Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Još nije poznato ni kada će ni za koliko će poskupjeti struja za privredu u Republici Srpskoj, ali je jedno jasno kao dan – ceh će na kraju platiti građani.

U tome su saglasni svi, od ekonomista, preko privrednika i sindikalaca, do potrošača. Iz njihovih izjava može se zaključiti da je sve zabrinulo ono što je u ponedjeljak poručila vlast. Vlast je, podsjetimo, potvrdila da cijena električne energije za stanovništvo neće rasti do marta sljedeće godine, dok će za privredu biti povećana.

Šta godinama bilježi pad?

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da prerađivačka industrija, koja je uglavnom izvozno orijentisana, već četiri uzastopne godine bilježi pad.

“Znači, bilježi pad privredne aktivnosti, bilježi pad broja zaposlenih i bilježi pad izvoza, a povećava nam se konstantno uvoz. Zašto nam se povećava uvoz? Zato što imamo konstantnu inflaciju. I suštinski proizvodi iz inostranstva postaju sve zastupljeniji na našem tržištu. Kompanije koje izvoze na inostrana tržišta zbog gubljenja konkurentnosti imaju sve manje izvoza”, upozorio je Škrebić.

Pribojavaju se privrednici, kako navodi Škrebić, velikog rasta cijena električne energije, jer će to dovesti do daljeg gubitka konkurentnosti na zapadnoevropskom i svjetskom tržištu kompanija iz Republike Srpske.

“S druge strane, dovešće, što se tiče stanovništva, da daljeg rasta cijena robe široke potrošnje”, rekao je Škrebić.

Prema njegovim riječima, vrtlog inflacije, podizanjem cijena osnovnog energenta, u koji spada i struja, dovešće do nove inflacije.

“To će dovesti do zahtjeva za veći rast plata. Ukoliko to ne bude praćeno rastom produktivnosti naših kompanija, dovešće nas do daljeg pada konkurentnosti”, rekao je Škrebić.

Ko se igra sa potrošačima?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kritikuje, kako navodi, igranke sa potrošačima. Te igranke su su, kako poručuje, vrlo neumjesne i nekorektne.

“Stvarno ne znam do koje mjere se standard građana treba spustiti da bi Vlada preduzela nešto. Dakle, odraziće se na standard građana, odraziće se i na samu situaciju među nama u onom smislu međuljudskih odnosa i strahova, šta i kako će se dešavati dalje”, navela je Šešlija, komentarišući najavljeni rast cijena struje za privredu.

Privrednici se, kaže Šešlija, neće odreći nijedne svoje marke, nego će oni ovo poskupljenje fakturisati građanima.

“U krajnjoj liniji, privrednike to neće pogoditi u onom smislu kako će pogoditi građane. Politika cijena kod nas nije zakonom dobro regulisana. Kad se poveća cijena struje, automatski se povećava i cijena proizvoda, bez obzira na to o čemu se radi, da li su cipele u pitanju ili hljeb”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine“.

U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, takođe očekuje mogućnost da će se povećanje cijena struje za privredu odraziti i na građane, a pojasnio je i u kojoj mjeri.

“U mjeri u kojoj troškovi električne energije participiraju u strukturi proizvodnih troškova, sa jedne strane, i tržišne moći proizvođača da teret rasta troškova prebace na cijene, sa druge strane, kretaće se mogući rast cijena usljed rasta cijena električne energije za privredu. Moguće je da se i ovo iskoristi kao izgovor za povećanja cijena iznad onih opravdanih rastom troškova. To bi se moglo spriječiti inspekcijskim kontrolama”, naglasio je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Kakva je praksa u Republici Srpskoj?

Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kaže da je dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj da privredni subjekti bilo kakva poskupljenja odmah prevaljuju na potrošačke cijene, odnosno taj ceh na kraju plaćaju potrošači, tj. građani.

“Ako posmatramo prošlu godinu, privredni subjekti su prijavili povećanje neto ostvarene dobiti za više od 17 odsto. Ako posmatramo, primjera radi, samu trgovinu, taj rast dobiti je bio 21 odsto, što jasno pokazuje tu dugogodišnju praksu”, navela je Radomirova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Dok građani strahuju od poskupljenja hrane koja su izvjesna do kraja godine, najave o tome, barem za sada, ostaju u sjeni predizbornih obećanja. Oni koji koji mogu donositi mjere sada imaju drugog posla.

Zašto se očekuje novi rast cijena hrane u BiH?

Posljednja u nizu koja je najavila poskupljenja jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine.

“U posljednjem kvartalu očekuje se i rast cijena hrane koje se sa značajnim odmakom prelijevaju sa stranog na domaće tržište”, napisali su oni u svom izvještaju. Procijenili su i da bi ukupna i temeljna inflacija mogla iznositi 4,1 odsto u zadnjem kvartalu 2026. godine.

Ranije su poskupljenja najavili i poljoprivrednici.

“Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine.

Kako građani doživljavaju nova poskupljenja?

Da će nova poskupljenja mnogi teško preživjeti, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, koja ističe da vrlo malo građana ima primanja koja mogu zadovoljiti osnovne potrebe.

“Građani žive u strahu od povećanja cijena. Svjesni su da će sigurno hrana poskupjeti i to iz više razloga. Jedna od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju da prodaju na domaćem tržištu svoje proizvode, mimo vremenskih prilika. Drugi razlog je zašto strah postoji. Pratim predizbornu kampanju, a i prije toga, nisu primijećene izjave nikoga iz političkih krugova ko je govorio o tome kako bi se napravili planovi ili programi da se standard građana zadrži na određenom nivou”, ističe Šešlija.

Kako dodaje, ni tokom predizborne kampanje niko nije u svom obraćanju dao nadu ili plan na koji način da se poskupljenje, posebno hrane, stavi pod neku vrstu kontrole i da građani budu sigurni da će moći da prehrane porodicu.

Šta ekonomisti vide kao rješenje?

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da prihodi većine stanovništva, pogotovo onih koji rade u realnom sektoru, ne mogu da prate stalni rast cijena.

“Cijena hrane će rasti ne samo zbog rasta cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, ide i jesenja sjetva. Ove godine, pored troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu. Ona će dodatno usložniti probleme”, kaže Stanić.

Na pitanje da li vlast može nešto uraditi, Stanić ističe da može, te dodaje da su kod nas niske subvencije prema poljoprivrednim proizvođačima, a pri tome su isplate neredovne.

“Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini BiH i tu zastane. Tu se vidi odnos vlasti. Njima to ide u prilog, ono što šteti narodu, ide u korist vlasti. Zašto? Zato što puni budžet”, kaže on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Brojke ne lažu: Građani Srpske ne osjećaju povećanje plata i penzija

Statistika kaže da su plate porasle. Vlasti će se pohvaliti da prosječna neto plata u Srpskoj iz mjeseca u mjesec raste, a da su i penzioneri dobili povećanja. Međutim, kada se brojevi stave jedan pored drugog, postaje jasno da rast primanja ne znači i bolji život.

Naprotiv, za većinu građana svaki novi mjesec predstavlja novu borbu.

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za maj dostigla je 2.911,52 KM. Samo četiri mjeseca ranije, u februaru, iznosila je 2.857 KM. To znači da su minimalni troškovi života jedne četvoročlane porodice za svega četiri mjeseca porasli za 54,52 KM.

Za isto vrijeme prosječna neto plata povećana je sa 1.649 na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Drugim riječima, troškovi života rasli su brže od zarada.

Još je poraznija činjenica da prosječna plata ni danas nije dovoljna ni za 60 odsto sindikalne potrošačke korpe. U maju je prosječnom radniku nedostajalo gotovo 1.230 KM da pokrije ono što sindikati smatraju minimumom dostojanstvenog života za četvoročlanu porodicu.

Možda vas interesuje i ovo:

Najavljena nova poskupljenja, potrošači traže hitnu reakciju

U sindikalnoj korpi nema vožnje automobila, nema ljetovanja, zimovanja, odlazaka u restorane, niti bilo kakvih većih životnih zadovoljstava. Nema ni kredita koje otplaćuje veliki broj građana.

Nema vanrednih troškova, popravke automobila, rođendana, ekskurzija ili neplaniranih odlazaka ljekaru. U njoj su samo osnovne životne potrebe. Hrana, režije, higijena, lijekovi, odjeća, školski pribor i autobuska karta. A ni za to prosječna plata nije dovoljna, piše Srpska info.

Zabrinjava loš položaj penzionera

Posebno zabrinjava položaj penzionera. Prosječna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, a u maju 697,62 KM. Povećanje za četiri meseca iznosi svega 1,18 KM. Za to vreme sindikalna korpa porasla je 54,52 KM.

Dok su životni troškovi rasli iz mjeseca u mjesec, povećanje penzije bilo je manje od cijene jednog hljeba i litre mlijeka. Prosječna penzija danas pokriva tek oko 24 odsto minimalnih troškova života jedne porodice, što dovoljno govori o tome koliko su stariji građani izloženi siromaštvu.

Najveći „neprijatelj” kućnog budžeta i dalje je hrana. Za prehranu je potrebno izdvojiti 1.339,75 KM, odnosno skoro polovinu ukupne sindikalne korpe. Za režije odlazi dodatnih 722 KM, dok za higijenu, lijekove, odjeću, obuću, prevoz i obrazovanje ostaje ono što mnogim porodicama već odavno nije dovoljno.
Posebno je simbolično da je za obrazovanje i kulturu u sindikalnoj korpi predviđeno svega 93 KM mjesečno. To je manje nego što mnoge porodice izdvoje za jedan odlazak u market. Poruka je jasna. Kada se jedva preživljava, kultura, knjige, pozorište ili bioskop postaju luksuz.

Najviše novca ode na hranu

Na to upozorava i Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Ona kaže da građani više ne pričaju o kvalitetu života, već isključivo o preživljavanju.

“Imamo jako malo novca i pričamo samo o tome kako da preživimo. Niko ne uzima u obzir ljude koji imaju kredite. Sramotno je kada vidimo koliko izdvajamo za obrazovanje i kulturu, kao i za higijenu”, kaže Marićeva.

Ni poređenje sa Federacijom BiH ne donosi optimizam. Tamo je sindikalna potrošačka korpa u junu iznosila 3.290 KM, dok je prosječna plata za april bila 1.706 KM, odnosno pokrivala je svega 51,86 odsto minimalnih troškova života.

Inače, u sindikalnu potrošačku korpu spadaju hljeb, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, riba, jaja, voće, povrće… Između ostalog uračunato je brašno, pavlaka, jaja, piletina, svinjetina sa i bez kosti, krompir, jabuke, te sezonsko povrće.

U stavku stanovanje i komunalne usluge uključeni su troškovi električne energije, vode, grijanja, odvoza smeća i ostalih komunalnih naknada, a u tekuće održavanje domaćinstva sredstva za čišćenje, sitne popravke i održavanje higijene stambenog prostora. Kropu čine i nabavka odjeće i obuće, te proizvodi za ličnu higijenu, osnovni lijekovi i medicinske usluge koje nisu u potpunosti pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Pod stavkom prevoz računaju se troškovi transporta, a obrazovanje i kultura nabavka školskog pribora, udžbenika i minimalni izdaci za kulturne i društvene aktivnosti porodice.

Građani ne žive od statističkih procenata, već od novca koji ostane nakon što plate hranu, račune i lijekove. A tog novca ostaje malo ili nimalo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najavljena nova poskupljenja, potrošači traže hitnu reakciju

Taman kada je kriza na Bliskom istoku počela da jenjava, vlast u Republici Srpskoj građane je obavijestila da mogu očekivati poskupljenja, a “jedino” što stanovništvo ne zna jeste – na koji način će se djelovati da do njih ne dođe.

Jedno je sigurno. Ukoliko se to desi, predstavljaće novi udar na potrošače, koji su već u nezahvalnoj situaciji. Proteklih mjeseci poskupjeli su pojedini komunalni računi te usluge vrtića, a i gorivu su cijene išle u nebo.

Zakasnjeli efekat

I baš kada se na benzinskim pumpama dešavaju trendovi koje su vozači s nestrpljenjem čekali, radovanju se počeo nazirati kraj.

Naime, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac rekao je da je zbog stabilizacije prilika na Bliskom istoku došlo do pada cijena nafte i na domaćem tržištu, ali da su zbog takozvanog zakašnjelog efekta krize u narednom periodu moguća određena poskupljenja.

Puhovac je dodao da na tržište tek stiže roba koja je proizvedena i transportovana u periodu kada su cijene energenata bile znatno više, zbog čega su moguća poskupljenja.

Ministar se nada

“Nadamo se da taj efekat neće značajnije uticati na kretanje cijena. Ali ćemo nastaviti pažljivo da pratimo stanje na tržištu i reagujemo ukoliko bude potrebe”, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

Poručuju mu iz udruženja za zaštitu potrošača da nije dovoljno pratiti stanje na tržištu i reagovati ako bude trebalo, nego se, kažu, mora reagovati odmah.

“To je zadatak ne samo ministra, nego cijele Vlade. Politika u vezi sa cijenama je veoma loša. I sama priča o poskupljenjima izaziva mučan efekat, a pogotovo ako nešto ne preduzmu. To da će oni pratiti cijene, pa to i građani mogu da prate. Već sada bi trebalo da budu pripremljene mjere da se poskupljenje ne desi”, ocjenjuje Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Goran Mrkić, urednik poslovnog portala BiznisInfo, kaže da je razumljivo da skuplji transport od prije nekoliko mjeseci tek sada dolazi na naplatu, ali, kako dodaje, građanima sama ta informacija i objašnjenje ne znače mnogo.

“Umjesto da vlasti samo prate situaciju, od njih se očekuju konkretni potezi prije nego što te nove cijene udare ljude po džepu. Država mora odmah da pošalje inspekcije na teren i maksimalno stegne kontrolu marži na osnovne namirnice, kako trgovci ne bi iskoristili ovu situaciju za vještačko podizanje cijena i ekstraprofit”, naveo je Mrkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Takođe, prema njegovim riječima, u ovakvim momentima moraju se paliti alarmi i aktivirati subvencije za domaće proizvođače, da se taj udar ublaži.

“Posao institucija nije da budu samo nijemi posmatrači i hroničari poskupljenja, već da aktivno brane i zaštite ionako ugrožen životni standard građana”, poručuje Mrkić.

Dinamika pada cijena

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se, imajući u vidu stabilizaciju prilika na Bliskom istoku, na svjetskom tržištu cijena sirove nafte vratila na pretkrizni nivo.

“Dinamika pada cijena derivata ne prati taj trend i nesporno je da će se pokušati uspostaviti novi cjenovni nivo koji bi bio što je moguće viši u odnosu na period prije krize. Ovdje će se kao opravdanje koristiti izgovor o tome da su zavisni troškovi nabavke i dalje viši iako cijena nafte pada. Takođe igraće i na psihološki efekat prihvatanja nove ekonomske realnosti od strane potrošača koji će biti zadovoljniji sa nižim cijenama u odnosu na vrh inflatornog talasa”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, ono što treba da uradi država jeste istrajavanje na kontroli marži “uz prijetnje zatvaranjem, a ne prekršajnim kaznama”. Takođe, prema njegovim riječima, Konkurencijsko vijeće treba da preduzima mjere u sprečavanju i kažnjavanju dosluha i dogovaranja cijena.

Ograničenje marži

“Što se tiče mjera u segmentu ograničenja marži, one su imale kratkoročan efekat. Zbog linearnog pristupa nisu realizovale puni potencijal. Mnogo bolji model bi bio uspostavljanje indeksa cijena hrane i energije kao proizvoda na koje srednja klasa troši blizu 70 odsto svog dohotka, te na osnovu socijalnih karti usmjeravanje pomoći iz budžeta u nivou rasta troškova izazvanih rastom cijena tih proizvoda. Na taj način bi se smanjilo rasipanje novca kroz linearnu pomoć, a sredstva bi došla do onih koji su najviše pogođeni”, naglasio je Mlinarević.

Ministar Puhovac je, podsjetimo, prije nekoliko dana izjavio da je Vlada Republike Srpske u periodu najvećih izazova preduzela niz mjera kako bi zaštitila građane i privredu. On tvrdi da je Vlada ograničenjem marži na naftne derivate, ali i na osnovne životne namirnice, sredstva za higijenu i lijekove nastojala da očuva stabilnost cijena i zaštiti životni standard građana.

“Uz to, kroz mjeru povrata od 10 feninga po litar goriva obezbijeđena je dodatna podrška i građanima i privredi. Posebno je važno što su ovom mjerom bili obuhvaćeni i poljoprivredni proizvođači . I to u periodu sjetve, kada su troškovi proizvodnje najveći. Na taj način olakšan je njihov rad i pružena podrška domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji”, podsjetio je Puhovac.

Podijeli tekst sa drugima na:

Drastično poskupilo meso: Teleći but postaje luksuz

U moru poskupljenja hrane u Republici Srpskoj, otišle su i cijene mesa, a najviše je poskupio teleći but.

Kako nam je potvrđeno u nekoliko mesnica, prve su otišle cijene teletine.

Tako, trenutno, kilogram teletine sa kostima košta oko 30 KM. Cijena plećke je 33, dok teleći but košta 37 KM. U pojedinim mesnicama, kilogram buta je skočio na čak 40 KM.

“Do poskupljenja je došlo prije 3 dana. Razlog su ostala poskupljenja. Otišla je struja, povećane su plate, poskupili su energenti. Teletina je otišla za 2 KM po kilogramu”, kažu za Srpskainfo u mesnicama.

Mesari ističu da cijene junetine se u proteklom periodu nisu mijenjali, ali je pitanje dana kada će se i to desiti.

” Trenutno, junetina sa kostima košta 19 KM. Kilogram vrata i plećke je 26, dok juneći but košta 26 KM”, kažu u ovoj mesnici.

Za tri godine teletina poskupila 10 KM

Podsjećanja radi, kilogram telećeg buta u mesnicama je prije 3 godine koštao oko 30, a teleće plećke 27 KM. Za juneći but trebalo je izdvojiti 20 KM, a za kilogram plećke i vrata 18 maraka.

Dakle, za 3 godine, teletina je otišla i do 10 KM, a junetina do 8 KM.

U marketima, juneći vrat i plećka koštaju 25 KM, a junetina sa kostima 16 KM.

“Poskupila je i živa vaga, tako da oni koji kupuju od domaćih uzgajivača, takođe moraju da koriguju cijene naviše”, poručuju mesari.

Farmeri ističu da je prije 2 mjeseca došlo do rasta cijena žive vage junadi, ali, kako naglašavaju, u malom iznosu.

Možda vas zanima i ovo:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

“Prije 2 mjeseca, kilogram žive vage junadi koštao je oko 7,6, a sada do 8 KM, plus PDV. Junad su, naime, poskupila za nekih 30 feninga po kilogramu žive vage”, kaže za  farmer Ranko Sarajlić.

Prema njegovim riječima, telad se prodaju na komad, a, kad se preračunaju ukupna cijena i kilaža, kilogram žive vage kreće se od 15 do 17 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na: