Prevarom ojadili austrijske penzionere, u bandi bio i državljanin BiH

Pokrajinski sud u Feldkirhu osudio je državljanina Srbije na četiri godine zatvora zbog teške, profesionalne prevare koju je izveo kao pripadnik međunarodne bande.

Kao član bande koja je preko „lažnih telefonskih poziva“ navodila empatične penzionere da predaju novac i dragocjenosti, on je sa svojim saučesnicima nanio ogromnu štetu.

Kada se saberu svi pokušaji prevare, suma iznosi preko 600.000 evra. Presuda još nije pravosnažna.

Inače, ovaj 22-godišnji muškarac iz Srbije, koji ne govori njemački, imao je ulogu takozvanog „preuzimača“ u telefonskim prevarama. Tokom poziva žrtvama je bilo predstavljano da im je sin ili ćerka izazvao/la smrtonosnu nesreću i da se sada nalazi u pritvoru.

Pozivalac, koji se uvjerljivo predstavljao kao policajac ili tužilac, navodio je prevarene da povjeruju kako bi davanjem kaucije mogli da “izvuku” svoje najbliže iz zatvora.

Bandi pripadao i državljanin BiH

Inače, ovoj bandi je pripadao i državljanin BiH koji je uhvaćen u pokušaju prevare 73-godišnje penzionerke iz Graca, prenose Nezavisne novine.

Naime, nju su navodno nazvali iz policije i predstavili su se kao glavni policijski inspektor i policajac za hitne slučajeve, a da bi sve bilo uvjerljivije, čak su je spojili i sa policijskim psihologom.

Navodno su joj rekli da je njena imovina na meti odbjeglih lopova te da bi trebala da podigne novac iz banke i preda ih policiji na čuvanje! Kako prenose austrijski mediji, riječ o šestocifrenoj sumi.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Bukvalno su je tri dana konstantno zvali, govorili joj da je ugrožena, da bi ona na kraju otišla da podigne tu sumu, ali, na njenu sreću, nije mogla iz bezbjedonosnih razloga.

Tada je penzionerka postala sumnjičava i konačno se obratila rođacima. Oni su je posavjetovali da se lično obrati policiji. Kada su shvatili da je riječ o prevari, policija je napravila zamku za prevaranta koji je navodno, u ime policije, došao da pokupi njen novac i odnese ga u policijski sef.

Inače, neki od načina na koje su varali penzionere jeste da ih nazovu sa nekog broja i predstave se kao njihovi sinovi i kćerke. Onda su tvrdili da su izgubili telefon i morali promijeniti broj. Kada bi stekli njihovo povjerenje, samo bi ih opljačkali.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Državljanin Bosne i Hercegovine pojavio se pred sudom u austrijskom Feldkirhu gdje mu se sudi zbog sumnje za prevaru sa socijalnom pomoći.

Austrijski mediji navode da je riječ o 60-godišnjem penzioneru koji je godinama primao socijalnu pomoć u Vorarlbergu, dok je istovremeno ostvarivao prihode koje nije prijavljivao.

Prema tačkama optužnice, iznos sporne socijalne pomoći je oko 46.000 evra. On se tereti za višegodišnje primanje socijalne pomoći uz istovremeno ostvarivanje prihoda. To se tretira kao prevara socijalnog sistema.

Takođe, kako mediji navode, tokom sudskog postupka pred sudom u Feldkirhu razmotriće se i da li se radi o sistematskoj zloupotrebi socijalnih davanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO RS upozorio penzionere na pozive firme “Leomax”

Mediji navode da se radi o jednom od većih slučajeva socijalne prevare u ovoj austrijskoj pokrajini. To iz razloga što je iznos značajan i obuhvata višegodišnji period.

Odbrana tvrdi da nije bilo namjere za prevaru, već da se radi o nesporazumu u prijavljivanju prihoda.

Suđenje se nastavlja, a presuda će biti donesena nakon razmatranja dokaza i svjedočenja, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može naplatiti posmrtninu za penzionera i u kojem roku?

Sa izmjenama Zakona o PIO koje su stupile na snagu u januaru ove godine, omogućeno je da ubuduće posmrtninu nakon smrti penzionera naplati onaj ko je platio troškove ukopa. Do sada su posmrtninu mogli naplatiti samo članovi uže porodice.

“Posmrtnina u slučaju smrti korisnika penzije kome je penzija isplaćivana u FBiH ili Brčkom, fizičkoj osobi koja izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev za naknadu troškova ukopa podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije – stoji u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Prosječna penzija sada iznosi 723,53 KM.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera ZE-DO kantona, ranije je kazao kako je dobro da sada posmrtninu može naplatiti i osoba koja je platila troškove. Iako nije član najuže porodice umrlog.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko porodica dobija za troškove sahrane penzionera u FBiH?

“Imamo slučajeve da su udruženja ukopavala svoje članove, a nisu mogli naplatiti tu posmrtninu. Sada, onaj ko ukopa penzionera i plati dženazu ili sahranu, sa tom potvrdom dođe u zavod i može naplatiti posmrtninu. Ta posmrtnina je u visini prosječne penzije u FBiH u tom momentu”, kazao je Trakić, a prenosi Faktor.

Potrebna dokumentacija:

  • Punomoć, ako se zahtjev podnosi po punomoćniku
  • Original računa ili kopija računa o plaćenim troškovima ukopa izdat od pokopnog društva
  • Transakcijski račun podnosioca zahtjeva
Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerski mir našao u radionici: Drvetu udahnjuje život

Iz penzije u radionicu. Penzionisani sveštenik Aleksa Kuđeljić poslije 40 godina svešteničke službe penzionerski mir pronašao je u svojoj radionici uz porodičnu kuću u Derventi.

Tu izrađuje unikatne predmete od drveta, pa mnogi komadi nastali sa posebnom pažnjom, ljubavlju i višegodišnjim iskustvom već krase mnoge crkve, manastire, vladičanske dvore i porodične domove.

Iza Kuđeljića je sadržajna sveštenička služba, ali i brojna životna iskušenja, pa mu je mir koji ima sada u Derventi, posebno okrepljujući.

“Moj otac se u Derventu doselio 1938. godine, a poslije izbijanju rata izbjegao je u Rapćane, gdje sam i rođen. U Derventi sam završio osnovnu školu.Gimnaziju napustio nakon dvije i po godine, kako bi školovanje nastavio na bogosloviji u Sremskim Karlovcima. U Hrvatskoj sam služio i vojnu službu”, ispričao je prota, prenosi “Derventski list“.

Dio svog svešteničkog puta koji je nastavio u Bosanskoj Krajini, potom u Slavoniji, pa u Beogradu…

Duga porodična tradicija

Dočekavši penziju, odlučio je da nastavio porodičnu tradiciju obrade drveta, koja se među Kuđeljićima s koljena na koljeno prenosi duže od 150 godina.

“Moj pradjed, djed i otac bili su vješti majstori. Pravili su bačve, kola, prozore, namještaj i druge predmete od drveta. Kao dijete učio sam od oca sjekao, tesao, ali i čistio radionicu. S  godinama sve više me vodila želja da i samobrađujem drvo”, rekao je Kuđeljić.

Osim drveta, vješt je i u obradi kamena, ali i drugim građevinskim poslovima.

“Izrađivao sam vladici u Vršcu mnogo toga. Kada su dolazili sveštenici i drugi gosti u posjetu interesovalo ih je ko to izrađuje. Zatim su krenule narudžbe, a dešavalo se da ne mogu sve da postignem. I mitropolitu Fotiju sam napravio nekoliko predmeta”, rekao je Kuđeljić

On je po odobrenju mitropolita postavljen za sveštenoslužitelja manastira Presvete Trojice u Podnovlju.

Možda vas zanima i ovo:

Trebinjka Rajka ruši predrasude: Pliva i u 92. godini života (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na: