U FBiH gotovo da se izjednačio broj zaposlenih i penzionera. Trenutno je omjer 1,19 radnika po jednom penzioneru.
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić koji je i federalni zastupnik, kaže kako je ovaj trend alarmantan.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu kako se omjer radnika i penzionera kreće u približno istom nivou u posljednjih deset godina.
“Prosječan broj osiguranika-radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika-radnika po jednom penzioneru. Iako bi sa aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina. Sredstva za isplatu penzija su osigurana u Budžetu FBiH, a Federalni zavod uredno i kontinuirano izmiruje sve obaveze prema korisnicima penzija” kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Ekonomisti nisu optimistični
“Trend je definitivno negativan. Kada se formirao Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj bilo je osam (radnika) naprema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri naprema jedan, a mi smo na 1,19 naprema jedan, s tim da je možda u RS-u i Srbiji situacija gora. U nekim zemljama prijeti da padne ispod, da bude manji broj radnika nego penzionera”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
On je rekao da je to alarmantan trend, posebno zato što pada broj zaposlenih.
Možda vas interesuje i ovo:
Poreska uprava FBiH je objavila podatke koji pokazuju kako nije bajno na tržištu rada. S druge strane, ne uvozi se dovoljno inostrana radna snaga, a imamo sve veći broj penzionera. I hvala Bogu demografski trendovi su takvi da ljud duže žive, ali s druge strane pada natalitet. Manje je radnika koji će uplaćivati doprinose – govori Čavalić i ukazuje:
“Dva su rješenja za ovu situaciju. Prva je rast broja zaposlenih, a druga je realni rast plaća. Na taj se način može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpljenje rupa, poput zaduživanja, piše Faktor.
