Smailbegović: BiH ima najnepovoljniji odnos radnik-penzioner

U Federaciji BiH  za očuvanje postojećih radnih procesa nedostaje oko 40.000 radnika.

Stručnjaci napominju da je za očuvanje sistema penzionog osiguranja potrebno još oko 200.000 radnika.

Adnan Smailbegović privrednik i član Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH ukazao je na problem nedostatka radne snage. Naglasio je da više nije isključivo pitanje privrede, nego pitanje funkcionisanja kompletnog društvenog sistema, uključujući penzioni i zdravstveni sektor, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

“Ako nemamo dovoljno zaposlenih, dugoročno neće imati ko puniti penzione fondove, finansirati zdravstveni sistem i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti”, istakao je Smailbegović.

Možda vas interesuje i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U saopštenju se naglašava da FBiH danas ima jedan od najnepovoljnijih odnosa između broja zaposlenih i penzionera u Evropi, jer, prema dostupnim podacima, na jednog penzionera dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika, dok evropski prosjek iznosi oko 1,7, a pojedine evropske ekonomije imaju i više od tri radnika na jednog penzionera.

Smailbegović je upozorio i na kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, koji zbog nedostatka perspektive napuštaju BiH.

Prema njegovim riječima, iskazana je potreba za sistemskom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta.

On je naglasio da industrija ima centralnu ulogu u razvoju ekonomije jer direktno generiše najveći broj radnih mjesta i pokreće lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga.

“Reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora. Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju”, poručio je Smailbegović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Republike Srpske: 1,15 osiguranika po penzioneru

Na kraju februara 2026. godine, Fond PIO evidentirovao je 293.126 penzionera i 336.388 osiguranika, što znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 aktivnih osiguranika.

Taj odnos, poznat kao stopa zavisnosti, jedan je od ključnih pokazatelja finansijske održivosti penzijskog sistema. U Republici Srpskoj on je zabrinjavajuće nizak.

Od ukupnog broja osiguranika, velika većina — 289.421 — su radnici. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene: samostalne djelatnosti broje 18.598 osiguranika, a u dobrovoljnom osiguranju registrovano je svega 1.662 lica.

Prosječna penzija 696 KM, medijalna 552 KM

Prosječna samostalna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, međutim medijalna penzija — ona koju prima više od polovine korisnika — bila je znatno niža i iznosila je 552,32 KM. Ta razlika govori da relativno mali broj korisnika s višim penzijama podiže statistički prosjek naviše.

Kada je riječ o strukturi, starinske penzije čine 64,45 odsto ukupnog broja, porodične 23,72 odsto, a invalidske 11,78 odsto. Prosječna starost pri ostvarivanju prava na starosnu penziju iznosi 62,03 godine, dok korisnici invalidskih penzija pravo ostvaruju prosječno s 52,42 godine.

Najveća penzija u sistemu iznosi 3.776,10 KM, a penzija sa 40 godina staža osiguranja prosječno iznosi 1.048,60 KM. To je svega 65,83 odsto prosječne neto plate u Srpskoj, koja je u januaru iznosila 1.593 KM.

Prihodi ne pokrivaju rashode

Fond je u februaru prikupio ukupne prihode od 144,19 miliona KM. Od toga se 143,46 miliona odnosi na prihode od doprinosa. Istovremeno, isplatna masa za penzije u istom periodu iznosila je 177,57 miliona KM neto, odnosno 179,71 milion KM bruto.

Razlika između prihoda i rashoda ukazuje na strukturni deficit koji se pokriva iz budžeta. Na godišnjem nivou, doprinosi za PIO u 2025. godini iznosili su 1,74 milijarde KM, što čini 9,35 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske, koji je projektovan na 18,62 milijarde KM.

Nerješeni zahtjevi

Na kraju februara, u Fondu je ostalo 1.932 neriješena zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, uz dodatnih 769 neriješenih zahtjeva iz ostalih kategorija, što ukupno iznosi 2.701 predmet u čekanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: