Prenos novca postaje trenutan, plate i penzije nisu obuhvaćene

Od danas, prenos novca između računa postaje trenutan i moguć u svako doba. To uključuje i vikende. Međutim u prvoj fazi, isplate plata i penzija ostaju izvan novog sistema. Zaposleni i penzioneri te uplate neće dobijati u realnom vremenu.

Novi sistem, razvijen prema modelu TIPS (Target Instant Payment Settlement) Evropske centralne banke, omogućava da se prenos novca sa jednog na drugi račun izvrši u roku od nekoliko sekundi. Za razliku od postojećeg modela, u kojem se sredstva prenose kroz nekoliko dnevnih ciklusa poravnanja i, uglavnom tokom radnog vremena banaka, transakcije će biti moguće po principu 24/7/365, dakle 24 sata dnevno, svakog dana u godini.

U prvoj fazi sistem se odnosi isključivo na međubankarske transfere unutar zemlje. Maksimalan iznos pojedinačne transakcije iznosiće 5.000 KM. S tim da banke mogu, odrediti i niže limite za svoje klijente.

Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović ranije je istakla da će građani i privreda moći izvršavati transakcije “u svega nekoliko sekundi”. Bez obzira na to radi li se o nedjelji, prazniku ili radnom danu. Riječ je o jednom od značajnijih koraka u modernizaciji platnog prometa. Na ovaj način približava se domaći finansijski sistem standardima EU.

Iako servis počinje s radom, masovne uplate poput plata, penzija i sličnih isplata u početnoj fazi neće biti obuhvaćene sistemom instant plaćanja.

Penzioneri i zaposleni u narednoj fazi

Iz Centralne banke navode da se bankarski sistem, kada je riječ o velikom broju istovremenih transakcija, ne može preusmjeriti na novi model preko noći. Te isplate će i dalje da se obrađuju na dosadašnji način. To u praksi znači da zaposleni i penzioneri ni nakon 20. jula neće vidjeti sredstva na računu za nekoliko sekundi.

Uključivanje plata i penzija u instant sistem najavljeno je tek za neku od narednih faza projekta, bez preciziranog roka.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Brojke ne lažu: Građani Srpske ne osjećaju povećanje plata i penzija

Statistika kaže da su plate porasle. Vlasti će se pohvaliti da prosječna neto plata u Srpskoj iz mjeseca u mjesec raste, a da su i penzioneri dobili povećanja. Međutim, kada se brojevi stave jedan pored drugog, postaje jasno da rast primanja ne znači i bolji život.

Naprotiv, za većinu građana svaki novi mjesec predstavlja novu borbu.

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za maj dostigla je 2.911,52 KM. Samo četiri mjeseca ranije, u februaru, iznosila je 2.857 KM. To znači da su minimalni troškovi života jedne četvoročlane porodice za svega četiri mjeseca porasli za 54,52 KM.

Za isto vrijeme prosječna neto plata povećana je sa 1.649 na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Drugim riječima, troškovi života rasli su brže od zarada.

Još je poraznija činjenica da prosječna plata ni danas nije dovoljna ni za 60 odsto sindikalne potrošačke korpe. U maju je prosječnom radniku nedostajalo gotovo 1.230 KM da pokrije ono što sindikati smatraju minimumom dostojanstvenog života za četvoročlanu porodicu.

Možda vas interesuje i ovo:

Najavljena nova poskupljenja, potrošači traže hitnu reakciju

U sindikalnoj korpi nema vožnje automobila, nema ljetovanja, zimovanja, odlazaka u restorane, niti bilo kakvih većih životnih zadovoljstava. Nema ni kredita koje otplaćuje veliki broj građana.

Nema vanrednih troškova, popravke automobila, rođendana, ekskurzija ili neplaniranih odlazaka ljekaru. U njoj su samo osnovne životne potrebe. Hrana, režije, higijena, lijekovi, odjeća, školski pribor i autobuska karta. A ni za to prosječna plata nije dovoljna, piše Srpska info.

Zabrinjava loš položaj penzionera

Posebno zabrinjava položaj penzionera. Prosječna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, a u maju 697,62 KM. Povećanje za četiri meseca iznosi svega 1,18 KM. Za to vreme sindikalna korpa porasla je 54,52 KM.

Dok su životni troškovi rasli iz mjeseca u mjesec, povećanje penzije bilo je manje od cijene jednog hljeba i litre mlijeka. Prosječna penzija danas pokriva tek oko 24 odsto minimalnih troškova života jedne porodice, što dovoljno govori o tome koliko su stariji građani izloženi siromaštvu.

Najveći „neprijatelj” kućnog budžeta i dalje je hrana. Za prehranu je potrebno izdvojiti 1.339,75 KM, odnosno skoro polovinu ukupne sindikalne korpe. Za režije odlazi dodatnih 722 KM, dok za higijenu, lijekove, odjeću, obuću, prevoz i obrazovanje ostaje ono što mnogim porodicama već odavno nije dovoljno.
Posebno je simbolično da je za obrazovanje i kulturu u sindikalnoj korpi predviđeno svega 93 KM mjesečno. To je manje nego što mnoge porodice izdvoje za jedan odlazak u market. Poruka je jasna. Kada se jedva preživljava, kultura, knjige, pozorište ili bioskop postaju luksuz.

Najviše novca ode na hranu

Na to upozorava i Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Ona kaže da građani više ne pričaju o kvalitetu života, već isključivo o preživljavanju.

“Imamo jako malo novca i pričamo samo o tome kako da preživimo. Niko ne uzima u obzir ljude koji imaju kredite. Sramotno je kada vidimo koliko izdvajamo za obrazovanje i kulturu, kao i za higijenu”, kaže Marićeva.

Ni poređenje sa Federacijom BiH ne donosi optimizam. Tamo je sindikalna potrošačka korpa u junu iznosila 3.290 KM, dok je prosječna plata za april bila 1.706 KM, odnosno pokrivala je svega 51,86 odsto minimalnih troškova života.

Inače, u sindikalnu potrošačku korpu spadaju hljeb, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, riba, jaja, voće, povrće… Između ostalog uračunato je brašno, pavlaka, jaja, piletina, svinjetina sa i bez kosti, krompir, jabuke, te sezonsko povrće.

U stavku stanovanje i komunalne usluge uključeni su troškovi električne energije, vode, grijanja, odvoza smeća i ostalih komunalnih naknada, a u tekuće održavanje domaćinstva sredstva za čišćenje, sitne popravke i održavanje higijene stambenog prostora. Kropu čine i nabavka odjeće i obuće, te proizvodi za ličnu higijenu, osnovni lijekovi i medicinske usluge koje nisu u potpunosti pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Pod stavkom prevoz računaju se troškovi transporta, a obrazovanje i kultura nabavka školskog pribora, udžbenika i minimalni izdaci za kulturne i društvene aktivnosti porodice.

Građani ne žive od statističkih procenata, već od novca koji ostane nakon što plate hranu, račune i lijekove. A tog novca ostaje malo ili nimalo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodik najavio povećanje penzija i jednokratnu pomoć penzionerima

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a najavio je novo povećanje plata i penzija.

On je rekao da će plate u javnom sektoru rasti za šest do sedam odsto. Što se tiče plata sa prethodnim povećanjem to će biti ukupno oko 11 posto rasta.

Kada je riječ o penzijama, Dodik je rekao da će one ponovo biti uvećane. Najavio je i da će biti obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima.

“Prosječna plata u Srpskoj je 1.600 KM. Nije kao u Evropi, ali brže sustižemo. Do prije koju godinu plata od hiljadu KM bila je misaona imenica”, naveo je Dodik, a prenosi ATV.

Podsjećanja radi, i Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske očekuje od avgusta rast penzija. On je nedavno rekao da su penzioneri zadovoljni rastom penzija.

On je rekao da bi penzioneri bili zadovoljni povećanjem od 3,55 posto. <<< Opširnije. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Rastu plate i penzije, a pada životni standard.

Nažalost, taj standard ne određuje visina plate nego ono šta se za nju stvarno može kupiti.

Šta se može preduzeti?

Jedna od mjera koju provodi Vlada FBiH već drugu godinu su zaključane cijene osnovnih 65 proizvoda koji predstavljaju životne namirnice – prehrambene i higijenske.

Ova mjera vrijediće do prvog marta, a ostaje jedini alat u borbi protiv siromaštva do kojeg dolazi uslijed inflacije koja će i dalje rasti.

“Inflacija od 3 posto, ako bude zaista takva, ona ne predstavlja neki udar veliki. Ali uzimajući u obzir globalno stanje i ovo što se dešava na tržištu, odnosno u svijetu, bojim se da će to biti puno više”, rekao je predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku u BiH, kazala je: „To su namirnice i usluge koje građani BiH koriste za ličnu potrošnju. U toj kategoriji dakle cijena je u posljednjih 5 godina veća za 53,5 posto.“

U Udruženju potrošača nisu zadovoljni. BiH je značajno ispod prosjeka EU, kad je riječ o zaradama. Stanovništvo za istu količinu novca može kupiti sve manje robe i ostvariti sve manje usluga.

Inspektori da provedu više vremena na terenu

“Kontrolni organi ne mogu stići obići sve. Ni trgovine ni trkovačke lance, da bi se ustanovilo koliko su stvarna poskupljenja koja iz dana u dan potrošači prijavljuju. Ovo je velika problematika o kojoj se ne raspravlja“, navela je direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Murisa Marić.

U Ministarstvu trgovine priznaju da nema dovoljno inspektora čijim bi intervencijama potrošači bili zaštićeni. Kao dugoročnije rješenje vide aplikaciju kojoj će građani imati pristup od prvog marta.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako su cijene osnovne namirnice postale nepodnošljiv teret?

Ekonomisti su skeptični. Upozoravaju, dok se jedni bogate, drugi su sve siromašniji.

„To je nedopsutivo. Očigledno da se u cijelom ovom sistemu masovno bogate vlasnici tih kompanija, a država ćuti“, rekao je profesor finansija Sanel Halilbegović, a prenosi FTV.

Bez rasta produktivnosti i investicija te podsticanja domaće proizvodnje teško će doći do poboljšanja životnog standarda većine stanovništva.

Podijeli tekst sa drugima na: