Penzioner iz Laktaša sumnja u diskriminaciju kod odlaska u banje

Udruženje penzionera Laktaši nedavno je pozvalo najstarije sugrađane da se prijave za banjsko liječenje u trajanju od 10 dana. Cijena koju će platiti je samo 200 KM.

Ali, jedan detalj u tom oglasu je izazvao pravu buru i mogao bi čak završiti na sudu.

Kako se navodi, penzionerima je banjanje po izuzetno povoljnim uslovima obezbijedio grad Laktaši, novcem iz budžeta.

“Penzioner plaća 200 KM na recepciji Banje, ostali iznos plaća grad Laktaši”, navodi se u oglasu.

Ali, pravo na banjsko liječenje pod ovim uslovima imaju samo “članovi Udruženja penzionera grada Laktaši”.

Penzioner Momčilo Dobrijević tvrdi da je to otvorena diskriminacija, prema penzionerima koji nisu članovi Udruženja.

“Poštovani penzioneri grada Laktaši, vam se obraćam. Vi, penzioneri koji niste članovi Udruženja, zapitajmo se da li je ovo čista diskriminacija i ponižavanje. Hvala

Gradskoj upravi na izdvojenom novcu za penzionere, ali pitam vas: da li PDV plaćaju samo članovi Udruženja”,  objavio je Dobrijević na svom Fejbuk profilu.

Budžetski novac je novac svih građana

On je podsjetio da je budžetski novac, novac svih građana Laktaša, jer svi plaćaju poreze, pa niko nema pravo da jednim penzionerima obezbjeđuje banju o trošku budžeta, a drugima to uskraćuje.

“Kako objasniti diskriminaciju prema 2.000 penzionera koji nisu članovi Udruženja”, pita se Dobrijević.

On je za Srpskainfo rekao da razmišlja čak i o tome da podnese tužbu protiv Grada Laktaši.

“Diskriminacija je zakonom zabranjena”, kaže Dobrijević i dodaje da u banju, o trošku budžeta, već godinama idu jedni te isti, povlašteni penzioneri.

On je ranije za  rekao da sumnja da je 25 mjesta u banji, koje je laktaškim penzionerima 2022. platila Vlada RS, podijeljeno “preko veze, a možda i uz davanje mita”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene i kortizol: Zašto su stalno umorne?

Žensko tijelo danas šalje signale koje više nije moguće ignorisati. Stručnjaci smatraju da je nagli rast interesa za kortizol zapravo znak koliko su žene postale iscrpljene modernim načinom života. Kortizol i žene – sve više žena danas ne traži samo beauty savjete ili dijete, nego pokušava razumjeti zašto su konstantno umorne, nervozne i emocionalno preopterećene.

Umor koji ne prolazi ni nakon odmora, buđenje tokom noći, nervoza, nadutost, hormonalni disbalans i osjećaj konstantne iscrpljenosti simptomi su o kojima danas govori veliki broj žena. Stručnjaci upozoravaju da se iza mnogih od tih problema vrlo često krije kortizol, hormon stresa koji direktno utiče na gotovo cijeli organizam.

Kortizol je prirodni hormon koji tijelo proizvodi kako bi reagovalo na stresne situacije. Problem nastaje kada organizam mjesecima ili godinama ostaje u stanju konstantnog pritiska, zbog čega nivo kortizola ostaje hronično povišen.

Upravo zato stručnjaci posljednjih godina sve češće govore o tome da žene danas nisu samo umorne, nego hormonalno i mentalno iscrpljene.

Zašto su žene posebno osjetljive na stres i kortizol?

Psiholozi i endokrinolozi objašnjavaju da žene mnogo češće nose tzv. “mental load”, nevidljivo emocionalno i mentalno opterećenje koje uključuje posao, porodicu, organizaciju svakodnevice i konstantnu brigu o drugima.

Prema podacima organizacije American Psychological Association, žene prijavljuju viši nivo stresa od muškaraca i češće osjećaju simptome burnouta i emocionalne iscrpljenosti.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je moderni organizam gotovo stalno izložen stimulaciji. Nedostatak sna, višak informacija, društvene mreže, posao i osjećaj da moramo biti dostupni u svakom trenutku drže tijelo u stanju pripravnosti čak i kada formalno odmaramo.

Kada je nivo kortizola dugo povišen, organizam počinje slati signale koje mnoge žene u početku ne povezuju sa stresom.

Najčešći simptomi uključuju:

  • hronični umor
  • nesanicu ili buđenje tokom noći
  • nadutost i zadržavanje vode
  • pojačanu anksioznost
  • hormonski disbalans
  • problem s koncentracijom
  • opadanje kose
  • osjećaj iscrpljenosti odmah nakon buđenja
  • pojačanu želju za šećerom

Stručnjaci upozoravaju da kortizol direktno utiče i na druge hormone, uključujući estrogen i progesteron, zbog čega stres često dodatno pogoršava PMS, probleme sa ciklusom i hormonalne promjene.

Hronični stres utiče i na težinu

Jedna od tema koja se posebno često pretražuje jeste povezanost kortizola i debljanja.Istraživanja pokazuju da hronično povišen kortizol može povećati apetit i želju za visokokaloričnom hranom, posebno šećerom i brzom hranom. Organizam pod stresom pokušava sačuvati energiju, zbog čega mnoge žene primjećuju nakupljanje masnih naslaga posebno u predjelu stomaka.

Prema istraživanjima objavljenim u stručnim medicinskim časopisima, dugotrajni stres povezan je sa povećanim rizikom od metaboličkih problema, poremećaja sna i hormonalnog disbalansa.

San i kortizol imaju mnogo jaču vezu nego što mislimo

Jedan od najvećih problema modernog života jeste što stres direktno utiče na kvalitet sna, dok nedostatak sna dodatno povećava nivo kortizola. Tako nastaje začarani krug iscrpljenosti. Prema podacima Sleep Foundation-a, odrasle osobe koje spavaju manje od preporučenog broja sati imaju veći nivo hormona stresa. Češće osjećaju mentalni i fizički umor.

Mnoge žene danas funkcionišu u stanju konstantnog “survival modea”, zbog čega organizam gotovo nikada ne ulazi u stanje potpunog odmora.

Kako smanjiti kortizol?
Stručnjaci naglašavaju da rješenje nije u “savršeno zdravom životu”, nego u malim promjenama koje pomažu nervnom sistemu da izađe iz stanja konstantnog stresa.

Posebno se preporučuju:

  • kvalitetan san
  • manje stimulacije prije spavanja
  • svakodnevno hodanje
  • regulacija nervnog sistema
  • dovoljno proteina i hranjivih obroka
  • manje kofeina pod stresom
  • pauze tokom dana
  • smanjenje mentalnog preopterećenja

Psiholozi sve češće upozoravaju da tijelo ne razlikuje emocionalni stres od fizičke opasnosti, zbog čega organizam reaguje kao da je stalno u pripravnosti.

Važno je raditi na malim promjenama svaki dan i na taj način unositi osvježenje u svakodnevnim navikama dok ne postanu obrazac ponašanja. Na taj način vratit ćemo sebi odmornost u svakodnevni ritam života u onoj mjeri u kojoj nam je to potrebno, piše Ljepota i zdravlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Srčane bolesti sve češće i kod mladih – šta doktori upozoravaju?

Gojaznost, loša ishrana, pušenje i nedostatak kretanja – uz genetiku – sve češće dovode do srčanih problema čak i kod mlađih osoba. Ljekari naglašavaju da je redovan odlazak na kontrole obavezan nakon 40. godine, a posebno ako postoje faktori rizika.

Genetika nije jedini krivac

Dr Bogdan Okiljević, kardiohirurg sa Instituta “Dedinje”, ističe da genetika ima veliku ulogu, ali nije jedini razlog.

„Prekomjerna upotreba cigareta, prekomjerna težina, dijabetes i porodično opterećenje srčanim udarom – sve to doprinosi da se bolest javi ranije.”

Možda vas interesuje i ovo:

Uz brdo ili niz brdo – koja vježba je najbolja za vaše srce

Dr Okiljević je opisao slučaj operacije dvadesetogodišnjaka koji je prvi put operisan već sa godinu dana života. „Teret na našim leđima je značajno veći kada su ovako mladi ljudi u pitanju”, rekao je.

Dijagnostika napredovala, bolesti postale vidljivije

Dr Igor Živković, takođe kardiohirurg sa “Dedinja”, naglašava da srčanih bolesti kod mlađih nije nužno više nego ranije – ali ih medicina danas daleko lakše otkriva.
Posebno zabrinjava što se kod mlađih pacijenata javljaju teži oblici bolesti nego ikad ranije.

Moderni stil života škodi srcu

Dr Živković ukazuje i na opasnost savremenog načina života:

„Manje odmaramo, više vremena provodimo uz ekrane, a manje se krećemo.”

Podsjeća i da su velike epidemije istorijski uvijek bile praćene skokom bolesti krvnih sudova, jer upala u organizmu pospješuje nastanak ateroskleroze – suženja krvnih sudova, piše Telegraf.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šest znakova koji govore da vam je sluh sve slabiji

Gubitak sluha ne dolazi uvijek naglo. Često se razvija postepeno, gotovo neprimjetno, zbog čega mnogi ljudi kasno reaguju.

Stručnjaci upozoravaju da rano prepoznavanje simptoma može značajno usporiti napredovanje problema i poboljšati kvalitet života, posebno kada je riječ o stanjima poput staračkog oštećenja sluha.

Često tražite da vam sagovornici ponove rečenicu

Ako sve češće govorite „Molim?” ili „Možete li da ponovite?”, to može biti jedan od prvih znakova problema. Ljudi često misle da sagovornici pričaju tiho ili nerazgovijetno, a zapravo je riječ o slabljenju sluha.

Teško razumijete govor u bučnom okruženju

Restorani, porodična okupljanja ili gradska buka mogu postati pravi izazov. Kod oštećenja sluha mozak teže razdvaja govor od pozadinskog šuma.

Pojačavate televizor ili muziku više nego ranije

Ako vam drugi ukućani stalno govore da je zvuk preglasan, to može biti jasan signal da vaš sluh više nije kao prije.

Telefonski razgovori postaju naporni

Razgovor telefonom zahtijeva veću koncentraciju jer nema vizuelnih signala. Upravo zato mnogi prvi put primijete problem sa sluhom tokom telefonskih poziva.

Imate osjećaj zujanja ili šuma u ušima

Zujanje u ušima, poznato kao Tinitus, često prati gubitak sluha. Može se javiti kao konstantno ili povremeno zujanje, pištanje ili šum.

Izbjegavate razgovore i društvene situacije

Kako sluh slabi, komunikacija postaje naporna i frustrirajuća. Zbog toga se neki ljudi povlače iz društva, što može uticati i na mentalno zdravlje, prenosi Borba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nesanica nakon 60.: Mora li biti tako?

Gotovo polovina starijih od 65 godina redovno se bori s nesanicom, ali stručnjaci upozoravaju da loš san nije neizbježna posljedica starenja.

Uoči Svjetskog dana spavanja 13. marta, stručnjaci poručuju da poremećaje sna ne treba automatski pripisivati godinama. Iako se struktura sna s vremenom mijenja, kvalitet se može očuvati pravilnim navikama i odgovarajućom terapijom.

Prema podacima British Geriatrics Society, oko 40 odsto osoba starijih od 65 godina redovno pati od nesanice, dok ih do 75 procenata ima neki oblik poremećaja spavanja.

Više činioca rizika nakon šezdesete

Profesor Džejson Elis iz Univerziteta Nortumbria upozorava da se starijim osobama često pogrešno sugeriše kako je loš san “normalan”. ‘U šezdesetima se povećava niz činioca ranjivosti – hronične bolesti, terapije, životni gubici. Ali, to ne znači da je kvalitetan san nedostižan”, ističe.

S godinama raste i rizik od problema s disanjem tokom noći, naročito uz porast tjelesne težine. Kod žena dodatni uticaj ima menopauza jer pad estrogena i progesterona može narušiti stabilnost sna.

Manje melatonina, više buđenja

Nivo melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, počinje opadati već nakon puberteta. Taj proces postepeno mijenja strukturu sna. Od srednjih dvadesetih smanjuje se udio dubokog sna ključnog za fizički oporavak. U kasnijim godinama san postaje plići i osjetljiviji na buku, svjetlo i druge nadražaje.

Možda vas interesuje i ovo:

Koliko treba da traje popodnevno spavanje

Najbolji “lijek” za nesanicu

“Starije osobe i dalje trebaju sedam do devet sati sna, ali njegov kvalitet može biti drugačiji”, napominje Lisa Artis iz “The Sleep Charity”.

Unutrašnji sat i penzija

S godinama dolazi do pomaka cirkadijalnog ritma pa se mnogi osjećaju pospano ranije naveče i bude se vrlo rano. Taj “fazni pomak” čest je u starosti.

Promjene načina života, naročito odlazak u penziju, dodatno utiču na san. Nestanak dnevne rutine, češće drijemanje, manje kretanja i slabija izloženost dnevnom svjetlu mogu pogoršati noćni odmor.

Terapije bez tableta

Tablete za spavanje danas nisu prvo rješenje. Kod nesanice se često preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija, usmjerena na promjenu navika i uvjerenja povezanih sa snom.

Kod apneje, poremećaja kod kojeg tokom noći dolazi do prekida disanja, može pomoći terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP), koja održava disajne puteve otvorenima.

Stručnjaci zaključuju da je ključno prepoznati uzrok problema i prilagoditi terapiju.

Kvalitetan san važan je za tjelesno zdravlje, mentalne sposobnosti i emocionalnu stabilnost u svakoj životnoj dobi, prenosi “Tportal”.

Podijeli tekst sa drugima na: