Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Pitanje zašto muškarci stare sporije, barem kada je koža u pitanju, muči mnoge žene koje u ogledalu primjećuju prve bore već u tridesetim.

Genetika jeste dio priče, ali daleko od cijele istine. Muška koža je po građi drugačija, a način života dodatno pravi razliku.

Zašto muškarci stare sporije na nivou kože

Muška koža je u prosjeku oko 20 do 25 odsto deblja od ženske. Ima više kolagena po kvadratnom centimetru, pa bore dolaze kasnije i pliće. Testosteron održava čvrstinu tkiva duže u životu.

Kod žena je priča drugačija. Poslije 30. godine nivo kolagena opada brže, a dolaskom menopauze taj pad postaje nagao. Estrogen, koji je do tada štitio kožu, naglo nestaje sa scene.

Šta znači sporije starenje muškog tijela u praksi

Muškarci se brijanjem nesvjesno eksfoliraju svakog jutra. Taj ritualni dodir oštrice uklanja mrtve ćelije i podstiče obnovu. Žene to rade rjeđe i manje agresivno.

Da, hormoni nose najveći teret. Estrogen veže vodu u koži i „hrani“ kolagenska vlakna.

Kada ga nestane, koža postaje tanja, suvlja i sklonija opuštanju. Testosteron kod muškaraca opada sporo i postepeno, bez dramatičnog pada.

Navike koje objašnjavaju biologiju starenja muškaraca

Ovdje počinje dio koji žene najčešće previde.

Muškarci se manje opterećuju sitnicama i hronični stres kod njih rjeđe prelazi u stalno stanje. Kortizol, hormon stresa, direktno razgrađuje kolagen.

Interesantno, iako muškarci djeluju mlađe po koži, globalno žive kraće.

Prema analizi objavljenoj u časopisu „PNAS“, istraživanje o razlikama u dužini života između polova pokazuje da žene imaju prednost u očekivanom trajanju života u svim populacijama, ali „padaju“ na vizuelnim markerima starenja ranije.

Šta žene mogu da nauče iz procesa starenja kod muškaraca

Prva lekcija je jednostavna: manje je više. Pretjerana njega sa deset koraka često iritira barijeru kože. Jedan dobar retinol i krema sa SPF 50 rade više od skupe rutine.

Druga lekcija tiče se sna. Muškarci u prosjeku manje leže budni zbog briga. San je vrijeme kada se koža stvarno obnavlja, a hormon rasta radi punom parom između 23 i 3 časa.

Treća lekcija je hrana. Bjelančevine u svakom obroku, jaja za doručak, riba dva puta sedmično. Kolagen se ne pravi iz vazduha, potreban mu je materijal.

Muškarci plaćaju cijenu svoje „prednosti“ kroz srčana oboljenja i kraći životni vijek.

Žene imaju bolje izglede da dožive duboku starost, samo što im je put do nje ponekad vidljiviji na licu.

Mudro je uzeti najbolje od oba svijeta: muški pristup stresu i ženska posvećenost zdravlju.

Koja vas je navika vaših muških ukućana najviše iznenadila kada ste shvatili koliko pomaže koži?

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene u Istočnom Srajevu ručnim radom čuvaju tradiciju

U vremenu kada savremeni način života sve više potiskuje tradicionalne vještine i prirodne načine liječenja, žene iz Istočnog Sarajeva i okoline nastoje da sačuvaju nasljeđe predaka kroz ručni rad i domaću proizvodnju. Ističu da je povratak prirodi ključ zdravlja i opstanka.

Član Udruženja “Probudi se” Sojka Beribaka kaže da članice Udruženja već 15 godina izrađuju rukotvorine u kreativnom kutku i domaće proizvode u okviru inicijative “Jedi zdravo, kupuj domaće”.

“Vunene čarape, gete, kape i priglavci pletu se od kako je svijeta i vijeka. To je nešto najbolje što može da nas zaštiti u zimskim danima. Vuna ljeti hladi, a zimi grije”, istakla je Beribaka.

Ručni rad se sve manje cijeni

Ona dodaje da se ovaj vid ručnog rada sve manje cijeni, iako zahtijeva mnogo truda i vremena.

Ona je navela da, uz pletenje i heklanje, priprema i domaći ajvar, džemove, likera i druge proizvode koristeći povrće iz sopstvene proizvodnje, ali da je problem plasman na tržište.

“Danas se sve može kupiti. Ali ono što je ručno rađeno i domaće ima posebnu vrijednost. Nažalost to mnogi više ne prepoznaju”, rekla je Beribaka, izražavajući nadu da će se stare vrijednosti ipak sačuvati i prenijeti na mlađe generacije.

Sličnu poruku šalje i Dragica Kapuran. Ona se bavi izradom prirodnih melema i čajeva, oslanjajući se isključivo na bilje i tradicionalne recepture.

“Sve radim sama, uz pomoć porodice. Od uzgoja nevena do prerade u meleme, koji su izuzetno ljekoviti”, navela je Kapuran, ističući da koristi svinjsko i kozije salo.

Ona objašnjava da svaki melem zahtijeva dugotrajnu pripremu i pažljivu obradu biljaka. To su neven, gavez i rusopasa, a efikasnost ovih preparata potvrdila  je i ličnim iskustvom.

“Ja sam, nakon teških povreda, počela da se liječim prirodnim putem i vidjela da upornost i vjera daju rezultate. Ništa ne može preko noći, ali ako vjerujete i budete uporni, rezultati dođu”, rekla je Kapuran.

Ona naglašava da se ljudi sve više vraćaju prirodnoj medicini, ali da je važno razumjeti njene principe.

“Postoje četiri osnovna elementa – zemlja, vazduh, voda i sunce. To je ono što čovjek mora poštovati, jer iz toga dolazi i zdravlje”, poručila je Kapuran.

Iako se bave različitim oblastima, ove žene dijele istu poruku, a to je da se tradicija, ručni rad i prirodni načini života ne smiju zaboraviti, jer u njima leži znanje koje je održalo generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko bolje podnosi bol, muškarci ili žene?

Vječna polemika o tome ko ima viši prag tolerancije na bol – muškarci ili žene.  Često se rasplamsava na društvenim mrežama, a argumenti se uglavnom traže u svakodnevnom životu.

Glavni adut u korist žena najčešće je činjenica da se suočavaju s fizičkim izazovima poput menstrualnih grčeva i porođajnih trudova, zbog čega se smatraju otpornijima. Ovu popularnu tezu odlučila je da provjeri ekipa kultne emisije Myth Busters.

Test s ledenom vodom

Tim je sproveo eksperiment s dobrovoljcima oba pola. Zadatak je bio jednostavan, ali neugodan. Držati ruku uronjenu u posudu s ledenom vodom što je duže moguće, uz gornju granicu od tri minuta. Nakon isteka tog vremena, učesnicima je rečeno da izvade ruku, prenosi B92.

Iako su neki muškarci izdržali do samog kraja, dok su pojedine žene odustale ranije, prosječni rezultati pokazali su da su žene u ovom testu ipak demonstrirale veću izdržljivost.

Uticaj porođaja na otpornost

Istraživači su otišli korak dalje kako bi proverili pretpostavku da žene koje su se porodile imaju još viši prag bola. Kada su izdvojili i analizirali podatke žena koje su se porodile bez upotrebe analgetika, otkrili su da ta grupa zaista ima znatno višu toleranciju na bol.

Međutim, zanimljiv je obrt uočen kod žena koje nisu rađale. One su u eksperimentu postigle čak nešto slabije rezultate od muškaraca. Prema ovome, iskustvo ekstremnog bola, poput prirodnog porođaja, zaista može trajno povećati opštu toleranciju na bol.

Opasna strana predrasuda

Iako ovakve rasprave često djeluju kao bezazlena zabava na internetu, percepcija o različitoj toleranciji na bol može imati ozbiljne posljedice u stvarnom svijetu. Na primjer, uvjerenje da žene “prirodno” bolje podnose bol može dovesti do toga da se njihove zdravstvene tegobe u medicinskom sistemu ne shvataju jednako ozbiljno kao muške.

Ovaj problem je još izraženiji kod žena pripadnica manjinskih grupa, koje se često suočavaju s netačnim i štetnim stereotipima o tome da mogu podnijeti znatno više bola, zbog čega se njihove pritužbe ređe uvažavaju.

Takođe, eksperiment nije uzeo u obzir osobe koje žive s hroničnim bolom. To stanje s vremenom može drastično promijeniti percepciju. Bol koji bi zdrava osoba na skali ocijenila sedmicom, neko ko godinama trpi bolove može doživjeti kao jedinicu.

Sve to potvrđuje da je bol mnogo složenija pojava nego što se na prvi pogled čini te da je doživljaj bola veoma individualan.

Možda vas zanima i ovo:

Koje godine su ključne za očuvanje zdravlja

Podijeli tekst sa drugima na: