Oznaka: hrana

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

by Sandra Vukić

Ljudski organizam posjeduje odlične mehanizme adaptacije. To se odnosi i na vremenske prilike. Kako bi ti mehanizmi dobro funkcionisali, neophodno je preduzeti određene mjere. Jedna od najvažnijih mjera je način na koji se hranimo.

“U toku ljeta je veoma važno da imamo adekvatnu ishranu. Na taj način obezbijedićemo dobar energetski balans. Unijećemo sve neophodne hranljive materije. Posebno je važno unijeti optimalnu količinu tečnosti”, navodi nutricionistkinja Ana Todorović za Magazin.

Visoke ljetnje temperature lako mogu dovesti do dehidratacije organizma. To za posljedicu može imati opštu slabost i pad krvnog pritiska.

Ishrana u toku ljeta je specifična. Ona se u velikoj mjeri razlikuje od ishrane tokom zimskih mjeseci. Zimi nam je potrebna jača hrana zbog termoregulacije. Takođe, zimi se štitimo od virusnih i bakterijskih infekcija.

Ljeti izbor namirnica treba svesti na lako svarljive proizvode. Treba birati namirnice koje obiluju vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima.

Izbor i način pripreme namirnica u toku ljeta

Najbolji izbor je pregršt voća i povrća. Njih u ovom dijelu godine ima u izobilju.

Naravno, neophodan je i unos žitarica. Preporučuju se musli, dvopek i integralne tjestenine. Potpuno treba izostaviti teška tijesta, pogotovo lisnata i masne pite. Tako nećemo otežavati varenje.

Mliječne proizvode u toku ljetnjih mjeseci moramo pravilno čuvati. Tako će oni ostati bakteriološki ispravni. Punomasne mliječne proizvode treba izbjegavati što je više moguće.

Bolje je birati “light” proizvode poput jogurta, kiselog mlijeka i mladog sira.

Odličan izbor je i kefir. On je lako svarljiv i vrlo pogoduje crijevnoj flori. Sadrži visoku koncentraciju bakterijskih kultura neophodnih za stvaranje probiotika. Oni imaju zaštitnu ulogu u našem organizmu.

Meso i jaja u ljetnjem jelovniku

Meso u toku ljeta ne treba izbjegavati. Važno je samo napraviti dobar izbor i pravilno ga pripremiti. Najbolje je bijelo pileće ili ćureće meso, kao i riba. Načine pripreme poput prženja i pohovanja treba potpuno izostaviti. To pravilo važi uopšte, a ne samo ljeti.

Mesne prerađevine i konzerviranu hranu poželjno je konzumirati što rjeđe. Ova grupa namirnica sadrži visoku koncentraciju soli. To nikako ne pogoduje organizmu tokom ljeta. Ove namirnice obiluju i drugim nepoželjnim sastojcima poput nitrata, nitrita, vještačkih boja i konzervansa.

Adekvatna zamjena za meso mogu biti jaja. Ona sadrže visoku koncentraciju punovrijednih bjelančevina. Žumance sadrži i gvožđe.

Osobe sa visokim holesterolom ili problemima sa žučnom kesom treba da budu umjerene. One mogu smanjiti količinu jaja ili jesti samo bjelanca. Jaja treba jesti kuvana ili poširana.

Moć svježeg voća i povrća

Voće i povrće su idealne namirnice u toku ljeta. Obiluju vodom, vitaminima, mineralima i biljnim pigmentima. Ovi pigmenti imaju jak antioksidativni učinak. Oni štite organizam od štetnog zračenja. To se posebno odnosi na narandžasto, žuto i crveno voće i povrće.

U ljetnjim mjesecima voće i povrće su dragocjene namirnice. Sadrže visok udio vode i važne elektrolite. Njih gubimo znojenjem.

Možda vas zanima i ovo:

Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom izlaganja suncu korisno je jesti salatu od svježe mrkve. Za dresing koristite maslinovo ulje i limunov sok. Ova salata osvježava i sadrži visoku koncentraciju beta-karotena. On snažno štiti našu kožu. Istovremeno pospješuje pigmentaciju i podstiče dobijanje zdrave preplanulosti.

Nalik ovoj salati, odličan izbor su kajsije i nektarine. Najviše se preporučuje sirovo povrće. Tako se iskorišćavaju svi korisni sastojci. Oni se uvijek djelimično izgube termičkom obradom.

Izbor tečnosti u toku ljeta

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića treba izbjegavati. Isto važi i za pića bogata kofeinom. Ona samo pojačavaju proces dehidratacije jer stimulišu izlučivanje tečnosti. Ujedno, mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi. Zbog toga ometaju zdrav ritam sna.

Najbolji izbor za nadoknađivanje tečnosti su izvorska i mineralna voda. Dobri su i nezaslađeni čajevi, kao i izotonični napici.

Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća su takođe odličan izvor. Važno ih je konzumirati odmah nakon pripreme. Stajanjem može doći do nepoželjne oksidacije. Tada njihov učinak na organizam postaje loš.

Unos soli u toku ljeta

Solite hranu što manje i što rjeđe.

Osobe sa visokim pritiskom, srčanim oboljenjima ili otocima treba da koriste kalijumovu so. I nju treba unositi u umjerenim količinama. Prednost treba dati začinima kao što su bosiljak, origano i majčina dušica. Oni veoma povoljno utiču na varenje.

Energetske potrebe organizma u toku ljeta su manje. Zato prevashodno treba obratiti pažnju na kvalitet ishrane. Svedite ishranu na lako svarljive, nutritivno vrijedne namirnice. Unosite dovoljno tečnosti. To je glavni savjet naše sagovornice, piše MagazinPolitika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve
Tri sestre zajedno imaju 316 godina, ušle u Ginisovu knjigu rekorda

Tri sestre zajedno imaju 316 godina, ušle u Ginisovu knjigu rekorda

Upozorenje naučnika: Hrana će biti skuplja i oskudnija

by Sandra Vukić

Klimatske promjene više nisu upozorenje za budućnost nego realnost koja već utiče na proizvodnju hrane širom svijeta

Duži toplotni talasi, suše, poplave i promjene u obrascima padavina smanjuju prinose, povećavaju rizik od bolesti biljaka i životinja te utiču na cijene hrane. Na to upozorava profesor Džejms Vilan (James Whelan), jedan od najcitiranijih svjetskih naučnika u oblasti biljne biologije, koji ovih dana boravi u Sarajevu.

U razgovoru za N1 govorio je o tome kako klimatske promjene utiču na proizvodnju hrane, šta bi to moglo značiti za Bosnu i Hercegovinu i region te zašto su ulaganja u poljoprivredu i nauku ključna za budućnost.

Vilan ističe da među najveće probleme ne spadaju samo klimatske promjene, već i nedostatak ozbiljne javne rasprave o njihovim posljedicama.

“Klimatske promjene postoje, one se dešavaju i to je činjenica. Međutim, neki ljudi napadaju naučnike koji su posvetili svoj život proučavanju tog problema. Ta tema ne dobija pažnju koju bi trebala kako bi se ublažile posljedice. Riječ je o međunarodnom problemu i potrebni su globalni napori”, kaže Vilan.

Prinosi će opadati, a rizik od nestašica rasti

Govoreći o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu, upozorava da biljke imaju određene mehanizme odbrane, ali da postoje granice njihove otpornosti.

“Problem s klimatskim promjenama jeste to što će prinosi opadati, što će dovesti do nestašice hrane, a samim tim i do nemira u društvu i sukoba”, upozorava Vilan.

Dodaje da su mnogi naučnici uvjereni da smo već vrlo blizu kritične tačke.

“Postoji osnovni zakon prirode koji kaže da, ako je suviše vruće i ako nema vode, ne možemo imati prinose”, ističe Vilan.

Kao primjer navodi Pakistan, gdje su katastrofalne poplave dovele do velikih gubitaka hrane i problema za milione ljudi.

Niko neće biti pošteđen posljedica

Prema njegovim riječima, nijedan dio svijeta neće ostati imun na posljedice klimatskih promjena.

“Svako područje je pogođeno na drugačiji način. Negdje će biti više kiše, negdje manje, ali mislim da niko neće biti imun na to”, kaže Vilan.

Iako nije želio posebno da izdvaja Bosnu i Hercegovinu, ističe da će promjene vremenskih obrazaca uticati na gotovo sve poljoprivredne kulture.

Klimatske promjene mijenjaju i bolesti

Osim što utiču na prinose, klimatske promjene mijenjaju i širenje bolesti.

“Nije riječ samo o usjevima. Klimatske promjene mijenjaju profil bolesti. Neke bolesti koje prije nisu postojale mogu se pojaviti, a patogeni preživljavaju na područjima gdje ranije nisu mogli opstati”, upozorava Vilan.

Dodaje da to predstavlja problem ne samo za biljke nego i za životinje i ljude.

Hoće li se mijenjati ono što jedemo?

Profesor Vilan smatra da će klimatske promjene imati veliki uticaj i na prehrambene navike stanovništva.

“U budućnosti bi moglo biti teško održati visok nivo proizvodnje mesa, jer je za ishranu životinja potrebno mnogo hrane. Ako ste na potpuno vegetarijanskoj ishrani, možete nahraniti sedam puta više ljudi nego kada se hrane mesom”, navodi Vilan.

Upozorava da će sve veći pritisak na proizvodnju hrane uticati i na kulturu ishrane te način života ljudi.

Hrana bi mogla biti skuplja

Govoreći o rastu cijena hrane, Vilan navodi da su klimatske promjene jedan od razloga zbog kojih dolazi do nestašica određenih proizvoda.

“Nestašice hrane i cijene hrane mogu dovesti do raširenih sukoba ako ne djelujemo preventivno”, kaže Vilan.

Možda vas interesuje i ovo:

Cijene nezaustavljivo rastu: Za godinu dana sve poskupilo

Podsjeća da su pojedine zemlje već ograničavale izvoz ključnih prehrambenih proizvoda nakon velikih klimatskih poremećaja, što je dodatno povećavalo pritisak na globalno tržište.

Hrana će imati manje nutritivne vrijednosti

Jedna od manje poznatih posljedica klimatskih promjena, prema njegovim riječima, jeste promjena kvaliteta hrane.

“Biljke se brane od stresa i zbog toga nemaju isti ukus. Hrana će imati manje nutrijenata, a ni ukus neće biti tako dobar”, upozorava Vilan.

Dodaje da bi takve promjene mogle uticati i na kvalitet pšenice, hljeba, tjestenine i drugih proizvoda koji zavise od specifičnih osobina biljaka.

Poljoprivrednici su na prvoj liniji

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Vilan naglašava da poljoprivrednici moraju dobiti snažniju podršku društva i institucija.

“Farmeri su najbolji čuvari zemlje i nalaze se na prvoj liniji ove borbe. Potrebna im je pomoć cijelog društva, kako vlade tako i građana”, ističe Vilan.

Smatra da subvencije ne bi trebale biti samo pomoć za preživljavanje, nego ulaganje u dugoročnu sigurnost proizvodnje hrane.

“Moramo zaštititi farmere. Moramo im pomoći da uzgajaju proizvode koji su važni za budućnost i da sačuvamo znanje i vještine potrebne za proizvodnju hrane”, poručuje Vilan.

Ulaganje u ljude i nauku

Govoreći o svom boravku u Bosni i Hercegovini i saradnji s domaćim istraživačima, Vilan ističe da zemlja ima kvalitetne i talentovane naučnike.

“U Bosni su ljudi vrlo bistri i nivo obrazovanja je vrlo dobar. Problem je što često nemaju dovoljno sredstava za istraživanja na nivou koji bi bio međunarodno prepoznat”, kaže Vilan.

Na kraju poručuje da je najvažnije ulagati u ljude.

“Najbolje ulaganje koje jedna vlada može napraviti jeste ulaganje u ljude, jer je to kapital koji se prenosi na buduće generacije. Jer, dok je bitno finansirati projekte, jednako je bitno finansirati ljude i znanje”, zaključuje Vilan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM
Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca

Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca
U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć

U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć
Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature

Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature
Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja

Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja
Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961. godine

by Sandra Vukić

Prosječna osoba jede oko šest puta više piletine i dvostruko više svinjetine nego generacija njihovih baka i djedova. To pokazuju podaci iz izvještaja UN-a.

Globalna ponuda mesa porasla je četiri puta u posljednjih 60 godina i očekuje se da će nastaviti rasti.

Ponuda peradi

Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ponuda svinjetine

Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom periodu, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.

Poljoprivreda je drugi sektor globalne privrede koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planetu povećati za 7,6% u sljedećoj deceniji. Prema FAO-ovom pregledu nauke o pokretačima ponude i potražnje mesa, stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.

Izvještaj je pokazao da je prosječno globalno snabdijevanje mesom poraslo s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tokom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog porijekla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama.

“Regionalna raspodjela i pristup još su vrlo nejednaki”, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvještaja.

“Zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju. Zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću životinjskih proizvoda”.

Bogate nacije ne preporučuju da se meso manje jede

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identifikovao je kao najučinkovitiju mjeru prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkam.

Izvještaj FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije “podstiču prekomjernu konzumaciju” životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.

“Ovaj izvještaj jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša naučnica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvještaj, a piše Seebiz.

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.

Prethodne izvještaje FAO-a naučnici su kritikovali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta. Navodno je bilo i „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa.

Najnoviji izvještaj naručen je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sistemima, prehrani i zdravoj prehrani.

Održivost okoline

FAO je rekao da će nakon izvještaja kasnije ove godine uslijediti još jedan koje će se detaljnije baviti održivošću okoline.

„Temeljni problem je mandat. Izvještaj ima za cilj pomoći kreatorima politika da identifikuju ulazne tačke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog porijekla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane. Ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“, rekla je Verkuijl.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće
Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Frižider vam uništava hranu: Ove namirnice ne smiju biti u vratima

by Sandra Vukić

Frižider možda djeluje kao najsigurnije mjesto u kuhinji, ali postoji jedan dio u kojem hrana najbrže gubi svježinu, a većina ljudi upravo tu drži najosjetljivije namirnice.

Vrata frižidera jesu praktična, sve vam je na dohvat ruke, ali temperatura u tom dijelu stalno “skače”, zbog čega se mnoge namirnice mnogo brže kvare.

Svaki put kada otvorite frižider, vrata su prva izložena toplom vazduhu iz prostorije. Zbog tih promjena temperature mliječni proizvodi, jaja i gotova hrana mogu izgubiti kvalitet mnogo prije nego što očekujete. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da neke stvari nikako ne bi trebalo držati tamo.

Mlijeko, sir i puter najbrže propadaju u vratima

Mnogi mlijeko automatski stave u vrata frižidera jer za njega postoji posebno mjesto, ali to je zapravo jedna od najčešćih grešaka u čuvanju hrane.

Mliječni proizvodi zahtjevaju stabilnu temperaturu kako bi ostali bezbjedni za upotrebu. Kada su stalno izloženi toplijem vazduhu pri svakom otvaranju frižidera, mnogo brže mijenjaju ukus, miris i teksturu. Mnogo je bolje držati ih na srednjim unutrašnjim policama, gdje je temperatura najstabilnija.

Ni jaja ne bi trebalo da stoje u vratima

Iako većina frižidera ima poseban dio za jaja upravo na vratima, to ne znači da je to najbolje mjesto za njih.

Jaja su veoma osjetljiva na temperaturne promjene i upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da ih čuvate u originalnoj kutiji, na unutrašnjoj polici frižidera. Tako će duže ostati svježa i bezbjedna za konzumaciju.

Gotova hrana i suhomesnato se najbrže kvare

Kuvana jaja, gotovi obroci, salame i ostale brzo kvarljive namirnice mnogi drže u vratima jer su tako “pri ruci”. Problem je što upravo tim namirnicama najviše smeta promjena temperature.

U vratima frižidera mnogo brže gube svježinu, mijenjaju ukus i povećava se rizik od kvarenja. Zato ih uvijek treba držati dublje u frižideru, gdje hladnoća ostaje konstantna.

Vrata frižidera najbolje je koristiti za proizvode kojima temperaturne oscilacije manje smetaju, poput kečapa, senfa, sokova i gaziranih pića, piše Ona.rs

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće
Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

U ovih pet zona žive po 100 godina, pogledajte šta jedu

by Sandra Vukić

Iza dugog i vitalnog života ne stoje suplementi i dijete, već tanjiri puni biljaka

Dok se savremeni svijet utrkuje u pronalaženju „čudesnih” dijeta, detoks planova i supernamirnica u prahu, istraživanja o dugovječnosti uporno pokazuju nešto potpuno drugačije: najdugovječniji ljudi na planeti jedu jednostavno, skromno i gotovo uvijek – biljno.

Američki istraživač Den Bjutner, koji je decenijama proučavao tzv. Plave zone, regione svijeta sa najvećim brojem stogodišnjaka, došao je do zaključka koji mnoge iznenađuje, ali i razbija mitove moderne ishrane. Ljudi koji žive najduže ne broje kalorije, ne prate trendove i ne kupuju egzotične dodatke ishrani. Oni jedu ono što im je dostupno, sezonsko i lokalno.

Zajedničko za sve ove zajednice nije genetika, već način života, a posebno ishrana. Upravo tu leži najznačajnija činjenica: više od 90 odsto njihove hrane dolazi iz biljnih izvora.

Hrane se bez industrijske prehrane

U ovim zajednicama nema industrijski prerađene hrane u velikim količinama, nema gaziranih pića kao svakodnevnih rituala, niti „fitnes” proteinskih proizvoda. Njihovi obroci su jednostavni, ali nutritivno izuzetno bogati.

Osnovu ishrane čini zeleno lisnato povrće (spanać, blitva, kelj, razne divlje biljke), sezonsko voće, integralne žitarice (ovas, ječam, smeđi pirinač, kukuruz), maslinovo ulje kao glavni izvor masti, orašasti plodovi u manjim količinama, riba i plodovi mora i najvažnije – mahunarke.

Ako postoji jedna namirnica koja povezuje sve Plave zone, to su mahunarke.

Pasulj, leblebije, sočivo i soja nisu trend, već svakodnevna hrana. Bjutner ih naziva osnovom dugovječnosti jer stabilizuju šećer u krvi, obezbjeđuju dugotrajan osjećaj sitosti, bogate su biljnim proteinima, sadrže vlakna koja čuvaju zdravlje crijeva, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Na Okinavi se jede soja u raznim oblicima, na Sardiniji i Ikariji dominiraju sočivo i bijeli pasulj, dok je u Nikoji crni pasulj svakodnevni obrok.

Zanimljivo je da u ovim zajednicama meso nije zabranjeno, ali se smatra „prazničnom hranom”. Jede se rijetko, u malim količinama i nikada kao glavni dio obroka.

Zeleno povrće svakodnevno na meniju

Drugi stub dugovječnosti je zeleno lisnato povrće, koje se u Plavim zonama, takođe, jede svakodnevno.

Spanać, blitva, kelj, rukola i divlje biljke bogate su vitaminima A, C i K, antioksidansima, mineralima poput gvožđa i magnezijuma.

Ove namirnice djeluju kao prirodna zaštita organizma od upala, koje su danas jedan od glavnih uzroka hroničnih bolesti.

Dok savremena industrija hrane promoviše proteinske praškove, keto režime i razne ekstremne restrikcije, Plave zone pokazuju suprotan pravac: balans i kontinuitet.

Ljudi koji žive najduže ne eksperimentišu stalno sa ishranom. Oni ostaju dosljedni svojim obrocima koji se ponavljaju godinama i ne mijenjaju drastično sa svakim novim trendom.

Bjutner često naglašava da problem savremenog svijeta nije nedostatak informacija, već previše kontradiktornih informacija. Ljudi koji pokušavaju da „žive zdravo” često su zbunjeni, dok stogodišnjaci, jednostavno, primjenjuju ono što se pokazalo kao blagotvorno generacijama.

Plave zone

Plave zone su specifična područja u svijetu koja je istraživač Den Bjutner identifikovao kao mjesta gdje ljudi žive znatno duže od prosjeka i često dožive više od 90 ili 100 godina, a ostaju vitalni.

Iako su razbacane po svijetu i potpuno različite kulture, sve Plave zone imaju zajedničke obrasce. Iako je ishrana ključni faktor, Plave zone pokazuju da dugovječnost ne zavisi samo od tanjira. Hrana je samo jedan dio slagalice, piše Magazin Politika.

Osim ishrane, one imaju zajedničke i navike koje uključuju svakodnevno kretanje bez teretane (rad u bašti, hodanje), snažne porodične i društvene veze, nizak nivo stresa i redovne rituale opuštanja, osjećaj svrhe u životu, čak i u starosti.

Možda vas zanima i ovo:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

Postoji pet glavnih Plavih zona:

Okinava (Japan)

Jedna od najpoznatijih Plavih zona. Ljudi ovdje tradicionalno jedu puno soje, povrća i slatkog krompira. Poseban koncept „ikigai” (razlog za život) igra veliku ulogu u dugovječnosti.

Sardinija (Italija)

Planinski dio ostrva poznat je po velikom broju muškaraca stogodišnjaka. Njihova ishrana se bazira na integralnim žitaricama, povrću, maslinovom ulju i umjerenoj konzumaciji vina.

Ikarija (Grčka)

Ostrvo gdje ljudi „zaboravljaju da umiru”, kako ga često zovu. Ishrana je mediteranska: maslinovo ulje, povrće, mahunarke i biljni čajevi, uz vrlo spor i opušten način života.

Nikoja (Kostarika)

Poluostrvo poznato po jednostavnoj ishrani (posebno crni pasulj, kukuruz i tropsko voće) i snažnim društvenim vezama. Ljudi su fizički aktivni i u starosti.

Loma Linda (SAD)

Posebna zajednica adventista sedmog dana. Praktikuju biljnu ishranu, ne konzumiraju alkohol i cigarete i imaju snažan fokus na zdrav način života.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće
Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

by Sandra Vukić

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM
Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca

Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca
U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć

U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć
Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature

Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature
Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja

Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja
Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Kardiohirurg upozorava: Pogledajte koja hrana vam uništava srce

by Sandra Vukić

Mnogi i dalje vjeruju da su maslac, jaja i crveno meso najveći neprijatelji srca. Međutim, jedan iskusni kardiohirurg tvrdi da pravi problem već godinama stoji na policama supermarketa pod etiketama “fit”, “light” i “zdravo”. I ono što je najgore, većina ljudi to jede za doručak skoro svakog dana.

Dr Filip Ovadija, kardiohirurg koji je obavio više od tri hiljade operacija na otvorenom srcu, upozorio je da ultraprerađeni ugljeni hidrati ostavljaju ozbiljne posljedice na krvne sudove i srce. Kako tvrdi, dovoljno mu je da tokom operacije pogleda stanje arterija pacijenta i odmah može da pretpostavi kakvu je ishranu godinama imao.

Prema njegovim riječima, najveći problem nisu samo slatkiši i gazirani sokovi. To je hrana koju ljudi često smatraju sasvim bezazlenom. Tu spadaju bijeli hljeb, peciva, žitarice za doručak, grickalice. Takođe i instant ovsene pahuljice, aromatizovani jogurti, voćni sokovi, tjestenina i veliki broj industrijski pakovanih proizvoda koji se reklamiraju kao “zdravi”.

Ova hrana stvara upalu koja uništava srce

Dr Ovadija objašnjava da ovakva hrana izaziva nagle skokove šećera i insulina u krvi. To vremenom dovodi do hronične upale organizma i stvaranja opasnih naslaga u arterijama.

“Ova hrana podstiče insulinsku rezistenciju, pokreće hroničnu upalu i polako uništava vaše srce”, upozorio je kardiohirurg.

Kako navodi, tokom operacija najčešće viđa dvije vrste opasnih naslaga u krvnim sudovima. Jedna je mekani, nestabilni plak koji može iznenada da pukne i izazove trenutni srčani udar. Druga je tvrda, kalcifikovana naslaga koja se godinama taloži i postepeno smanjuje protok krvi kroz arterije. To na kraju vodi ka ozbiljnom oštećenju srca.

Upravo zbog toga upozorava da problem nije samo količina hrane, već ono što ljudi svakodnevno unose misleći da biraju “zdraviju opciju”.

“Zdrava hrana” često je najveći problem

Posebno je upozorio na proizvode sa oznakama poput “integralno”, “low fat” ili “fit”. Mnogi od njih sadrže ogromne količine rafinisanih ugljenih hidrata i aditiva.

“Granole, pirinčani krekeri, pahuljice i industrijski hljeb od cijelog zrna često stvaraju isti problem kao i klasična brza hrana, samo pod drugačijim marketingom”, istakao je.

Njegov kolega, kardiohirurg dr Džeremi London, takođe smatra da ultraprerađena hrana ozbiljno narušava zdravlje srca i savjetuje ljudima da izbjegavaju proizvode prepune aditiva i vještačkih sastojaka.

“Ne jedite ništa što vaša baka ne bi držala u kuhinji”, jedno je od njegovih pravila.

Možda vas zanima i ovo:

Razlozi zbog kojih srce kuca ubrzano: Nisu svi opasni

Britanski ljekar Kris van Tuleken otišao je i korak dalje, tvrdeći da je ultraprerađena hrana postala jedan od vodećih uzroka prerane smrti širom svijeta.

Zbog svega toga, stručnjaci sve češće savjetuju povratak jednostavnoj, cjelovitoj hrani – povrću, kvalitetnim proteinima, jajima, zdravim mastima i obrocima bez industrijske obrade. Jer, kako upozoravaju, problem sa srcem ne nastaje preko noći. Nastaje godinama, kroz male navike koje ljudi svakodnevno ponavljaju, prenosi Ona.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće
Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Građani Srpske kupuju sve manje hrane

by Sandra Vukić

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM
Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca

Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca
U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć

U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć
Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature

Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature
Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja

Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja
Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Nostalgija na stolu: 10 jela iz bivše Jugoslavije koja i danas pripremamo

by Sandra Vukić

U vremenima kada se živjelo skromnije i kada police supermarketa nisu bile prepune gotovih proizvoda, naše majke i bake su bile prave kulinarske čarobnice.

Svega nekoliko osnovnih namirnica bilo je dovoljno da se pripremi vrhunski obrok. Iako su nastala iz potrebe da se hrana ne baca i da se porodica nahrani onim što se ima u kući, ovo su jela na kojima su odrasle zdrave generacije i koja mnogi od nas i danas obožavaju.

Prisjetimo se 10 kulinarskih klasika koji mirišu na neka prošla vremena:

1. Pravi domaći doručak: Cicvara

Tajna je u jednostavnosti. U ključalu, posoljenu vodu uz brzo miješanje dodaje se kukuruzno brašno kako bi se izbjegle grudvice. Na kraju se umiješa izdašna kašika domaćeg kajmaka ili starog sira, što ovom jelu daje nevjerovatnu kremoznost i bogat okus.

2. Popara od starog hljeba

Apsolutni klasik nulte stope bacanja hrane. Stari hljeb isječen na kockice prelije se vrelom vodom ili mlijekom. Dodavanjem zagrijanog ulja (ili masti) te komadića sira i kajmaka, suhi hljeb se pretvara u najljepši utješni doručak.

3. Restovani krompir

Savršen prilog ili samostalan obrok. U prethodno proprženi, sitno sjeckani crni luk dodaje se kuhani krompir koji se potom gnječi. Uz dodatak aleve paprike, soli i bibera, dobijate jelo neodoljivog okusa.

4. Hljeb, puter i aleva paprika

Iako modernim generacijama zvuči neobično, za mnoge starije generacije ovo je bio omiljeni dječiji zalogaj nakon cjelodnevnog igranja napolju. Kriška svježeg hljeba, premazana puterom ili mašću i posuta crvenom paprikom (a ponekad i s malo soli ili šećera), ultimativni je ukus djetinjstva.

5. Kljukuša

Tradicionalno jelo koje ne gubi na popularnosti. Narendani krompir pomiješa se sa solju, biberom, sjeckanim crnim lukom i brašnom, uz dodavanje vode dok se ne dobije smjesa malo gušća od one za palačinke. Razlije se u podmazanu tepsiju i peče dok ne dobije savršenu zlatnu koricu.

6. Udrobljen hljeb u kiselo mlijeko

Kada niste znali šta biste za doručak ili laganu večeru, rješenje je bilo pred vama. Stari hljeb natrgan u hladno, domaće kiselo mlijeko ili jogurt idealan je i brz obrok koji i danas prija, posebno u toplijim mjesecima.

7. Krompir kuhan u ljusci

Ništa ne asocira na jednostavnost više od ovog jela. Skuhan u ljusci, poslužen uz domaći sir i svježu salatu od paradajza, ovaj krompir je brz, zdrav i nevjerovatno zasitan ručak.

8. Prženice

Umjesto kupovnih suhomesnatih proizvoda punih aditiva, naše bake su stari hljeb umakale u umućena jaja s malo mlijeka i pržile ga do zlatno-žute boje. Uz čašu jogurta, ovo je i danas omiljeni vikend doručak u mnogim domovima.

9. Klot pasulj

Grah je dovoljno kaloričan i pun proteina, tako da mu meso uopće nije potrebno da bi bio ukusan. Domaća mrkva, paprika, luk i malo strpljenja pri kuhanju čine ovaj obrok izuzetno zdravim i krepkim.

10. Krompir čorba

Topla, na kašiku i puna povrća. Na proprženom luku i mrkvi dinsta se krompir isječen na kockice, nalije se vodom i kuha, a zatim obogati sokom od paradajza. Po želji se mogu dodati i paprike, stvarajući savršeno okrepljujuće jelo, piše N1.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće
Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Koju vrstu hrane treba da prestanete jesti poslije 40. godine

by Sandra Vukić

Prema nutricionistima, ovo su popularne grickalice koje svi iznad 40 godina trebaju izbjegavati ili barem ograničiti.

Kako starimo, način na koji tijelo obrađuje hranu se mijenja, posebno nakon 40. godine, kada se metabolizam prirodno usporava, a hormonalne promjene olakšavaju nakupljanje masnoće u predjelu stomaka, prenosi Bljesak.info.

Ova vrsta masnoće, poznata kao visceralna masnoća, povezuje se s povećanim rizikom od srčanih bolesti, inzulinske rezistencije i upalnih procesa u organizmu.

Jedan od glavnih faktora koji tome doprinose jesu visoko prerađeni međuobroci i poslastice, koje je lako konzumirati u velikim količinama, a pritom nude vrlo malo stvarne nutritivne vrijednosti.

Prema nutricionistima, ovo su popularne grickalice koje bi svi stariji od 40 godina trebali izbjegavati ili barem ograničiti.

Čips od krompira

Čips je klasičan primjer visoko prerađene hrane koja može potajno usporavati metabolizam. Najčešće se prži u nezdravim uljima i sadrži velike količine natrija, što doprinosi upalnim procesima u tijelu.

Dr. Zeeshan Afzal objašnjava da prerađeni međuobroci poput čipsa mogu usporiti metabolizam jer su bogati kalorijama, nezdravim mastima i solju, a takva kombinacija može potaknuti hroničnu upalu.

S vremenom to može pogodovati nakupljanju visceralne masnoće, naročito u predjelu stomaka.

Keksi

Iako se u malim količinama mogu činiti bezazlenima, keksi često sadrže mnogo rafiniranog šećera i masti koji se brzo zbrajaju.

Nutricionista Jesse Feder upozorava da keksi nose slične rizike kao kolači i peciva jer su obično bogati mastima, šećerima i kalorijama.

Budući da ih je lako pojesti previše, mogu nas dovesti znatno iznad dnevnih kalorijskih potreba, a da pritom ne stvaraju osjećaj sitosti.

Feder ističe da visoka kalorijska vrijednost takvih proizvoda s vremenom može dovesti do neželjenog nakupljanja masnoće, posebno visceralne, ako se konzumiraju redovno.

Zaslađene žitarice za doručak

Mnoge žitarice za doručak, naročito one namijenjene djeci, iako se često reklamiraju kao zdrave, zapravo su ultra-prerađene i bogate šećerom.

Prema stručnjacima, takve žitarice naglo povećavaju nivo šećera u krvi i nude vrlo malo vlakana ili proteina koji bi osigurali duži osjećaj sitosti.

Nutricionistica Krutika Nanavati navodi da su mnoge dječije žitarice bogate šećerom i siromašne nutritivnom vrijednošću. Njihova redovna konzumacija može dovesti do debljanja i povećanog rizika od hroničnih bolesti.

Muffini

Muffini iz pekara ili prodavnica mogu sadržavati iznenađujuće veliki broj kalorija, zbog čega nisu dobar izbor za redovan međuobrok.

Dijetetičarka Lisa Andrews kaže da, iako ih nazivamo muffinima, oni često imaju karakteristike kolača. Ističe da su tradicionalni muffini bogati kalorijama i mastima te da s vremenom mogu doprinijeti nakupljanju masnoće u predjelu stomaka.

Granola pločice umočene u čokoladu

Iako se često promovišu kao zdrava opcija, granola pločice prelivene čokoladom često ne ispunjavaju ta očekivanja.

Obično sadrže velike količine dodanih šećera i zasićenih masti, uz vrlo malo stvarne nutritivne vrijednosti.

Andrews upozorava da su takve pločice u suštini čokoladice prerušene u zdravu hranu. Većina njih sadrži mnogo šećera i zasićenih masti, ali malo korisnih nutrijenata, piše She Finds.

Ako postanu redovan dio ishrane, mogu doprinijeti nakupljanju masnoće u predjelu stomaka.

Zaključno, nakon 40. godine smanjenje unosa visoko prerađenih grickalica i izbor cjelovitije hrane (voće, orašasti plodovi, jogurt…) može pomoći u smanjenju masnoće na stomaku i očuvanju zdravlja.

Možda vas zanima i ovo:

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće
Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode
Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?
Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku
Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?
Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve