Isplata penzija u FBiH počela danas, pogledajte iznose

U Federaciji Bosne i Hercegovine je danas, 5. maja, počela isplata penzija za april za šta je obezbijeđeno oko 355,4 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U saopštenju piše da najniža penzija 667 KM, zagarantovana 796 KM, a najviša 3.334 KM.

“Zagarantovana penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđena je na 842 KM, a prosječna samostalna penzija za april 851 KM. Penziju za april danas će primiti ukupno 466.768 korisnika”, naveli su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Iznosi penzija

  • Najniža penzija – za manje od 20 godina penzijskog staža – 60 % osnovice, iznosi 434,62 KM,
  • Najniža penzija – za 20 godina  staža i više, a manje od 25 godina – 65 % osnovice, iznosi 470,83 KM,
  • Najniža penzija  – za 25 godina  staža i više, a manje od 30 godina – 70 % osnovice, iznosi 507,05 KM,
  • Najniža penzija  – za 30 godina  staža i više, a manje od 35 godina – 75 % osnovice, iznosi 543,27 KM,
  • Najniža penzija  – za 35 godina  staža i više, a manje od 40 godina – 85 % osnovice, iznosi 615,71 KM,
  • Najniža penzija  – za 40 godina  staža i više , iznosi 688,14 KM.

Invalidska i porodična penzija (iza aktivnog osiguranika) u smislu člana 81. stavka 4. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju od 01. januara 2026. godine, iznosi:

Najniža invalidska penzija iznosi 651,92 KM,

Najniža porodična penzija iznosi 651,92 KM. Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, izmjenama navedenih propisa koji se primjenjuju od 01.01.2026. godine, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za april iznosi 851,03 KM. Penziju za april primiće ukupno 466.768 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 355,4 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje penzija u Federaciji BiH od 1. jula ove godine

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s UNICEF-om i UNDP-om, organizovalo je u Sarajevu treću godišnju konferenciju pod nazivom „Novo lice socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine“. Na konferenciji su predstavljeni rezultati dosadašnjih reformi i najavljeni novi koraci u unapređenju sistema.

Takođe, najavljeno je i novo povećanje penzija od 1. jula.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da su u protekle dvije godine ostvareni konkretni i mjerljivi rezultati. Posebno u oblastima digitalizacije, normativnog uređenja i kapitalnih ulaganja. Projekti širom Federacije BiH, ukupne vrijednosti 13,5 miliona KM, već su realizovani ili su u završnoj fazi.

Posebno je naglasio rast budžeta za socijalnu zaštitu. Budžet sada iznosi 712 miliona KM, u odnosu na manje od 300 miliona KM koliko je iznosio 2023. godine.

Novo povećanje penzija

“Kroz ovakav pristup jasno smo pokazali opredijeljenost ka reformi i razvoju sistema socijalne zaštite”, poručio je Delić, prenosi Slobodna Bosna.

Jedna od ključnih poruka konferencije odnosi se na poboljšanje standarda penzionera. Ministar je podsjetio da je u januaru već realizovano povećanje penzija za oko 460.000 korisnika, dok se novo povećanje očekuje 1. jula.

“Ako tome dodamo izmjene Zakona o MIO, možemo reći da su ostvareni konkretni iskoraci i da ćemo nastaviti tim putem”, naglasio je Delić, a prenosi Biznis info.

Univerzalni dječiji dohodak

Na konferenciji je predstavljen i plan uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka u Federaciji BiH, koji bi trebalo da obuhvati svu djecu i dodatno unaprijedi socijalnu sigurnost porodica.

Kada je riječ o digitalizaciji, već su uspostavljeni sistemi poput e-Award i e-Porodilja, koji omogućavaju elektronsku prijavu i obradu socijalnih naknada. Iako infrastruktura postoji, za punu primjenu socijalne karte potrebno je usvajanje zakona u nadležnim institucijama.

Predstavnici međunarodnih organizacija dali su snažnu podršku reformama. Iz UNICEF-a je poručeno da su ulaganja u djecu porasla sa 108 na više od 155 miliona KM. Sistem sada obuhvata oko 90.000 djece u Federaciji BiH.

Iz UNDP-a su naglasili da digitalna transformacija nije samo tehnički proces. To je ključni alat za efikasnije upravljanje i bolju dostupnost socijalnih prava građanima.

Zaključeno je da ulaganja u socijalnu zaštitu nisu trošak, već investicija u društvo.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Penzije iz Hrvatske stižu širom regiona. Hrvatska u inostransto isplaćuje penziju za 181.789 penzionera. Među njima je najviše starosnih penzija, a potom porodičnih.

Penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske dok žive u drugim zemljama, prošle godine bilo je 181.789.

Najviše ih je u regionu steklo starosnu penziju, njih 123.427.

Najviše penzija u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Na prva dva mjesta prema broju isplata nalaze se Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH), piše Mirovina.hr.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.

Osim u ove dvije zemlje, mnogi penzioneri koji su radili u Hrvatskoj sada žive u Njemačkoj. Takvih je građana čak 15.133. U Sloveniju se iz hrvatskog penzionog sistema isplaćuje penzija za 10.499 radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO poziva penzionere da izmijene punomoći

Zbog otkrivenih zloupotreba pri isplati penzija putem punomoći, Fond PIO Republike Srpske pozvao je 2.398 penzionera da do kraja aprila izvrše izmjenu punomoći. Cilj je da se spriječe dalje nepravilnosti.

Naime, kako ističu iz Fonda PIO zbog zloupotreba od strane neodgovornih pojedinaca koji su ranije dostavili punomoć Fondu PIO za isplatu penzije opunomoćeniku. Fond je bio prinuđen da reaguje kako bi spriječio dalju štetu po budžet Republike Srpske.

“Do sada je oko 900 savjesnih i odgovornih penzionera postupilo po našim instrukcijama. Time je omogućeno da za njih nesmetano nastavimo isplatu penzije. Za 179 penzionera koji su u punomoći naveli mjesto prebivališta na teritoriji Republike Srpske izvršili smo provjeru. Ustanovili smo da isti nisu evidentirani kao takvi u bazi Agencije za identifikacione dokumente IDDEEA. Za sve njih privremeno smo obustavili isplatu penzije za mart mjesec”, kazali su iz Fonda PIO.

Dodaju da će penzionerima koji žive u inostranstvu, a koji su uredno dostavili potvrdu o životu nastaviti redovnu isplatu penzije do kraja ove godine. Do tada  važi uz napomenu da do kraja tekuće godine zamjene postojeću punomoć.

Za penzionere koji žive u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji – isplata će se nastaviti bez izmjena postojećih punomoći.

Iz Fonda su upozorili da će protiv svih koji nisu pravovremeno prijavili smrt penzionera, a nastavili su primati penziju bez prava na to, biti pokrenuti postupci pred nadležnim organima radi povrata sredstava i izricanja zakonom predviđenih sankcija.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec mart bit će isplaćene danas (3. aprila) preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026., najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81. stav 2. Zakona o o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika te invalidska penzija, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90 % prosječne penzije iz decembra 2025. godine usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Penzije u brojkama

  • Za penzije treba 351,8 miliona KM
  • Najniža penzija prema posebnim propisima 666,76 KM
  • Prosječna starosna penzija za mart 850.05
  • Penziju za mart primi će  464.689 korisnika
Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može raditi i zadržati penziju, a ko ne?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovo raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

  • Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i plate nemaju:
  • Korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • Korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski zavisni),
  • Korisnici koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja boraca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali se i dalje evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Republike Srpske: 1,15 osiguranika po penzioneru

Na kraju februara 2026. godine, Fond PIO evidentirovao je 293.126 penzionera i 336.388 osiguranika, što znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 aktivnih osiguranika.

Taj odnos, poznat kao stopa zavisnosti, jedan je od ključnih pokazatelja finansijske održivosti penzijskog sistema. U Republici Srpskoj on je zabrinjavajuće nizak.

Od ukupnog broja osiguranika, velika većina — 289.421 — su radnici. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene: samostalne djelatnosti broje 18.598 osiguranika, a u dobrovoljnom osiguranju registrovano je svega 1.662 lica.

Prosječna penzija 696 KM, medijalna 552 KM

Prosječna samostalna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, međutim medijalna penzija — ona koju prima više od polovine korisnika — bila je znatno niža i iznosila je 552,32 KM. Ta razlika govori da relativno mali broj korisnika s višim penzijama podiže statistički prosjek naviše.

Kada je riječ o strukturi, starinske penzije čine 64,45 odsto ukupnog broja, porodične 23,72 odsto, a invalidske 11,78 odsto. Prosječna starost pri ostvarivanju prava na starosnu penziju iznosi 62,03 godine, dok korisnici invalidskih penzija pravo ostvaruju prosječno s 52,42 godine.

Najveća penzija u sistemu iznosi 3.776,10 KM, a penzija sa 40 godina staža osiguranja prosječno iznosi 1.048,60 KM. To je svega 65,83 odsto prosječne neto plate u Srpskoj, koja je u januaru iznosila 1.593 KM.

Prihodi ne pokrivaju rashode

Fond je u februaru prikupio ukupne prihode od 144,19 miliona KM. Od toga se 143,46 miliona odnosi na prihode od doprinosa. Istovremeno, isplatna masa za penzije u istom periodu iznosila je 177,57 miliona KM neto, odnosno 179,71 milion KM bruto.

Razlika između prihoda i rashoda ukazuje na strukturni deficit koji se pokriva iz budžeta. Na godišnjem nivou, doprinosi za PIO u 2025. godini iznosili su 1,74 milijarde KM, što čini 9,35 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske, koji je projektovan na 18,62 milijarde KM.

Nerješeni zahtjevi

Na kraju februara, u Fondu je ostalo 1.932 neriješena zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, uz dodatnih 769 neriješenih zahtjeva iz ostalih kategorija, što ukupno iznosi 2.701 predmet u čekanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: