Penzioneri najviše rade u građevini i tu su veoma traženi

U Republici Srpskoj u aprilu je pravo na radni angažman bez prekida isplate penzije iskoristilo oko 10.500 penzionera.

Njihova zanimanja deficitarna su na tržištu, izjavio je direktor Fonda PIO Mladen Milić.

“Najčešće je riječ o sektoru građevine i mašinske industrije, medicini, zatim o profesorima na univerzitetima. Osim toga, veoma traženi su i keramičari, zidari, tesari, vodoinstalateri, električari, auto-električari”, rekao je Milić novinarima u Doboju.

On je naveo da svi oni imaju mogućnost i pravo da nakon odlaska u starosnu penziju ponovo zasnuju radni odnos i da pored penzije, koja je redovna i isplaćuje se svakog desetog u mjesecu, primaju i platu.

Milić je pojasnio da ta lica nakon godine dana radnog angažmana mogu da podnesu zahtjev za ponovni obračun penzije. U tom slučaju Fond uzme u obzir i tu godinu, odnosno posljednju godinu staža i platu na koju su plaćani doprinosi.

“To nužno ne znači da će biti i povećana penzija. Ali da neće doći ni do njenog umanjenja, jer zakon predviđa da se isplaćuje penzija koja je povoljnija za korisnika prava. U ovom slučaju penzionera”, rekao je Milić.

Od 2011. godine penzioneri mogu raditi

On je podsjetio da je odlukom Narodne skupštine Republike Srpske iz 2011. godine omogućeno da penzioneri koji su ostvarili pravo na starosnu i invalidsku penziju mogu zasnovati radni odnosi bez prekida isplate penzije.

“Nažalost, za sada to pravo nemaju korisnici prava na porodičnu penziju. Stručna služba Fonda PIO to će predložiti u budućim zakonskim izmjenama i dopunama”, rekao je Milić.

On je pojasnio da će po tom osnovu svaki student, dijete korisnik prava na porodičnu penziju starije od 15 godina i svaka udovica, moći da zasnuju radni odnos i da istovremeno koriste pravo na porodičnu penziju. To sada nije slučaj i ukoliko se zaposle njima se obustavlja isplata. Tada im počinje teći radni staž i primaće platu za rad koji ostvare kod poslodavca.

Milić je u Doboju održao sastanak sa rukovodstvom lokalnog udruženja penzionera u okviru svojih redovnih aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vitalan penzioner: Profesor aktivan i u devetoj deceniji života

U vremenu kada mnogi već odavno uspore ritam života, profesor srpskog jezika i književnosti u penziji Ratko Joveš (82), pokazuje da vitalnost ne poznaje godine.

U devetoj deceniji života i dalјe je fizički aktivan. Vezan za tradiciju i obećanje koje je dao još kao dječak. Ratko se zavjetovao roditelјima da će uvijek obilaziti i obrađivati porodično imanje u Petrovom Gaju.

“Kao gimnazijalac sam shvatio da je moja misija da pomognem svojoj porodici i da im obezbijedim bolјe uslove za život. Moj otac je radio svega 10 godina, nije imao penziju. Moji roditelјi nisu imali primanja. Živjeli smo od onog što sami proizvedemo. Ja sam kod komšije sedam dana gazio zemlјu za ciglu koju je on pekao da bih sebi kupio hlače. To me nije obeshrabrilo, ali sam znao da ako završim školu, da su meni sva vrata otvorena. Tako je i bilo”, priča Ratko, a prenosi Kozarski vijesnik.

Voćnjaku posvećuje posebnu pažnju

Školovao se Ratko i zaposlio kao profesor, ali je često, nakon što napusti učionicu, zavrtao rukave i odlazio da radi na porodičnom imanju.

Danas, na tom istom imanju prostiru se usjevi pšenice i raži, ali i stari voćnjak kojem Ratko posvećuje posebnu pažnju. Voćnjak obnavlјa strplјivo i temelјno, vjerujući da svako stablo nosi dio porodične istorije. Uz to, posjeduje i kombajn iz 1983. godine.

“Kada završim sa nastavom, dođem ovdje, uđem u traktor i na njivu. Tri traktora sam imao, radio sam i drugima i zarađivao. Mogao sam raditi i po danu i po noći, jer sam imao sve uslove za to. Tada sam imao bolјe grijanje i hlađenje u traktoru, nego u mercedesu. Tako sam to održavao, a to je moj otac jako volio. Kada sam kupio kombajn, samo jedan čovjek u selu ga je imao, a svaka kuća je sijala žito”, priča Ratko.

Košenje trave donosi mu mir

Posebnu vrijednost imanju daje stara rodna kuća i ambar iz 1856. godine, sagrađen iste godine kada je rođen Nikola Tesla. Ovi objekti nisu samo građevine, već svjedoci vremena i trajanja, koje Ratko brižno čuva od zaborava.

Ipak, među svim poslovima, jedan mu je posebno drag. Košenje trave, kaže, donosi mu poseban mir i zadovolјstvo. Uređeno dvorište za njega nije samo pitanje estetike, već i priprema za najdraže trenutke. Dolazak djece i unučadi za Svetog Iliju. Tada imanje ponovo oživi u punom smislu.

“Ponosan sam otac četvoro djece i četvoro unučadi. Ja ovdje kosim deset puta, da bi oni došli za Svetog Iliju, da se okupimo na našem imanju. Srećan sam zbog toga, barem se nadamo jedni drugima, da se vidimo i da uživamo zajedno”, kaže Ratko.

U zdravom tijelu zdrav duh

Ratko Joveš svoj život vodi jednostavnom, ali snažnom filozofijom, sažetom u latinskoj izreci: „Mens sana in corpore sano“ – „Zdrav duh u zdravom tijelu“. Nјegov primjer pokazuje da ta misao nije samo fraza, već način života koji donosi dugovječnost, snagu i unutrašnji mir.

U vremenu brzine i zaborava, priča Ratka Joveša podsjeća na vrijednosti koje ne blijede. Porodicu, rad i datu riječ koja traje cijeli život.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo. Ima ih i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima. To su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća. Odnosno da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta mislite o ideji: Crnogorci će, ako žele, moći raditi do 67. godine

Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o radu kojima se starosna granica za prestanak radnog odnosa povećava sa 66 na 67 godina života.

Izmjenama se, međutim, ne mijenja starosna granica za odlazak u penziju. Ona je definisana Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i iznosi 65 godina života uz minimum 15 godina staža, prenose podgoričke Vijesti.

Nova odredba omogućava zaposlenima da, ukoliko to žele, mogu da rade do 67. godine. Ipak, ukoliko žele i ranije mogu da odu u penziju ako ispune uslove.

Za razliku od Crne Gore u Republici Srpskoj, po sili zakona, sa napunjenih 65. godina života prestaje radni odnos.17

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore saopšteno je da pozdravljaju vraćanje starosne granice. Navodeći da je prethodna izmjena iz 2021. godine nanijela štetu hiljadama radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Sindikat je ranije ukazivao da je snižavanje granice izazvalo probleme zaposlenima.  Posebno onima sa kreditima koji su prelaskom sa zarade na nižu penziju imali poteškoće u otplati. Probleme su imali i oni kojima je nedostajala jedna godina staža za povoljniji obračun penzije.

Prema novim izmjenama, moguće je produženje radnog odnosa i nakon 67. godine života ukoliko zaposleni nema navršenih 15 godina staža, i to do ispunjenja tog uslova.

Zaposleni u javnoj upravi su i u prethodnom periodu, po posebnom zakonu, mogli da rade do 67. godine. Ograničenje od 66 godina u praksi odnosilo uglavnom na privatni sektor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može raditi i zadržati penziju, a ko ne?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovo raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

  • Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i plate nemaju:
  • Korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • Korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski zavisni),
  • Korisnici koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja boraca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali se i dalje evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ne može raditi i istovremeno primati penziju?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni. Među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovno raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i platu nemaju:

  • korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski ovisni),
  • i oni koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja branilaca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali i dalje se evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri koji rade u FBiH mogu primati i platu i penziju

Podijeli tekst sa drugima na: