnim ekonomskim politikama koje bi nam osigurale da barem dio novca od zaduživanja države usmjerimo u vrlo hitne mjere, uključujući možda i dio povrata novca od akciza…“

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litru, koja je na snazi do 15. oktobra, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.

Međutim, nijedna od tih mjera nije zaustavila rast cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti, piše BHRT.

Izvjesna i nova poskupljenja?

Na kretanje cijena goriva utiču i međunarodna dešavanja. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić kaže da rast cijene nafte povlači i rast cijena drugih proizvoda i usluga.

„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega. Ono što su Huti nedavno uradili u Saudijskoj Arabiji, to je ustvari bio glavni naftovod za Evropu i zbog toga danas imamo povećane cijene nafte, koje će uticati na rast svega.“

Ista količina goriva, veći račun

Pedeset litara dizela, po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, košta 187 KM. To je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.

Za građane to znači veći izdatak za istu količinu goriva i isti put do posla.

Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da građani zbog rasta troškova počinju smanjivati potrošnju.

„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju, a to znači da je nečiji posao i, samim tim, usporavanjem ekonomije, imate sve manje i manje prostora da djelujete na tržištu da biste spašavali radna mjesta, ekonomski rast i zadržali uopšte standard koji imate.“

Građani nemaju mogućnost da svoje račune odgode do nakon izbora. Dok traje izborna kampanja, rast cijena goriva već direktno utiče na njihove kućne budžete i svakodnevne troškove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera
Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra
Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj
Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra

Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra
Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika

Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika
Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Šta ne treba jesti po vrućini

by Sandra Vukić

Visoke ljetnje temperature otežavaju svakodnevni život, a mnogima se postavlja i pitanje šta jesti kada vrućina oslabi apetit.
Dok se neki okreću grickalicama i potpuno odustaju od kuvanja, dijetetičarka Lola Bigs otkriva šta je dobro jesti, a šta izbjegavati tokom vrućina. Među namirnicama koje ne preporučuje je i jedna iznenađujuće popularna ljetnja poslastica.

Sladoled

Iako se sladoled čini kao logičan izbor za rashlađivanje, Bigs kaže da efekat nije dugotrajan.

“Sladoled vam može pružiti trenutno hlađenje, ali ima visok sadržaj masti i šećera, što znači da vaše tijelo mora više da radi da ga probavi, tako da se nakon toga možete osjećati još toplije”, objasnila je.

Kao alternativu, ona predlaže domaći sladoled napravljen od smrznutog bobičastog voća ili banana. Za kremastiju teksturu može se pomiješati s grčkim jogurtom, dok se za lakšu i osvježavajuću verziju može koristiti kokosova voda.

Slani čips i orašasti plodovi

Slani čips i slani orašasti plodovi takođe nisu najbolji izbor tokom vrućeg vremena.

“Po vrućem vremenu, ove grickalice mogu povećati žeđ, dok veći unos soli može podstaći zadržavanje vode, što može uzrokovati osjećaj nadutosti i nelagode”, kaže Bigs.

Umjesto toga, ona preporučuje pečeni slanutak s paprikom. On će zadovoljiti želju za nečim hrskavim, a ujedno sadrži proteine i vlakna koja mogu doprinijeti dužem osjećaju sitosti.

Bijeli hljeb

Bijeli hljeb je takođe na listi namirnica koje ona preporučuje izbjegavati.

“Bijeli hljeb sadrži malo vode i vlakana, tako da vas po vrućem vremenu može ostaviti s osjećajem težine i tromosti”, objašnjava dijetetičarka.

Predlaže lakše zamjene, poput hrskavih listova zelene salate, koji imaju visok sadržaj vode.

Možda vas interesuje i ovo:

Vreli dani traže laganu hranu: Ovo morate izbaciti sa menija

“Napunite ih sastojcima bogatim vodom poput krastavaca, paradajza, feta sira i mente, te dodajte malo limunovog soka za svježinu”, savjetuje ona.

Ideje za brzu i jednostavnu večeru

Za večeru Bigs preporučuje jela koja ne zahtijevaju mnogo kuvanja. Jedna od opcija su poke zdjele, koje se jednostavno pripremaju i mogu sadržavati različite hranljive sastojke.

“Kao osnovu koristite kuvanu rižu ili miješanu salatu, zatim dodajte tunu ili losos, avokado, naribanu mrkvu, slanutak, kuvano jaje i edamame. Prelijte s malo susamovog ulja i obrok je gotov za nekoliko minuta”, kaže ona.

Druga opcija su takosi s dimljenom paprikom. Hrskave tortilje mogu se puniti tanko narezanim tikvicama, crnim grahom, paradajzom, ukiseljenim lukom, avokadom i zelenom salatom.

“Ukusni su i puni ukusa, a nakon toga nećete osjećati težinu”, dodaje Bigs, a prenosi Borba.me

Kao posebno osvježavajuće jelo preporučuje hladni gaspačo. Za njegovu pripremu potreban je samo blender, zreli paradajz, krastavac i crvena paprika, a povrće se zatim začini s malo soli i bibera.

Supa treba da bude dobro ohlađena, a može se poslužiti s integralnim hljebom ili hljebom sa sjemenkama za laganu, ali zasitnu večeru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti
Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik
Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje

Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje
Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću

Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću
Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim

Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim
Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Najavljena nova poskupljenja, potrošači traže hitnu reakciju

by Sandra Vukić

Taman kada je kriza na Bliskom istoku počela da jenjava, vlast u Republici Srpskoj građane je obavijestila da mogu očekivati poskupljenja, a “jedino” što stanovništvo ne zna jeste – na koji način će se djelovati da do njih ne dođe.

Jedno je sigurno. Ukoliko se to desi, predstavljaće novi udar na potrošače, koji su već u nezahvalnoj situaciji. Proteklih mjeseci poskupjeli su pojedini komunalni računi te usluge vrtića, a i gorivu su cijene išle u nebo.

Zakasnjeli efekat

I baš kada se na benzinskim pumpama dešavaju trendovi koje su vozači s nestrpljenjem čekali, radovanju se počeo nazirati kraj.

Naime, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac rekao je da je zbog stabilizacije prilika na Bliskom istoku došlo do pada cijena nafte i na domaćem tržištu, ali da su zbog takozvanog zakašnjelog efekta krize u narednom periodu moguća određena poskupljenja.

Puhovac je dodao da na tržište tek stiže roba koja je proizvedena i transportovana u periodu kada su cijene energenata bile znatno više, zbog čega su moguća poskupljenja.

Ministar se nada

“Nadamo se da taj efekat neće značajnije uticati na kretanje cijena. Ali ćemo nastaviti pažljivo da pratimo stanje na tržištu i reagujemo ukoliko bude potrebe”, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

Poručuju mu iz udruženja za zaštitu potrošača da nije dovoljno pratiti stanje na tržištu i reagovati ako bude trebalo, nego se, kažu, mora reagovati odmah.

“To je zadatak ne samo ministra, nego cijele Vlade. Politika u vezi sa cijenama je veoma loša. I sama priča o poskupljenjima izaziva mučan efekat, a pogotovo ako nešto ne preduzmu. To da će oni pratiti cijene, pa to i građani mogu da prate. Već sada bi trebalo da budu pripremljene mjere da se poskupljenje ne desi”, ocjenjuje Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Goran Mrkić, urednik poslovnog portala BiznisInfo, kaže da je razumljivo da skuplji transport od prije nekoliko mjeseci tek sada dolazi na naplatu, ali, kako dodaje, građanima sama ta informacija i objašnjenje ne znače mnogo.

“Umjesto da vlasti samo prate situaciju, od njih se očekuju konkretni potezi prije nego što te nove cijene udare ljude po džepu. Država mora odmah da pošalje inspekcije na teren i maksimalno stegne kontrolu marži na osnovne namirnice, kako trgovci ne bi iskoristili ovu situaciju za vještačko podizanje cijena i ekstraprofit”, naveo je Mrkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Takođe, prema njegovim riječima, u ovakvim momentima moraju se paliti alarmi i aktivirati subvencije za domaće proizvođače, da se taj udar ublaži.

“Posao institucija nije da budu samo nijemi posmatrači i hroničari poskupljenja, već da aktivno brane i zaštite ionako ugrožen životni standard građana”, poručuje Mrkić.

Dinamika pada cijena

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se, imajući u vidu stabilizaciju prilika na Bliskom istoku, na svjetskom tržištu cijena sirove nafte vratila na pretkrizni nivo.

“Dinamika pada cijena derivata ne prati taj trend i nesporno je da će se pokušati uspostaviti novi cjenovni nivo koji bi bio što je moguće viši u odnosu na period prije krize. Ovdje će se kao opravdanje koristiti izgovor o tome da su zavisni troškovi nabavke i dalje viši iako cijena nafte pada. Takođe igraće i na psihološki efekat prihvatanja nove ekonomske realnosti od strane potrošača koji će biti zadovoljniji sa nižim cijenama u odnosu na vrh inflatornog talasa”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, ono što treba da uradi država jeste istrajavanje na kontroli marži “uz prijetnje zatvaranjem, a ne prekršajnim kaznama”. Takođe, prema njegovim riječima, Konkurencijsko vijeće treba da preduzima mjere u sprečavanju i kažnjavanju dosluha i dogovaranja cijena.

Ograničenje marži

“Što se tiče mjera u segmentu ograničenja marži, one su imale kratkoročan efekat. Zbog linearnog pristupa nisu realizovale puni potencijal. Mnogo bolji model bi bio uspostavljanje indeksa cijena hrane i energije kao proizvoda na koje srednja klasa troši blizu 70 odsto svog dohotka, te na osnovu socijalnih karti usmjeravanje pomoći iz budžeta u nivou rasta troškova izazvanih rastom cijena tih proizvoda. Na taj način bi se smanjilo rasipanje novca kroz linearnu pomoć, a sredstva bi došla do onih koji su najviše pogođeni”, naglasio je Mlinarević.

Ministar Puhovac je, podsjetimo, prije nekoliko dana izjavio da je Vlada Republike Srpske u periodu najvećih izazova preduzela niz mjera kako bi zaštitila građane i privredu. On tvrdi da je Vlada ograničenjem marži na naftne derivate, ali i na osnovne životne namirnice, sredstva za higijenu i lijekove nastojala da očuva stabilnost cijena i zaštiti životni standard građana.

“Uz to, kroz mjeru povrata od 10 feninga po litar goriva obezbijeđena je dodatna podrška i građanima i privredi. Posebno je važno što su ovom mjerom bili obuhvaćeni i poljoprivredni proizvođači . I to u periodu sjetve, kada su troškovi proizvodnje najveći. Na taj način olakšan je njihov rad i pružena podrška domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji”, podsjetio je Puhovac.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera
Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra
Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj
Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra

Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra
Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika

Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika
Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Pale cijene goriva, ali trgovci ne snižavaju cijene hrane i usluga

by Sandra Vukić

Pad cijena nafte na svjetskom doveo je i do pojeftinjenja goriva na domaćem tržištu. Ipak, na policama trgovina nema značajnijih promjena. Cijene osnovnih životnih namirnica, proizvoda i usluga uglavnom su ostale iste, uz najave novih poskupljenja, zbog, kako se navodi, zakašnjelih efekata prethodne krize.

U Udruženju za zaštitu potrošača “DON” upozoravaju da se godinama ponavlja isti obrazac, kada gorivo poskupi, rastu cijene osnovnih životnih namirnica, proizvoda i usluga, ali kada pojeftini, sniženja uglavnom izostanu.

“Osjetno je to da nemamo plan ni poskupljenja ni pojefitnjenja. Sada definitivno treba uključiti inspekcijske organe i Vlada RS treba da se uključi u raspravu sa trgovcima upravo oko marži i nabavke robe koja danas treba biti znatno jeftinija. A ne da pričamo o tome kako će poskupiti bilo koji proizvod. Nisu toliko porasle cijene u nabavci robe, da bismo danas imali veće cijene proizvoda sa padom cijene goriva. Imamo uvijek opravdanja, a vidljivo je da to nisu pravi razlozi poskupljanja”, rekla je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “DON”.

Građani kažu da svakodnevno kalkulišu i prilagođavaju kupovinu svojim mogućnostima. Smatraju da najava novih poskupljenja nije opravdana, piše Kozarski vijesnik.

Proizvođači izbjegavaju da snize cijene

Ekonomisti ističu da je situacija na Bliskom istoku i dalje nestabilna, zbog čega trgovci i proizvođači izbjegavaju da snize cijene iz straha od novog rasta troškova.

“Kada kupci smanje kupovinu, onda trgovci, prodavci ili proizvođači traže načina da očuvaju tempo i obim plasmana i prodaje. Time idu u varijantu da smanjuju cijene. Ozbiljnije pojeftinjenje može se očekivati tek ukoliko dođe do pada potražnje. Tada će trgovci, kako bi zadržali kupce, vjerovatnije posezati za akcijskim sniženjima. Prije će to nego trajni smanjiti cijene”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Reagovali su i iz Saveza sindikata Republike Srpske. Uputili su zahtjev Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, institucijama, inspekcijskim organima i drugim kontrolnim mehanizama da pojačaju nadzor nad kretanjem cijena i utvrde da li su sva poskupljenja bila ekonomski opravdana, kao i da li postoji osnov za korekciju cijena u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera
Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra
Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj
Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra

Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra
Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika

Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika
Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

by Sandra Vukić

Ljudski organizam posjeduje odlične mehanizme adaptacije. To se odnosi i na vremenske prilike. Kako bi ti mehanizmi dobro funkcionisali, neophodno je preduzeti određene mjere. Jedna od najvažnijih mjera je način na koji se hranimo.

“U toku ljeta je veoma važno da imamo adekvatnu ishranu. Na taj način obezbijedićemo dobar energetski balans. Unijećemo sve neophodne hranljive materije. Posebno je važno unijeti optimalnu količinu tečnosti”, navodi nutricionistkinja Ana Todorović za Magazin.

Visoke ljetnje temperature lako mogu dovesti do dehidratacije organizma. To za posljedicu može imati opštu slabost i pad krvnog pritiska.

Ishrana u toku ljeta je specifična. Ona se u velikoj mjeri razlikuje od ishrane tokom zimskih mjeseci. Zimi nam je potrebna jača hrana zbog termoregulacije. Takođe, zimi se štitimo od virusnih i bakterijskih infekcija.

Ljeti izbor namirnica treba svesti na lako svarljive proizvode. Treba birati namirnice koje obiluju vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima.

Izbor i način pripreme namirnica u toku ljeta

Najbolji izbor je pregršt voća i povrća. Njih u ovom dijelu godine ima u izobilju.

Naravno, neophodan je i unos žitarica. Preporučuju se musli, dvopek i integralne tjestenine. Potpuno treba izostaviti teška tijesta, pogotovo lisnata i masne pite. Tako nećemo otežavati varenje.

Mliječne proizvode u toku ljetnjih mjeseci moramo pravilno čuvati. Tako će oni ostati bakteriološki ispravni. Punomasne mliječne proizvode treba izbjegavati što je više moguće.

Bolje je birati “light” proizvode poput jogurta, kiselog mlijeka i mladog sira.

Odličan izbor je i kefir. On je lako svarljiv i vrlo pogoduje crijevnoj flori. Sadrži visoku koncentraciju bakterijskih kultura neophodnih za stvaranje probiotika. Oni imaju zaštitnu ulogu u našem organizmu.

Meso i jaja u ljetnjem jelovniku

Meso u toku ljeta ne treba izbjegavati. Važno je samo napraviti dobar izbor i pravilno ga pripremiti. Najbolje je bijelo pileće ili ćureće meso, kao i riba. Načine pripreme poput prženja i pohovanja treba potpuno izostaviti. To pravilo važi uopšte, a ne samo ljeti.

Mesne prerađevine i konzerviranu hranu poželjno je konzumirati što rjeđe. Ova grupa namirnica sadrži visoku koncentraciju soli. To nikako ne pogoduje organizmu tokom ljeta. Ove namirnice obiluju i drugim nepoželjnim sastojcima poput nitrata, nitrita, vještačkih boja i konzervansa.

Adekvatna zamjena za meso mogu biti jaja. Ona sadrže visoku koncentraciju punovrijednih bjelančevina. Žumance sadrži i gvožđe.

Osobe sa visokim holesterolom ili problemima sa žučnom kesom treba da budu umjerene. One mogu smanjiti količinu jaja ili jesti samo bjelanca. Jaja treba jesti kuvana ili poširana.

Moć svježeg voća i povrća

Voće i povrće su idealne namirnice u toku ljeta. Obiluju vodom, vitaminima, mineralima i biljnim pigmentima. Ovi pigmenti imaju jak antioksidativni učinak. Oni štite organizam od štetnog zračenja. To se posebno odnosi na narandžasto, žuto i crveno voće i povrće.

U ljetnjim mjesecima voće i povrće su dragocjene namirnice. Sadrže visok udio vode i važne elektrolite. Njih gubimo znojenjem.

Možda vas zanima i ovo:

Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom izlaganja suncu korisno je jesti salatu od svježe mrkve. Za dresing koristite maslinovo ulje i limunov sok. Ova salata osvježava i sadrži visoku koncentraciju beta-karotena. On snažno štiti našu kožu. Istovremeno pospješuje pigmentaciju i podstiče dobijanje zdrave preplanulosti.

Nalik ovoj salati, odličan izbor su kajsije i nektarine. Najviše se preporučuje sirovo povrće. Tako se iskorišćavaju svi korisni sastojci. Oni se uvijek djelimično izgube termičkom obradom.

Izbor tečnosti u toku ljeta

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića treba izbjegavati. Isto važi i za pića bogata kofeinom. Ona samo pojačavaju proces dehidratacije jer stimulišu izlučivanje tečnosti. Ujedno, mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi. Zbog toga ometaju zdrav ritam sna.

Najbolji izbor za nadoknađivanje tečnosti su izvorska i mineralna voda. Dobri su i nezaslađeni čajevi, kao i izotonični napici.

Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća su takođe odličan izvor. Važno ih je konzumirati odmah nakon pripreme. Stajanjem može doći do nepoželjne oksidacije. Tada njihov učinak na organizam postaje loš.

Unos soli u toku ljeta

Solite hranu što manje i što rjeđe.

Osobe sa visokim pritiskom, srčanim oboljenjima ili otocima treba da koriste kalijumovu so. I nju treba unositi u umjerenim količinama. Prednost treba dati začinima kao što su bosiljak, origano i majčina dušica. Oni veoma povoljno utiču na varenje.

Energetske potrebe organizma u toku ljeta su manje. Zato prevashodno treba obratiti pažnju na kvalitet ishrane. Svedite ishranu na lako svarljive, nutritivno vrijedne namirnice. Unosite dovoljno tečnosti. To je glavni savjet naše sagovornice, piše MagazinPolitika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti
Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik
Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje

Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje
Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću

Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću
Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim

Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim
Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Upozorenje naučnika: Hrana će biti skuplja i oskudnija

by Sandra Vukić

Klimatske promjene više nisu upozorenje za budućnost nego realnost koja već utiče na proizvodnju hrane širom svijeta

Duži toplotni talasi, suše, poplave i promjene u obrascima padavina smanjuju prinose, povećavaju rizik od bolesti biljaka i životinja te utiču na cijene hrane. Na to upozorava profesor Džejms Vilan (James Whelan), jedan od najcitiranijih svjetskih naučnika u oblasti biljne biologije, koji ovih dana boravi u Sarajevu.

U razgovoru za N1 govorio je o tome kako klimatske promjene utiču na proizvodnju hrane, šta bi to moglo značiti za Bosnu i Hercegovinu i region te zašto su ulaganja u poljoprivredu i nauku ključna za budućnost.

Vilan ističe da među najveće probleme ne spadaju samo klimatske promjene, već i nedostatak ozbiljne javne rasprave o njihovim posljedicama.

“Klimatske promjene postoje, one se dešavaju i to je činjenica. Međutim, neki ljudi napadaju naučnike koji su posvetili svoj život proučavanju tog problema. Ta tema ne dobija pažnju koju bi trebala kako bi se ublažile posljedice. Riječ je o međunarodnom problemu i potrebni su globalni napori”, kaže Vilan.

Prinosi će opadati, a rizik od nestašica rasti

Govoreći o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu, upozorava da biljke imaju određene mehanizme odbrane, ali da postoje granice njihove otpornosti.

“Problem s klimatskim promjenama jeste to što će prinosi opadati, što će dovesti do nestašice hrane, a samim tim i do nemira u društvu i sukoba”, upozorava Vilan.

Dodaje da su mnogi naučnici uvjereni da smo već vrlo blizu kritične tačke.

“Postoji osnovni zakon prirode koji kaže da, ako je suviše vruće i ako nema vode, ne možemo imati prinose”, ističe Vilan.

Kao primjer navodi Pakistan, gdje su katastrofalne poplave dovele do velikih gubitaka hrane i problema za milione ljudi.

Niko neće biti pošteđen posljedica

Prema njegovim riječima, nijedan dio svijeta neće ostati imun na posljedice klimatskih promjena.

“Svako područje je pogođeno na drugačiji način. Negdje će biti više kiše, negdje manje, ali mislim da niko neće biti imun na to”, kaže Vilan.

Iako nije želio posebno da izdvaja Bosnu i Hercegovinu, ističe da će promjene vremenskih obrazaca uticati na gotovo sve poljoprivredne kulture.

Klimatske promjene mijenjaju i bolesti

Osim što utiču na prinose, klimatske promjene mijenjaju i širenje bolesti.

“Nije riječ samo o usjevima. Klimatske promjene mijenjaju profil bolesti. Neke bolesti koje prije nisu postojale mogu se pojaviti, a patogeni preživljavaju na područjima gdje ranije nisu mogli opstati”, upozorava Vilan.

Dodaje da to predstavlja problem ne samo za biljke nego i za životinje i ljude.

Hoće li se mijenjati ono što jedemo?

Profesor Vilan smatra da će klimatske promjene imati veliki uticaj i na prehrambene navike stanovništva.

“U budućnosti bi moglo biti teško održati visok nivo proizvodnje mesa, jer je za ishranu životinja potrebno mnogo hrane. Ako ste na potpuno vegetarijanskoj ishrani, možete nahraniti sedam puta više ljudi nego kada se hrane mesom”, navodi Vilan.

Upozorava da će sve veći pritisak na proizvodnju hrane uticati i na kulturu ishrane te način života ljudi.

Hrana bi mogla biti skuplja

Govoreći o rastu cijena hrane, Vilan navodi da su klimatske promjene jedan od razloga zbog kojih dolazi do nestašica određenih proizvoda.

“Nestašice hrane i cijene hrane mogu dovesti do raširenih sukoba ako ne djelujemo preventivno”, kaže Vilan.

Možda vas interesuje i ovo:

Cijene nezaustavljivo rastu: Za godinu dana sve poskupilo

Podsjeća da su pojedine zemlje već ograničavale izvoz ključnih prehrambenih proizvoda nakon velikih klimatskih poremećaja, što je dodatno povećavalo pritisak na globalno tržište.

Hrana će imati manje nutritivne vrijednosti

Jedna od manje poznatih posljedica klimatskih promjena, prema njegovim riječima, jeste promjena kvaliteta hrane.

“Biljke se brane od stresa i zbog toga nemaju isti ukus. Hrana će imati manje nutrijenata, a ni ukus neće biti tako dobar”, upozorava Vilan.

Dodaje da bi takve promjene mogle uticati i na kvalitet pšenice, hljeba, tjestenine i drugih proizvoda koji zavise od specifičnih osobina biljaka.

Poljoprivrednici su na prvoj liniji

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Vilan naglašava da poljoprivrednici moraju dobiti snažniju podršku društva i institucija.

“Farmeri su najbolji čuvari zemlje i nalaze se na prvoj liniji ove borbe. Potrebna im je pomoć cijelog društva, kako vlade tako i građana”, ističe Vilan.

Smatra da subvencije ne bi trebale biti samo pomoć za preživljavanje, nego ulaganje u dugoročnu sigurnost proizvodnje hrane.

“Moramo zaštititi farmere. Moramo im pomoći da uzgajaju proizvode koji su važni za budućnost i da sačuvamo znanje i vještine potrebne za proizvodnju hrane”, poručuje Vilan.

Ulaganje u ljude i nauku

Govoreći o svom boravku u Bosni i Hercegovini i saradnji s domaćim istraživačima, Vilan ističe da zemlja ima kvalitetne i talentovane naučnike.

“U Bosni su ljudi vrlo bistri i nivo obrazovanja je vrlo dobar. Problem je što često nemaju dovoljno sredstava za istraživanja na nivou koji bi bio međunarodno prepoznat”, kaže Vilan.

Na kraju poručuje da je najvažnije ulagati u ljude.

“Najbolje ulaganje koje jedna vlada može napraviti jeste ulaganje u ljude, jer je to kapital koji se prenosi na buduće generacije. Jer, dok je bitno finansirati projekte, jednako je bitno finansirati ljude i znanje”, zaključuje Vilan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera
Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra
Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj
Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra

Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra
Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika

Fond PIO: Potpisani ugovori sa tri pripravnika
Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961. godine

by Sandra Vukić

Prosječna osoba jede oko šest puta više piletine i dvostruko više svinjetine nego generacija njihovih baka i djedova. To pokazuju podaci iz izvještaja UN-a.

Globalna ponuda mesa porasla je četiri puta u posljednjih 60 godina i očekuje se da će nastaviti rasti.

Ponuda peradi

Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ponuda svinjetine

Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom periodu, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.

Poljoprivreda je drugi sektor globalne privrede koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planetu povećati za 7,6% u sljedećoj deceniji. Prema FAO-ovom pregledu nauke o pokretačima ponude i potražnje mesa, stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.

Izvještaj je pokazao da je prosječno globalno snabdijevanje mesom poraslo s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tokom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog porijekla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama.

“Regionalna raspodjela i pristup još su vrlo nejednaki”, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvještaja.

“Zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju. Zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću životinjskih proizvoda”.

Bogate nacije ne preporučuju da se meso manje jede

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identifikovao je kao najučinkovitiju mjeru prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkam.

Izvještaj FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije “podstiču prekomjernu konzumaciju” životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.

“Ovaj izvještaj jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša naučnica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvještaj, a piše Seebiz.

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.

Prethodne izvještaje FAO-a naučnici su kritikovali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta. Navodno je bilo i „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa.

Najnoviji izvještaj naručen je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sistemima, prehrani i zdravoj prehrani.

Održivost okoline

FAO je rekao da će nakon izvještaja kasnije ove godine uslijediti još jedan koje će se detaljnije baviti održivošću okoline.

„Temeljni problem je mandat. Izvještaj ima za cilj pomoći kreatorima politika da identifikuju ulazne tačke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog porijekla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane. Ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“, rekla je Verkuijl.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti
Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik
Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje

Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje
Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću

Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću
Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim

Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim
Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Frižider vam uništava hranu: Ove namirnice ne smiju biti u vratima

by Sandra Vukić

Frižider možda djeluje kao najsigurnije mjesto u kuhinji, ali postoji jedan dio u kojem hrana najbrže gubi svježinu, a većina ljudi upravo tu drži najosjetljivije namirnice.

Vrata frižidera jesu praktična, sve vam je na dohvat ruke, ali temperatura u tom dijelu stalno “skače”, zbog čega se mnoge namirnice mnogo brže kvare.

Svaki put kada otvorite frižider, vrata su prva izložena toplom vazduhu iz prostorije. Zbog tih promjena temperature mliječni proizvodi, jaja i gotova hrana mogu izgubiti kvalitet mnogo prije nego što očekujete. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da neke stvari nikako ne bi trebalo držati tamo.

Mlijeko, sir i puter najbrže propadaju u vratima

Mnogi mlijeko automatski stave u vrata frižidera jer za njega postoji posebno mjesto, ali to je zapravo jedna od najčešćih grešaka u čuvanju hrane.

Mliječni proizvodi zahtjevaju stabilnu temperaturu kako bi ostali bezbjedni za upotrebu. Kada su stalno izloženi toplijem vazduhu pri svakom otvaranju frižidera, mnogo brže mijenjaju ukus, miris i teksturu. Mnogo je bolje držati ih na srednjim unutrašnjim policama, gdje je temperatura najstabilnija.

Ni jaja ne bi trebalo da stoje u vratima

Iako većina frižidera ima poseban dio za jaja upravo na vratima, to ne znači da je to najbolje mjesto za njih.

Jaja su veoma osjetljiva na temperaturne promjene i upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da ih čuvate u originalnoj kutiji, na unutrašnjoj polici frižidera. Tako će duže ostati svježa i bezbjedna za konzumaciju.

Gotova hrana i suhomesnato se najbrže kvare

Kuvana jaja, gotovi obroci, salame i ostale brzo kvarljive namirnice mnogi drže u vratima jer su tako “pri ruci”. Problem je što upravo tim namirnicama najviše smeta promjena temperature.

U vratima frižidera mnogo brže gube svježinu, mijenjaju ukus i povećava se rizik od kvarenja. Zato ih uvijek treba držati dublje u frižideru, gdje hladnoća ostaje konstantna.

Vrata frižidera najbolje je koristiti za proizvode kojima temperaturne oscilacije manje smetaju, poput kečapa, senfa, sokova i gaziranih pića, piše Ona.rs

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti
Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik
Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje

Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje
Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću

Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću
Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim

Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim
Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

U ovih pet zona žive po 100 godina, pogledajte šta jedu

by Sandra Vukić

Iza dugog i vitalnog života ne stoje suplementi i dijete, već tanjiri puni biljaka

Dok se savremeni svijet utrkuje u pronalaženju „čudesnih” dijeta, detoks planova i supernamirnica u prahu, istraživanja o dugovječnosti uporno pokazuju nešto potpuno drugačije: najdugovječniji ljudi na planeti jedu jednostavno, skromno i gotovo uvijek – biljno.

Američki istraživač Den Bjutner, koji je decenijama proučavao tzv. Plave zone, regione svijeta sa najvećim brojem stogodišnjaka, došao je do zaključka koji mnoge iznenađuje, ali i razbija mitove moderne ishrane. Ljudi koji žive najduže ne broje kalorije, ne prate trendove i ne kupuju egzotične dodatke ishrani. Oni jedu ono što im je dostupno, sezonsko i lokalno.

Zajedničko za sve ove zajednice nije genetika, već način života, a posebno ishrana. Upravo tu leži najznačajnija činjenica: više od 90 odsto njihove hrane dolazi iz biljnih izvora.

Hrane se bez industrijske prehrane

U ovim zajednicama nema industrijski prerađene hrane u velikim količinama, nema gaziranih pića kao svakodnevnih rituala, niti „fitnes” proteinskih proizvoda. Njihovi obroci su jednostavni, ali nutritivno izuzetno bogati.

Osnovu ishrane čini zeleno lisnato povrće (spanać, blitva, kelj, razne divlje biljke), sezonsko voće, integralne žitarice (ovas, ječam, smeđi pirinač, kukuruz), maslinovo ulje kao glavni izvor masti, orašasti plodovi u manjim količinama, riba i plodovi mora i najvažnije – mahunarke.

Ako postoji jedna namirnica koja povezuje sve Plave zone, to su mahunarke.

Pasulj, leblebije, sočivo i soja nisu trend, već svakodnevna hrana. Bjutner ih naziva osnovom dugovječnosti jer stabilizuju šećer u krvi, obezbjeđuju dugotrajan osjećaj sitosti, bogate su biljnim proteinima, sadrže vlakna koja čuvaju zdravlje crijeva, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Na Okinavi se jede soja u raznim oblicima, na Sardiniji i Ikariji dominiraju sočivo i bijeli pasulj, dok je u Nikoji crni pasulj svakodnevni obrok.

Zanimljivo je da u ovim zajednicama meso nije zabranjeno, ali se smatra „prazničnom hranom”. Jede se rijetko, u malim količinama i nikada kao glavni dio obroka.

Zeleno povrće svakodnevno na meniju

Drugi stub dugovječnosti je zeleno lisnato povrće, koje se u Plavim zonama, takođe, jede svakodnevno.

Spanać, blitva, kelj, rukola i divlje biljke bogate su vitaminima A, C i K, antioksidansima, mineralima poput gvožđa i magnezijuma.

Ove namirnice djeluju kao prirodna zaštita organizma od upala, koje su danas jedan od glavnih uzroka hroničnih bolesti.

Dok savremena industrija hrane promoviše proteinske praškove, keto režime i razne ekstremne restrikcije, Plave zone pokazuju suprotan pravac: balans i kontinuitet.

Ljudi koji žive najduže ne eksperimentišu stalno sa ishranom. Oni ostaju dosljedni svojim obrocima koji se ponavljaju godinama i ne mijenjaju drastično sa svakim novim trendom.

Bjutner često naglašava da problem savremenog svijeta nije nedostatak informacija, već previše kontradiktornih informacija. Ljudi koji pokušavaju da „žive zdravo” često su zbunjeni, dok stogodišnjaci, jednostavno, primjenjuju ono što se pokazalo kao blagotvorno generacijama.

Plave zone

Plave zone su specifična područja u svijetu koja je istraživač Den Bjutner identifikovao kao mjesta gdje ljudi žive znatno duže od prosjeka i često dožive više od 90 ili 100 godina, a ostaju vitalni.

Iako su razbacane po svijetu i potpuno različite kulture, sve Plave zone imaju zajedničke obrasce. Iako je ishrana ključni faktor, Plave zone pokazuju da dugovječnost ne zavisi samo od tanjira. Hrana je samo jedan dio slagalice, piše Magazin Politika.

Osim ishrane, one imaju zajedničke i navike koje uključuju svakodnevno kretanje bez teretane (rad u bašti, hodanje), snažne porodične i društvene veze, nizak nivo stresa i redovne rituale opuštanja, osjećaj svrhe u životu, čak i u starosti.

Možda vas zanima i ovo:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

Postoji pet glavnih Plavih zona:

Okinava (Japan)

Jedna od najpoznatijih Plavih zona. Ljudi ovdje tradicionalno jedu puno soje, povrća i slatkog krompira. Poseban koncept „ikigai” (razlog za život) igra veliku ulogu u dugovječnosti.

Sardinija (Italija)

Planinski dio ostrva poznat je po velikom broju muškaraca stogodišnjaka. Njihova ishrana se bazira na integralnim žitaricama, povrću, maslinovom ulju i umjerenoj konzumaciji vina.

Ikarija (Grčka)

Ostrvo gdje ljudi „zaboravljaju da umiru”, kako ga često zovu. Ishrana je mediteranska: maslinovo ulje, povrće, mahunarke i biljni čajevi, uz vrlo spor i opušten način života.

Nikoja (Kostarika)

Poluostrvo poznato po jednostavnoj ishrani (posebno crni pasulj, kukuruz i tropsko voće) i snažnim društvenim vezama. Ljudi su fizički aktivni i u starosti.

Loma Linda (SAD)

Posebna zajednica adventista sedmog dana. Praktikuju biljnu ishranu, ne konzumiraju alkohol i cigarete i imaju snažan fokus na zdrav način života.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti
Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik
Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje

Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje
Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću

Kako njegovati biljke u jesen i kada ih sa balkona unijeti u kuću
Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim

Besplatne navike koje produžuju život i čine ga kvalitetnim
Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni

Tri vrste voća koje bi ste trebali uvrstiti u ishranu ove jeseni