SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

SMS prevare u BiH su u posljednje vrijeme sve učestalije, a iako se konstantno radi na njihovom suzbijanju, prevaranti uvijek pronalaze nove načine da se domognu vaših bankovnih kartica i novca.

Najčešća vrsta SMS prevara odnosi se na navodne pošiljke koje treba preuzeti od određenih kurirskih službi.

Neke od posljednjih poruka koje smo primijetili se odnose na DHL kurirsku službu, a ranije su bile prisutne i one u kojima se pominje EuroExpress pošta. Međutim, prevaranti koriste postojeće kurirske službe kako bi zavarali primaoca.

Možda vas zanima i ovo:

Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Poruke uglavnom govore o tome da imate pošiljku koja vam zbog određenih problema navodno ne može biti isporučena. Po pravilu, u poruci bude poslat i link. Taj link u suštini imitira službene stranice kurirskih službi. Međutim, zapravo je riječ o phishing stranicama uz pomoć kojih vam prevaranti ukradu podatke ukoliko ih unesete.

Zbog toga je vrlo važno da ne otvarate linkove iz takvih poruka. I nikada ne unosite svoje podatke, pogotovo ukoliko Vam traže CVC broj ili slične podatke s bankovne kartice. Takođe obratite pažnju na čudne znakove u poruci, greške ili “kompjuterski” AI jezik. Ovakve poruke često stižu sa brojeva iz inostranstva.

SMS prevara

IDDEEA upozorila na lažne saobraćajne kazne

Nedavno je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) upozorila na prevare u kojima se zloupotrebljava ime te institucije.

Građanima stižu poruke u kojima se tvrdi da imaju saobraćajnu kaznu. Zatim ih se poziva da, kako bi izbjegli pravne posljedice, unesu lične podatke na lažnoj stranici IDDEEA koju su kreirali prevaranti.

Ovakve prevare s phishing stranicama su često povezane i s različitim nagradnim igrama. <<<<Opširnije

iddeea prevara sms

Lažne poruke prijatelja i hitne pozajmice

SMS prevara koja je zavarala veliki broj ljudi odnosila se na lažne poruke, koje su navodno stigle od vaših prijatelja koji traže hitne pozajmice.

Najveći problem kod ovih prevara jeste što su uvjerljive. Sve izgleda kao da vam je poruka stigla od nekoga koga poznajete, a zapravo je riječ o prevari.

U slučaju da dobijete takvu poruku od prijatelja, u kojoj vam traži da mu hitno uplatite novac, pozovite prijatelja i provjerite da li je on poslao poruku, piše Klix.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada isplatila novac za PIO za 425 demobilisanih boraca

Za 425 demobilisanih boraca u Republici Srpskoj uplaćeno je 229.527 KM. Novac je uplaćen za one borce koji ispunjavaju uslove za uplatu doprinosa za PIO. Ovo je saopšteno iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Riječ je o uplati doprinosa za demobilisane borce koji imaju 65 i više godina, a nedostaje staž da ispune minimalan uslov za starosnu penziju od 15 godina.

Iz Ministarstva napominju da se kontinuirano uplaćuju doprinosi demobilisanim borcima za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ti doprionsi se isplaćuju onima koji od 1. januara 1996. godine do 29. septembra 2000. godine,  nisu bili prijavljeni na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Od septembra veći borački dodatak, invalidnine i penzije u Srpskoj

S tim u vezi, Ministarstvo je obradilo sve primljene zahtjeve zaključno sa 31. decembrom prošle godine. Nakon toga je utvrdilo da ukupno 425 demobilisanih boraca ispunjava uslov za uplatu doprinosa. Za njih su doprinosi i uplaćeni.

“Ministarstvo će u ovoj, kao i u svakoj narednoj godini, u kontinuitetu, vršiti provjeru lica koja navršavaju 65 godina i vršiti uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje kako bi ostvarili 15 godina staža osiguranja”, dodaje se u saopštenju Ministarstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Pravo na najnižu penziju u Federaciji BiH od 666 KM nemaju svi penzioneri, iako se u javnosti često stvara utisak da je taj iznos zagarantovan svima koji su ostvarili pravo na penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U praksi, razlika između obračunate i najniže penzije pravi ključnu razliku koju mnogi ne razumiju. Penzija koju neko stvarno zaradi na osnovu staža i uplaćenih doprinosa može biti znatno niža, primjera radi 380 KM. Međutim, Federacija u određenim slučajevima doplaćuje razliku do propisanog minimuma od 666 KM.

Ta doplata nije automatsko pravo za sve penzionere.

Radi se o iznosu koji se finansira iz budžeta Federacije BiH i koji ima karakter socijalne korekcije. Upravo zbog toga postoji dodatni uslov koji nije uvijek jasno komuniciran.

Pravo na doplatu do najniže penzije vezano je za prebivalište u Federaciji BiH.

To znači da penzioner koji je pravo na penziju ostvario u Federaciji, ali ima prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj ili živi izvan Bosne i Hercegovine, može ostati bez ove doplate. U tom slučaju isplaćuje mu se samo iznos koji je stvarno obračunat prema njegovom radnom stažu i uplatama.

Drugim riječima, ako je nečija penzija obračunata na 380 KM, a nema prebivalište u Federaciji, neće primati 666 KM, nego samo tih 380 KM, piše RTV Slon.

Ovakvo rješenje proizlazi iz načina na koji je sistem postavljen. Entitet finansira doplatu do najniže penzije za svoje rezidente, dok se osnovna, zarađena penzija isplaćuje bez obzira na mjesto stanovanja.

Zbog toga dolazi do čestih nesporazuma, jer se u javnosti govori o “najnižoj penziji” kao da je riječ o univerzalnom pravu, iako je u stvarnosti riječ o kombinaciji zarađenog iznosa i budžetske doplate koja zavisi od mjesta prebivališta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu cijene goriva u BiH, prognoze i za ostale proizvode sumorne

Prognoze za cijene goriva u BiH nisu pozitivne. Moguće da će cijene ići i na više od tri KM po litru za dizel gorivo.

U oba entiteta, primjetne su razlike u cijenama na benzinskim pumpama. Konkretnih mjera na nivou države još nema.

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH poručuju građanima da prate aplikaciju i traže pumpe koje imaju zalihe goriva po starim cijenama.

Ističu da je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, upravo zbog ograničenja marži koje su na snazi u Federaciji BiH.

“Mogle bi te cijene ići preko tri KM sigurno u nekom narednom periodu. Šta će se desiti u tri do četiri dana vidje ćemo. Očekujem da će doći do nekih povećanja cijena”, rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH, a prenosi BHRT.

Iz grupacije za promet naftom pri Privrednoj komori Republike Srpske ističu da u ovom entitetu ima dovoljno derivata. Tvrde i da zabrana izvoza nafte iz Srbije neće značajno uticati na snabdijevanje.

“Ono što u ovom trenutku u Banjaluci možemo vidjeti u zavisnosti od pumpe do pumpe, budući da imamo značajan rast svaki dan, cijene se kreću od 2,50 do 2,89 na dizelskom gorivu. Nažalost, prema svemu što sada vidimo, cijene će i dalje rasti”, rekao je Đorđe Savić, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj Komori.

U Sarajevu cijene variraju od pumpe do pumpe. Od 2,43 KM pa do 2,95 KM.

Ono što zabrinjava jeste da će rast cijena nafte “pogurati” i ostale cijene. Gotovo svi svjetski ekonomisti se slažu da će inflacija biti povećana. MMF predviđa “scenario kakav još nije viđen”, a ni domaći ekonomisti nisu optimistični. Ono što je sigurno jeste da je rast cijena osnovnih životnih namirnica neminovan. Samo je pitanje koliko će to biti.

Prognoze su sumorne

“Što se tiče cijena, na sadašnjim cijenama nafte na svjetskom tržištu do kraja sedmice možemo očekivati da će cijena goriva biti između 3,10 i 3,20. Nestašice ne bi trebalo da bude, bilo kakvog poremećaja u snabdijevanju naftom. A prognoze su sumorne jer idu do čak između 150 do 200 dolara za barel. U tom slučaju, bez pomoći države, cijene goriva će biti izmedju 3,5 i 3,80 KM za litar”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Na sjednici Predstavničkog doma 16. marta, poslanici će se izjašnjavati  o mogućnosti smanjenja ili ukidanja akciza na naftne derivatе. Usvajanjem ovog zakona, Savjet ministara BiH bi posjedovalo alat kako da djeluje u kriznim situacijama, da gorivo za građane i privredu bude jeftinije.

Možda vas interesuje i ovo:

Sukob na Bliskom istoku ruši standard u Bosni i Hercegovini

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo zašto vidite reklame za stvari o kojima ste razgovarali

Sigurno vam se barem jednom desila ova pomalo jeziva situacija: razgovarate s prijateljem o nekom specifičnom proizvodu, a samo nekoliko sati kasnije, ista ta stvar iskoči vam kao sponzorisana objava na društvenim mrežama.

Prva pomisao većine ljudi je logična i očekivana – pametni telefon nas potajno prisluškuje.

Iako tehnološki giganti poput Googlea i Mete oštro demantuju takve tvrdnje, insistirajući da ne koriste zvučne zapise uživo za ciljano oglašavanje, preciznost ovih reklama često djeluje previše tačno da bi bila puka slučajnost.

Šta se zapravo dešava u pozadini naših pametnih uređaja?

Duboko profiliranje: Vaši klikovi govore više od riječi

Sistemi za oglašavanje danas se ne moraju oslanjati na sirovo prisluškivanje mikrofona. Umjesto toga, oni koriste napredne prediktivne modele obučene na milionima vaših digitalnih tragova.

Kompanije svakodnevno prikupljaju ogromne količine informacija: vaše upite za pretraživanje, historiju lokacija, aplikacije koje koristite, pa čak i sekunde koje provedete zaustavljeni na određenoj objavi dok skrolate.

Na primjer, ako ste gledali video zapise o hrani, pratili određene influensere ili pretraživali recepte, moderni algoritmi mogu statistički predvidjeti šta ćete sljedeće poželjeti, čak i prije nego što to izgovorite naglas.

Vaš mozak automatski povezuje reklamu sa nedavnim razgovorom u stvarnom svijetu, ali istina je da je algoritam već odavno bio pripremljen da vam je prikaže.

Da li je mikrofon zaista isključen?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost objašnjavaju da bi neprekidno snimanje i obrada zvuka za milijarde korisnika širom svijeta bili preskupi, pravno rizični i gotovo nemogući za sakriti od regulatornih tijela.

Međutim, glasovni asistenti (poput Google Assistanta ili Sirija) dizajnirani su tako da neprestano slušaju takozvane “riječi za buđenje”.

Iako nikada nije zvanično dokazano da se ti snimci koriste za plasiranje reklama, sitni print u ugovorima o korištenju često sugeriše da kompanije prikupljaju određene zvučne podatke. Za mnoge korisnike, to nije nimalo utješno.

Praćenje preko kućne Wi-Fi mreže

Jedan od najvećih aduta modernog digitalnog marketinga je umrežavanje. Ekosistemi prate vaše ponašanje na više uređaja istovremeno – od telefona i laptopa do pametnih televizora.

Sistem ide i korak dalje: povezuje različite uređaje koji koriste istu kućnu mrežu.

To znači da se ljudi u istom domaćinstvu grupišu na osnovu sličnih interesa.

Ako je vaš partner nakon vašeg razgovora na svom telefonu pretraživao proizvod o kojem ste pričali, velika je vjerovatnoća da će se ta ista reklama, preko dijeljene veze, ubrzo pojaviti i na vašem ekranu.

Kako zaštititi svoju digitalnu privatnost

Ako vas zabrinjava nivo hiper-ciljanog oglašavanja, stručnjaci savjetuju nekoliko praktičnih koraka za smanjenje digitalnog praćenja:

  • Pregledajte dozvole za mikrofon: Onemogućite pristup mikrofonu svim aplikacijama kojima on nije strogo nužan za rad.
  • Isključite historiju lokacije: Ugasite praćenje lokacije na svojim računima gdje god je to moguće.
  • Ograničite personalizaciju: U postavkama profila isključite opcije za personalizaciju oglasa.
  • Digitalna higijena: Redovno brišite kolačiće (cookies), koristite pretraživače usmjerene na privatnost i razmislite o korištenju VPN usluga.

Smanjenje količine podataka koje svakodnevno dijelite čini prediktivno profiliranje znatno manje preciznim.

Preuzimanje kontrole nad vlastitom privatnošću više nije paranoja, već razborita odluka, prenosi N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada BPK Goražde Udruženju penzionera odobrila 60.000 KM

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde  usvojila je Odluku o odobravanju tekućih transfera neprofitnim organizacijama. Sredstva su dodijeljena po javnom pozivu za 2026. godinu.

Ovom odlukom iznos od 60.000 KM odobren je Udruženju penzionera Grada Goražda za subvencioniranje cijene i nabavke ogrjevnog drveta za predstojeću grijnu sezonu. Saopšteno je da je to urađeno radi unapređenja brige o ovoj kategoriji stanovništva.

Iznos od 2.000 KM odobren je Udruženju sportske rekreacije Akademija sporta „AS“ Goražde za realizaciju projekta škole plivanja. Time se nastavlja podrška razvoju sporta i zdravih stilova života kod djece i mladih.

Na prijedlog Ministarstva za privredu, a nakon okončanih pregovora, kantonalna vlada dala je prethodnu saglasnost na Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika u JP „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde.

Zaključkom sa današnje sjednice zadužena su sva ministarstva, uprave i direkcije da, u skladu sa Zakonom o imovini BPK Goražde, do 3. marta 2026. godine dostave spisak imovine koja će biti uvrštena u Plan raspolaganja imovinom za 2026. godinu.

Naglašeno je da Vlada BPK Goražde nastavlja sa aktivnostima usmjerenim na unapređenje kvaliteta života građana. Zatim podršku socijalnim kategorijama, razvoju privrede i očuvanju javnog interesa.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri USK traže da se drvo isporuči na vrijeme

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslovi za penzionere: U Srpskoj radi 9.630 korisnika Fonda PIO

U Republici Srpskoj 9.630 lica koristi pravo na rad i nakon penzionisanja, rečeno je Srni u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Srpske.

Prema evidenciji Fonda do danas, među njima je 8.957 ili 93,01 odsto korisnika starosne penzije i 673 ili 6,99 odsto korisnike invalidske penzije.

U Fondu su naveli da je posljednjih nekoliko godina povećan broj korisnika prava na penziju koji su ponovo stekli status osiguranika. Podsjećaju da po Zakonu o PIO nema ograničenja da korisnik samostalne, starosne ili invalidske penzije, nakon ostvarivanja prava na penziju, ponovo stekne status osiguranika.

“Pri tome se ne vrši obustava isplate penzije”, napomenuli su u Fondu PIO.

Djelatnosti u kojima penzioneri najčešće ponovo rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost i rudarstvo.

Tu se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Penzioneri rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve više penzionera u BiH se ponovo zapošljava

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima”, naveli su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Riječ je o elektroinženjerima, mašinskim, građevinskim i hemijsko-tehnološkim inženjerima, inženjerima drvoprerade. Ali i ljekarima vještacima pri sudovima, stomatolozima, pravnicima.

Među penzionerima koji ponovo rade ima i lica sa srednjom stručnom spremom zaposlenih u različitim udruženjima. Tu su i nekvalifikovani radnici na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta gradovi nude penzionerima u BiH? (VIDEO)

Mala primanja i visoki troškovi – sa time se svakodnevno nosi većina penzionera u Bosni i Hercegovini.

Pojedini gradovi u regionu penzionerima nude posebne kartice sa pogodnostima. Kakva je svakodnevnica penzionera i šta im nude gradovi u BiH?

Vrijeme u Centru za zdravo starenje u Sarajevu se ne mjeri satima, nego potezima. Dijele se savjeti i prepričavaju uspomene. Centar nije samo mjesto okupljanja, nego bijeg od teške svakodnevnice.

Možda vas zanima i ovo:

Druženje penzionera uz šah i pikado

“Imam obaveza, imam osjećaj kao da radim, ali ono skraćeno radno vrijeme”, kaže jedna penzionerka, a prenosi Euronews.ba

“Ovo je druga kuća. Pošto živim sam, sve svoje slobodno vrijeme provodim ovdje”; rekao je drugi penzioner.

Boravak u Centru za zdravo starenje je besplatan, ali svakodnevica penzionera u BiH – nije. Većina živi od minimalnih primanja. Kad se plate računi, lijekovi i hrana, novca za društvene sadržaje često ne bude.

Podijeli tekst sa drugima na:

Radili u bivšoj Jugoslaviji pa imaju primanja niža od najnižih

Nemali broj penzionera u Federaciji BiH ima primanja koja su niža od minimalnih penzija koje, trenutno, iznose 599,28 KM.

Oni se nalaze u kategoriji tzv. srazmjernih penzija, kojih je, prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) baziranih na isplati penzija za protekli mjesec, bilo 73.948.

“Veći broj korisnika razmjerne mirovine prima iznos mirovine od Federalnog zavoda koji je manji od iznosa naše minimalne mirovine. Međutim, mi ne znamo kolika su ukupna primanja navedenih korisnika, odnosno koliko iznose mirovine koje primaju od inozemnih nositelja osiguranja – rekao je  Tomislav Kvesić, portparol PIO/MIO FBiH.

Radni staž

Radi se o korisnicima kojima se, zapravo, penzije isplaćuju srazmjerno dužini staža ostvarenog u FBiH, odnosno BiH, ali i u drugim državama.

Kako nijedna država nema obavezu dostavljati podatke o iznosima penzija koje su naši građani ostvarili u drugim državama, tako ni Zavod PIO nema zakonski osnov da ih prikuplja.

Iako među tim korisnicima ima onih čija primanja iznose i po nekoliko hiljada eura, značajan je broj onih koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, odnosno republikama bivše države, dok su drugi dio staža ostvarili na području BiH i kojima se na osnovu ukupnog radnog staža isplaćuje manje od 600 KM.

Otklonjena slabost

Svojevremeno su predlagači Zakona o PIO previdjeli činjenicu da su bivše republike postale države, pa su se oni koji su radili, uglavnom u susjedstvu, našli u istoj grupi s radnicima koji su dio staža ostvarili u zemljama zapadne Evrope.

Praktično, veliki broj penzionera kada zbroji oba dijela penzije dobije iznos manji od onog koliko je najniža penzija u Federaciji BiH.

Tražili podatke

Iz Saveza udruženja penzionera FBIH su prošle godine uputili poziv korisnicima srazmjernih penzija čija su primanja manja od minimalne penzije da im se jave, kako bi dobili precizne podatke o broju tih korisnika.

Međutim, njihovi napori nisu urodili plodom, jer im se javio samo dio korisnika tih penzija.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na: