Pomjeranje starosne granice za penziju aktuelno u cijelom svijetu

Evropljan žive sve duže, a prosječan očekivani životni vijek u Evropskoj uniji dostigao je 81,5 godinu.
Iako je to generalno sjajna vijest, ona predstavlja ogroman pritisak za održivost postojećih penzionih sistema. Sve manji broj radnika izdržava sve veći broj penzionera, zbog čega se mnoge države okreću neizbježnom, ali nepopularnom rješenju – produžetku radnog vijeka.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine starosna granica u Evropskoj uniji približiti 67. godini. Više zemalja će preći granicu od 70 godina, piše Blic.

Evo kako izgleda mapa penzionih reformi širom svijeta i šta nas očekuje u narednom periodu.

Evropski rekorderi: Ko će raditi najduže

  • Danska (70 godina): Apsolutni rekorder u Evropi. Danski parlament je usvojio propis kojim se starosna granica za osobe rođene poslije 31. decembra 1970. godine podiže na 70 godina. Danski sistem je vezan za očekivani životni vijek i revidira se svakih pet godina.
  • Grčka (68,5 godina): Zbog strogih reformi, očekuje se da će Grci do 2030. godine u penziju ići sa 68,5 godina, što će u tom trenutku biti pola godine duže nego u Danskoj.
  • Irska (68 godina): Planira postepeno povećanje starosne granice na 68 godina do 2028. godine.
  • Njemačka (67 godina): Standardna granica se svake godine postepeno povećava i dostići će 67 godina do 2031. godine. Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe nedavno je predložila da bi granica u budućnosti trebalo da bude obavezno vezana za rast očekivanog životnog vijeka, što bi značilo još duži radni vijek za mlađe generacije.

Svijet isprobava nove modele

Mađarska: Od 1. januara 2026. godine ukida se dosadašnja stroga starosna granica za penziju. Više neće biti obavezno da osoba napuni 65 godina. Moći će slobodno da odluči kada će se penzionisati u zavisnosti od svog zdravlja i finansija. To će moći pod uslovom da ima minimalno 20 godina staža za ostvarivanje pune penzije.

Japan: Iako je japansko društvo jedno od najstarijih, zakonska starosna granica za penziju je ostala 60 godina. Međutim, japanske kompanije su razvile sistem “ponovnog zapošljavanja nakon penzionisanja”. Tu radnici nakon 60. godine potpisuju nove ugovore, omogućavajući im rad do 65. godine. Time se obezbjeđuju manji troškovi za kompaniju, a da se pritom ne ugrožava zapošljavanje mladih.

Pobune i obustave zakona: Slučaj Francuske

Sa druge strane, neke zemlje se suočavaju sa ogromnim otporom javnosti. U Francuskoj je Nacionalna skupština nedavno izglasala suspenziju kontroverznog zakona o penzijskoj reformi koji je trebalo da podigne granicu sa 62 na 64 godine. Ovaj potez efektivno zamrzava francusku starosnu granicu na 62 godine i devet mjeseci, i to najmanje do poslije predsjedničkih izbora 2027. godine.

Šta to znači za građane

Iako ekonomisti objašnjavaju da podizanje granice za penzionisanje direktno spasava javne finansije i rasterećuje državne budžete, radnici upozoravaju da sistem nije pravedan. Činjenica da Evropljani žive duže, ne znači nužno da su duže zdravi i sposobni za rad. Radnici na fizički zahtjevnim poslovima ističu da je nemoguće obavljati teške poslove do 70. godine bez ozbiljnih posljedica po zdravlje, te se sve više apeluje na uvođenje diferenciranih penzionih modela i granica u zavisnosti od vrste profesije.

Možda vas intereusje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na: