Kamion vozi i u osmoj deceniji, prešao 5,5 miliona kilometara

Kamion je druga kuća za Petra Božića (74) iz Maglajana kod Laktaša. Za volanom moćnih teretnjaka proveo je radni vijek i još dvije i po decenije.
Njegova računica je jasna, a ljubav prema ovom poslu neograničena.

“Kamion sam vozio do penzionisanja i nastavio poslije penzionisanja. Zdrav sam, dobro vidim, još bolje čujem, ljekarski nalazi su mi savršeni. Zato sam i sada, u osmoj deceniji, u punoj radnoj kondiciji. Prevozim šljunak, pijesak, asfalt”, pohvalio nam se Božić.

Vozački ispit položio je 1970. godine, a dvije godine kasnije zadužio kamion u “Vrbasu” u Jajcu. Dok u Miljevićima, u Potkozarju, na avgustovskoj vrelini čeka red da iskipa asfaltnu masu, nastavlja priču:

“Radio sam na svim kontinentima, gdje god je bila potreba firmi u kojima sam bio zaposlen. Dvije godine bio sam u Iranu, tri u Iraku, onda u Jugoslaviji, Austriji, Njemačkoj, Španiji… Prešao sam pola svijeta i cijelu Evropu. Bez navigacije. Bez mobilnog telefona. Koristio sam samo geografske karte, a opet nisam imao udes niti problem u snalaženju, u dalekom i nepoznatom svijetu.”

Prešao 5,5 miliona kilometara

Prema Perinoj računici, prešao je pet i po miliona kilometara. Nakon milion kilometara dobio je zlatnu značku “Mercedesa”, a zlatni ručni sat, dar istog proizvođača, poslije dva miliona pređenih kilometara bez udesa i kvarova. Ukoliko nastavi istim tempom, njegov penzionerski staž uskoro će dostići radni.

“Kada mi se u mislima putevi zapletu, rješenje sam pronalazio na geografskim kartama. Nikuda nisam putovao bez atlasa, kojih sam nebrojeno potrošio, kao i pasoša ispunjenih pečatima granica i država. Uvijek sam se dobro snalazio, strpljivo vozio, čuvao i sebe i druge učesnike u saobraćaju”, objašnjava Božić svoju vozačku logiku koje se ni sada ne odriče.

Pero Božić, koji se još nije oprostio od vožnje i kamiona, niti uskoro to planira jer ga zdravlje služi, a volja za poslom ne popušta, o kamionu, drumovima, radilištima i gradilištima priča sa velikom strašću. Kaže da u dugoj vozačkoj praksi nije razbio ni retrovizor niti počinio prekršaj.

Teškim kamionima upravlja duže od 50 godina. Prevozio je svakojaku robu, a posljednjih godina najviše građevinski materijal.

“Nekada sam bio zaposlen u ‘Vrbasu’ iz Jajca, a nakon rata nastavio raditi u ‘Hidrokopu’ u Laktašima. Tu sam i sada, bez obzira na moj penzionerski status. Njima su potrebni vozači, a ja se osjećam sposobnim i srećnim što sam u kolektivu koji u mene ima povjerenje”.

Uspomene iz Jajca

Za Jajce, kao i za Lijevče, vežu ga lijepe uspomene. To je grad njegove mladosti:

“U Jajcu sam se oženio, stekao porodicu, izgradio kuću… Moja supruga Mira je rođena u tome lijepom gradu na plivskim vodopadima.

Za mentalno zdravlje, teoretiše Petar, povremeno pomjerajući kamion sa kojeg se puši vrela asfaltna masa, zaslužna je porodična harmonija, njegovi potomci, unučad i drugi ukućani.

“Zadovoljan sam, srećan u porodičnom krugu i među kolegama koji me uvažavaju. Meni je život ispunjen lijepim trenucima, vječiti sam optimista. Davno sam naučio da čovjek treba da bude srećan i kada ima malo, da treba da bude skroman”, povjerio nam se Božić, kojeg ne prolazi strast prema kamionima, kao da je na početku radnog vijeka.

Najbrži penzioner u Lijevču

Poslije radne smjene održava kondiciju fizičkim aktivnostima, stalnim vježbanjem… Pohvalio nam se da redovno trči i pravi sklekove, čak 50 dnevno. Za sebe kaže da je najbrži djed i penzioner u Lijevče polju, i to u dvije kategorije – za volanom i na atletskoj stazi.

“Pero, istresaj asfalt”, povikaše njegove radne kolege. On dodade gas. Tako se završi naš razgovor, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani profesor izradio više od hiljadu predmeta od drveta

Profesor fizičkog vaspitanja i predsjednik Kulturno-umjetničkog društva “Šamac” Mladen Radović počeo je pred penzionerske dane da se aktivno bavi izradom predmeta od drveta, prvo u kući, a danas u maloj radionici, gdje je izradio više od hiljadu raznih prizvoda.

Radović pravi unikatne ženske torbice, drvene minđuše, ali i program za svadbe od kutija za koverte, tabli, spiskova do numeracija za stolove, ali i više od 30 različitih vrsta i veličina kutija…

Sve počelo 2003. godine

Radović je rekao da je sve počelo 2003. godine kada je odlazio u manastir Sočanica na Kosovo i Metohiju, gdje je upoznao igumana manastira anhimandrita Damjana, porijeklom iz okoline Teslića.

“Od njega je potekla ideja da počnem da se bavim drvetom. Prvo sam počeo da radim krstove u flaši, a zatim i mnogo čega drugog. Ovaj posao zahtjeva mirnoću i koncentraciju”, istakao je Radović.

On je dodao da mu je iguman Damjan tada rekao da će biti dana kada neće moći da radi i da tad sve ostavi pa nastavi drugi dan.

“Tako je i bilo, pogotovo kad sam pravio krstove u flaši”, rekao je Radović.

Od 2022. godine Radović je aktivnije počeo da se bavi radom sa punim drvetom, od koga je pravio razne stalke, nosače za vino, poslužavnike…

“Tad sam počeo da se interesujem za cnc lasere i vremenom sam nabavio sve što mi treba za ovakvu vrstu posla. Plan mi je da do kraja godine kompletiram radionicu koju sam napravio u garaži. Za manje od godinu dana idem u penziju i imaću šta da radim”, ispričao je Radović.

Izradio mnogo zahtijevnih predmeta

Radović je naveo da je izradio mnogo zahtjevnih predmeta, među kojima je mali kazan za rakiju.

“To je jedan od unikatnih proizvoda koji je funkcionalan u svakom smislu, a ima oko 163 dijela koja se prvo moraju isjeći. Laseri ih sijeku oko šest sati i onda se kreće se sa sklapanjem. Među najzahtjevnijim je sklapanje brodova, koji na sebi imaju nekoliko nivoa”, kaže Radović.

Prema njegovim riječima, svi proizvodi su na svoj način iteresantni i zahtjevni.

Radović napominje da još uvjek ne radi mnogo na promociji, jer čeka da se penzioniše i u potpunosti posveti zanatu.

“U radionici provodim minimalno tri sata. Ponekad ostanem i mnogo duže. Najviše vremena oduzima priprema u kojoj se izrađuju softveri koje laser poslije izrezuje”, naveo je Radović.

Radović kaže da mu nije bilo lako savladati tajne novog zanata. Cijeli život bavio se svojm strukom daleko od softvera, računara i programa.

On napominje da je posao zahtjevan i težak, ali da je ljubav prema onome što radi dala smisao i snagu.

“Mnogo mi znače i mušterije, koji dođu i gledaju, pa se dive i čude kako sam naučio da radim nešto tako”, rekao je Radović i dodao da će još više raditi kad postane penzioner.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Srpske penziju prima punih 76 godina

Jedan korisnik Fonda PIO, pravo na penziju ostvario je još davne 1950 godine. To znači da penziju prima 76 godina, i on je ujedno najdugovječniji korisnik Fonda PIO.

Prema njihovoj statistici, prosječna starost korisnika penzija u Srpskoj iznosi 72,53 godine kada je riječ o starosnoj, dok korisnici invalidske penzije imaju prosječno 67,95 godina.

Fond PIO trenutno ima tri korisnika koja imaju 106 godina, dok je broj penzionera starijih od 90 godina znatno veći.

“Na osnovu obrađenih podataka za isplatu penzija za jun, evidentirano je 5.557 korisnika starijih od 90 godina”, navode iz Fonda PIO RS.

Ipak, najupečatljiviji podatak ne odnosi se na godine života, već na dužinu korišćenja prava na penziju. Riječ je o korisniku porodične penzije čije pravo traje duže od svih ostalih u sistemu.

“Korisnik koji najduže koristi pravo je korisnik porodične penzije i ostvaruje pravo od 1950. godine, odnosno 76 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Možda vas zanima i ovo:

Penziju u Srpskoj prima pet penzionera starijih od 100 godina

Kada je riječ o stažu osiguranja, podaci pokazuju da veliki broj korisnika ima ostvaren pun radni vijek.

“Prosječan radni staž korisnika starosne penzije u Republici Srpskoj zaključno sa junskom obradom penzija je 32,85 godina. Pun radni staž sa 40 godina i više godina ima 77.502 korisnika”, navode iz Fonda PIO.

S druge strane, značajan broj korisnika penziju je ostvario sa znatno kraćim stažom osiguranja.

„Manje od 30 godina staža osiguranja ima 75.229 korisnika prava Fonda PIO”, navode oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj ima 15.001 penzioner sa većinskim stažom van BiH

U Republici Srpskoj živi tačno 15.001 penzioner sa većinskim radnim stažom ostvarenim izvan granica BiH.

Podaci Fonda PIO Republike Srpske pokazuju da ih je najviše iz Hrvatske. Visoko na listi su i Austrija, Srbija, Njemačka i Slovenija.

“Geografska i ekonomska kretanja radnika tokom proteklih decenija savršeno se preslikavaju na trenutnu statistiku”, kažu u Fondu PIO.

U kojim zemljama su penzioneri najviše radili:

  • Hrvatska 5.157 korisnika ili 34,37 posto
  • Austrija 2.459 korisnika ili 16,39 posto
  • Srbija 2.163 korisnika ili 14,41 posto
  • Njemačka 1.722 korisnika ili 11,47 posto
  • Slovenija 1.718 korisnika ili 11,45 posto
  • Švajcarska 681 korisnik,
  • Švedska 408 korisnika
  • Italija 151 korisnik
  • Francuska 135 korisnika
  • Holandija 121 korisnik
  • Crna gora 101 korisnik
  • Danska 60 korisnika
  • Norveška 33 korisnika

U Fondu PIO Republike Srpske kažu da identifikacija ovih lica ima jasnu proceduru i hronologiju. Objašnjavaju da je identifikacija navedenih korisnika izvršena od momenta pojedinačnog izdavanja rješenje za ostvarivanje prava.

“Pitanje njihove prekategorizacije i uvođenja u druge institucionalne registre postalo je prioritet nakon što su se Fondu PIO, kao jedinom nadležnom organu za matičnu evidenciju, obratile druge institucije”, kažu u Fondu PIO.

Navode i da su se FZO i Poreska uprava obratile Fondu za dostavu podataka o korisnicima srazmjerne penzije sa većinskim stažom osiguranja izvan BiH.

“Država kroz jedinstvenu bazu podataka konačno dobija potpunu kontrolu nad statusom deviznih penzionera”, kažu u Fondu PIO, a prenosi Bl portal.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rebalans budžeta: Penzionerima dodatnih 35,4 miliona KM

Zora Vidović, ministar finansija obrazlažući rebalans budžeta za ovu godinu rekla je da on iznosi 8,525 miljardi KM.

To je za 1,116 milijardi KM više nego što je prvobitno planirano. Pojasnila je da su predviđena dodatna izdvajanja za plate, penzije, boračka primanja, socijalne kategorije i za obrazovanje.

Rebalansom budžeta predviđen je i rast penzija od 3,55 posto. Za te namjene biće izdvojeno dodatnih 35,4 miliona KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Trifunović o povećanju penzija: Bolje išta nego ništa

“Razlozi za donošenje rebalasa budžeta je promjena u strukturi i visini budžetskih sredstava. Razlog su i promjena budžetskih izdataka, i prioriteta koji se finansiraju iz budžeta”, rekla je Vidovićeva.

Naglasila je da će za borački dodatak ove godine biti izdvojeno 6,6 odsto više para.

“Za boračka davanja u ovoj godini po rebalansu treba 618 miliona KM ili 38,5 miliona više nego što je planirano budžetom za 2026. Riječ je o povećanju za 6,6 odsto”, naglasila je Vidovićeva.

Dodala je da za isplatu boračkog dodatka treba 322 miliona KM.

“To je za 26,5 miliona ili 9odsto više, u odnosu na budžet koji je usvojen za ovu godinu”, rekla je Vidovićeva.

Naglasila je da će od 1. jula borački dodatak po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava biti povećan na 5 KM.

“S druge strane, borci stariji od 65 godina, koji nemaju penziju, mjesečno će dobijati dva boračka dodatka. Za to je predviđeno 17,5 miliona KM, odnosno 81,6 odsto više. Isplata za zdravstvenu zaštitu boračkih kategorija ove godine treba je 24 miliona KM”, rekla je Vidovićeva.

Ona kaže da će usvajanjem rebalansa biti omogućena realizacija obaveza koje su proistekle iz zakonskih i podzakonskih akata. To se odnosi na uvećanje platnih koeficijenata za administrativne radnike u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske za 10 odsto.

Rebalanas se odnosi i na povećanje koeficijenata za:

  • Zaposlene u republičkim organima uprave,
  • Institucijama pravosuđa Republike Srpske
  • Osnovnim i srednjim školama
  • Đačkim domovima
  • Ustanovama kulture
  • Javnim visokoškolskim ustanovama
  • Studentskim centrima
  • Ustanovama zdravstva

Svima njima je obezbijeđeno povećanje plata od pet posto.

Osim toga, zaposlenima u oblasti zdravstva koji ostvaruju pravo na zdravstveni dodatak obezbijeđeno je i dodatno uvećanje u visini od 20 odsto prosječne plate isplaćene u prethodnoj godini.

Ministar finansija je ponovila da su rebalansom budžeta planirani rashodi za lična primanja zaposlenih. Za te namjene obezbijeđeno je 1,493 milijardi KM. To predstavlja uvećanje od 85,9 miliona KM, odnosno 6,1 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za ovu godinu.

Ona je navela da su jedinicama lokalne samouprave planirana sredstva za finansiranje infrastrukturnih projekata u iznosu od 207 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerki Dragici cvijeće daje smisao za život

Kada se u gradiškoj ravnici javi zora, a prve zrake sunca ukažu na njenom prozoru, Dragica Lendić prije ustajanja pomisli na svoje raznobojne ruže, grudvaste hortenzije, mirisne bijele ljiljane, loptastu majsku ružu, trubasti crveni puzavac, hrizanteme čarobnih boja…

“To je cvjetni svijet koji mi daje smisao za život”, priča Dragica, dugogodišnja stanovnica Doma za stare osobe “Rezidencija Bakić” u Gradišci, zagledana u saksijske, baštenske i ukrasne stablašice.

Po tome je svaki njen dan gotovo isti, naročito od ranog proljeća do kasne jeseni.

“Od ustajanja do počinka, od jutra do večeri, koliko god sam na nogama, moje misli su u cvijeću. Među cvijećem. Zagledam svaki listić, svaki pupoljak i cvijet. Zalijevam, prihranjujem. Posmatram. Kada vidim velike cvjetove, jarkih boja, srce mi je puno.”

Tako Dragica opisuje svoje dane u domu i vrt u kojem je pronašla životni smisao:

“Na kraju dana odredim, isplaniram šta ću raditi sljedećeg jutra i narednog dana. U vrtu uvijek ima posla. To je za mene najvažnije. Sa cvijećem razgovaram. Tu se najbolje osjećam. Postoji narodno vjerovanje da cvijeće uspijeva, raste, cvjeta i napreduje kada se sa njim razgovara, kao sa čovjekom, sa osobom. Ja u to vjerujem.”

Kreativni poslovi
Dragica Lendić u svojoj sobi, kada je vani loše vrijeme, ili suviše vruće, ima svoje umjetničke preokupacije.

To su vijenci od kamenčića, leptiri od pletiva, kompozicije od grafitnih olovaka, drvene kutije sa motivima cvijeća i životinja, slike od kartona, ptice od novinskog papira, slike sastavljene od puzli…

To je njen svijet čarolije u koji je ušla u penzionerskim danima. Ranije nije imala vremena za to, jer je bila domaćica, radnica, brinula o djeci i porodici.

Posvetila se umjetnosti, kaže, punim srcem, iskreno i do kraja kada je završila radni vijek i prigrabila više slobodnog vremena.

“Radeći kreativne poslove, osjećam se opušteno, zadovoljno. To me usrećuje… Moja preokupacija je umjetnost, ili se meni bar tako čini. Svaki put kada na hodniku prođem pored svoje slike od puzli, ona me ozari”, povjerila nam se Dragica, penzionerka sa umjetničkim darom.

Materijale pronalazi u prirodi

“Kamenčiće biram, sakupljam, tragam za njima svuda, na ulici, u parku… Izdvajam žute, bijele, šarene, nesvakidašnjih oblika. U svemu iz svog okruženja prepoznajem korisne, upotrebljive materijale i ideje.”

Naša sagovornica u svemu što je okružuje prepoznaje umjetnost koju je izvajala priroda.

Ona, kaže, samo nastoji na to ukazati, ili malo drugačije posložiti, kako bi naglasila i svoju ulogu u tome.

Ispunjen život
Dragica Lendić, djevojački Radić, porijeklom je iz Gašnice, četrdeset godina živjela je u Lipovači, prigradskom naselju Gradiške, a posljednjih nekoliko godina boravi u Domu za stare osobe. Ona je pozitivan primjer svojoj generaciji, ali i mlađima.

“Optimizam i vjera u život moji su aduti. Svaki trenutak samostalno sam ispunila aktivnostima koje volim. Sve što činim, mene usrećuje, ohrabruje, podstiče. Svakog dana biram i uzimam samo najljepše od života. Iz prirode, svoga okruženja. Zato je moj život ispunjen.”

Pozitivne emocije dijeli sa drugima, potomcima, komšijama, osobama koje slučajno sreće na ulici, upoznaje u domu ili u gradu, pišu Nezavisne. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner štrajkuje glađu, u Fondu kažu da je sve po zakonu

Fond PIO Republike Srpske je u reagovanju na medijske objave povodom protesta Radoslava Milićevića istakao da se u ovom slučaju ne radi o jednostranom ili proizvoljnom postupanju Fonda. U pitanju je upravni i sudski postupak koji traje više godina.

Inače, pojedini mediji izvijestili su da je Milićević danas pred poslovnicom Fonda PIO u Banjaluci otpočeo štrajk glađu.

Problem je kako kaže Milićević to što mu je umanjena penzija. Kaže da je 2014. godine penzionesan i da mu je umjesto 700 i nešto maraka, obračunata penzija od 595 KM.

Nadležni organi i sudovi donosili su više odluka i potvrđivali zakonitost postupanja Fonda PIO, navodi se u saopštenju.

“Smatramo da je netačno i nepotpuno predstavljati ovaj slučaj kao pitanje `samovoljnog umanjenja penzije`, bez navođenja činjenice da su nadležni sudovi u više navrata razmatrali predmet i donosili odluke u konkretnom postupku”, ističu iz Fonda.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su naglasili da postupaju isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja i u skladu sa odlukama sudova. Medije su pozvali da prilikom izvještavanja javnosti uzmu u obzir cjelokupnu pravnu i činjeničnu hronologiju predmeta.

Iz Fonda PIO su posebno ukazali na činjenicu da su u ovom predmetu donošene presude Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda Republike Srpske, koje su od značaja za potpuno i objektivno informisanje javnosti.

Tužba odbijena kao neosnovana

Okružni sud u Banjaluci je 3. novembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 15. februara 2019. godine. Obrazloženje da je osporeni akt pravilan i zakonit.

Presudom od 26. novembra 2020. godine Okružni sud u Banjaluci je odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 3. oktobra 2019. godine. Takođe, naveli su da je  osporeni akt pravilan i zakonit.

Vrhovni sud Republike Srpske je presudom od 18. avgusta 2022. godine odbio zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda. I Vrhovni sud naveo je da je osporeni akt Fonda pravilan i na zakonu zasnovan.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. oktobra 2024. godine odbijena je tužba imenovanog protiv rješenja Fonda od 18. decembra 2023. godine.

Postupak koji je trenutno u toku odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen 14. novembra 2024. godine. O tome Vrhovni sud Republike Srpske još nije donio odluku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U FBiH gotovo da se izjednačio broj zaposlenih i penzionera. Trenutno je omjer 1,19 radnika po jednom penzioneru.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić koji je i federalni zastupnik, kaže kako je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu kako se omjer radnika i penzionera kreće u približno istom nivou u posljednjih deset godina.

“Prosječan broj osiguranika-radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika-radnika po jednom penzioneru. Iako bi sa aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina. Sredstva za isplatu penzija su osigurana u Budžetu FBiH, a Federalni zavod uredno i kontinuirano izmiruje sve obaveze prema korisnicima penzija” kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomisti nisu optimistični

“Trend je definitivno negativan. Kada se formirao Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj bilo je osam (radnika) naprema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri naprema jedan, a mi smo na 1,19 naprema jedan, s tim da je možda u RS-u i Srbiji situacija gora. U nekim zemljama prijeti da padne ispod, da bude manji broj radnika nego penzionera”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

On je rekao da je to alarmantan trend, posebno zato što pada broj zaposlenih.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim mjestima u BiH omjer radnika i penzionera je 3:1

Poreska uprava FBiH je objavila podatke koji pokazuju kako nije bajno na tržištu rada. S druge strane, ne uvozi se dovoljno inostrana radna snaga, a imamo sve veći broj penzionera. I hvala Bogu demografski trendovi su takvi da ljud duže žive, ali s druge strane pada natalitet. Manje je radnika koji će uplaćivati doprinose – govori Čavalić i ukazuje:

“Dva su rješenja za ovu situaciju. Prva je rast broja zaposlenih, a druga je realni rast plaća. Na taj se način može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpljenje rupa, poput zaduživanja, piše Faktor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prevarom ojadili austrijske penzionere, u bandi bio i državljanin BiH

Pokrajinski sud u Feldkirhu osudio je državljanina Srbije na četiri godine zatvora zbog teške, profesionalne prevare koju je izveo kao pripadnik međunarodne bande.

Kao član bande koja je preko „lažnih telefonskih poziva“ navodila empatične penzionere da predaju novac i dragocjenosti, on je sa svojim saučesnicima nanio ogromnu štetu.

Kada se saberu svi pokušaji prevare, suma iznosi preko 600.000 evra. Presuda još nije pravosnažna.

Inače, ovaj 22-godišnji muškarac iz Srbije, koji ne govori njemački, imao je ulogu takozvanog „preuzimača“ u telefonskim prevarama. Tokom poziva žrtvama je bilo predstavljano da im je sin ili ćerka izazvao/la smrtonosnu nesreću i da se sada nalazi u pritvoru.

Pozivalac, koji se uvjerljivo predstavljao kao policajac ili tužilac, navodio je prevarene da povjeruju kako bi davanjem kaucije mogli da “izvuku” svoje najbliže iz zatvora.

Bandi pripadao i državljanin BiH

Inače, ovoj bandi je pripadao i državljanin BiH koji je uhvaćen u pokušaju prevare 73-godišnje penzionerke iz Graca, prenose Nezavisne novine.

Naime, nju su navodno nazvali iz policije i predstavili su se kao glavni policijski inspektor i policajac za hitne slučajeve, a da bi sve bilo uvjerljivije, čak su je spojili i sa policijskim psihologom.

Navodno su joj rekli da je njena imovina na meti odbjeglih lopova te da bi trebala da podigne novac iz banke i preda ih policiji na čuvanje! Kako prenose austrijski mediji, riječ o šestocifrenoj sumi.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Bukvalno su je tri dana konstantno zvali, govorili joj da je ugrožena, da bi ona na kraju otišla da podigne tu sumu, ali, na njenu sreću, nije mogla iz bezbjedonosnih razloga.

Tada je penzionerka postala sumnjičava i konačno se obratila rođacima. Oni su je posavjetovali da se lično obrati policiji. Kada su shvatili da je riječ o prevari, policija je napravila zamku za prevaranta koji je navodno, u ime policije, došao da pokupi njen novac i odnese ga u policijski sef.

Inače, neki od načina na koje su varali penzionere jeste da ih nazovu sa nekog broja i predstave se kao njihovi sinovi i kćerke. Onda su tvrdili da su izgubili telefon i morali promijeniti broj. Kada bi stekli njihovo povjerenje, samo bi ih opljačkali.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Državljanin Bosne i Hercegovine pojavio se pred sudom u austrijskom Feldkirhu gdje mu se sudi zbog sumnje za prevaru sa socijalnom pomoći.

Austrijski mediji navode da je riječ o 60-godišnjem penzioneru koji je godinama primao socijalnu pomoć u Vorarlbergu, dok je istovremeno ostvarivao prihode koje nije prijavljivao.

Prema tačkama optužnice, iznos sporne socijalne pomoći je oko 46.000 evra. On se tereti za višegodišnje primanje socijalne pomoći uz istovremeno ostvarivanje prihoda. To se tretira kao prevara socijalnog sistema.

Takođe, kako mediji navode, tokom sudskog postupka pred sudom u Feldkirhu razmotriće se i da li se radi o sistematskoj zloupotrebi socijalnih davanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO RS upozorio penzionere na pozive firme “Leomax”

Mediji navode da se radi o jednom od većih slučajeva socijalne prevare u ovoj austrijskoj pokrajini. To iz razloga što je iznos značajan i obuhvata višegodišnji period.

Odbrana tvrdi da nije bilo namjere za prevaru, već da se radi o nesporazumu u prijavljivanju prihoda.

Suđenje se nastavlja, a presuda će biti donesena nakon razmatranja dokaza i svjedočenja, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na: