Žene i kortizol: Zašto su stalno umorne?

Žensko tijelo danas šalje signale koje više nije moguće ignorisati. Stručnjaci smatraju da je nagli rast interesa za kortizol zapravo znak koliko su žene postale iscrpljene modernim načinom života. Kortizol i žene – sve više žena danas ne traži samo beauty savjete ili dijete, nego pokušava razumjeti zašto su konstantno umorne, nervozne i emocionalno preopterećene.

Umor koji ne prolazi ni nakon odmora, buđenje tokom noći, nervoza, nadutost, hormonalni disbalans i osjećaj konstantne iscrpljenosti simptomi su o kojima danas govori veliki broj žena. Stručnjaci upozoravaju da se iza mnogih od tih problema vrlo često krije kortizol, hormon stresa koji direktno utiče na gotovo cijeli organizam.

Kortizol je prirodni hormon koji tijelo proizvodi kako bi reagovalo na stresne situacije. Problem nastaje kada organizam mjesecima ili godinama ostaje u stanju konstantnog pritiska, zbog čega nivo kortizola ostaje hronično povišen.

Upravo zato stručnjaci posljednjih godina sve češće govore o tome da žene danas nisu samo umorne, nego hormonalno i mentalno iscrpljene.

Zašto su žene posebno osjetljive na stres i kortizol?

Psiholozi i endokrinolozi objašnjavaju da žene mnogo češće nose tzv. “mental load”, nevidljivo emocionalno i mentalno opterećenje koje uključuje posao, porodicu, organizaciju svakodnevice i konstantnu brigu o drugima.

Prema podacima organizacije American Psychological Association, žene prijavljuju viši nivo stresa od muškaraca i češće osjećaju simptome burnouta i emocionalne iscrpljenosti.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je moderni organizam gotovo stalno izložen stimulaciji. Nedostatak sna, višak informacija, društvene mreže, posao i osjećaj da moramo biti dostupni u svakom trenutku drže tijelo u stanju pripravnosti čak i kada formalno odmaramo.

Kada je nivo kortizola dugo povišen, organizam počinje slati signale koje mnoge žene u početku ne povezuju sa stresom.

Najčešći simptomi uključuju:

  • hronični umor
  • nesanicu ili buđenje tokom noći
  • nadutost i zadržavanje vode
  • pojačanu anksioznost
  • hormonski disbalans
  • problem s koncentracijom
  • opadanje kose
  • osjećaj iscrpljenosti odmah nakon buđenja
  • pojačanu želju za šećerom

Stručnjaci upozoravaju da kortizol direktno utiče i na druge hormone, uključujući estrogen i progesteron, zbog čega stres često dodatno pogoršava PMS, probleme sa ciklusom i hormonalne promjene.

Hronični stres utiče i na težinu

Jedna od tema koja se posebno često pretražuje jeste povezanost kortizola i debljanja.Istraživanja pokazuju da hronično povišen kortizol može povećati apetit i želju za visokokaloričnom hranom, posebno šećerom i brzom hranom. Organizam pod stresom pokušava sačuvati energiju, zbog čega mnoge žene primjećuju nakupljanje masnih naslaga posebno u predjelu stomaka.

Prema istraživanjima objavljenim u stručnim medicinskim časopisima, dugotrajni stres povezan je sa povećanim rizikom od metaboličkih problema, poremećaja sna i hormonalnog disbalansa.

San i kortizol imaju mnogo jaču vezu nego što mislimo

Jedan od najvećih problema modernog života jeste što stres direktno utiče na kvalitet sna, dok nedostatak sna dodatno povećava nivo kortizola. Tako nastaje začarani krug iscrpljenosti. Prema podacima Sleep Foundation-a, odrasle osobe koje spavaju manje od preporučenog broja sati imaju veći nivo hormona stresa. Češće osjećaju mentalni i fizički umor.

Mnoge žene danas funkcionišu u stanju konstantnog “survival modea”, zbog čega organizam gotovo nikada ne ulazi u stanje potpunog odmora.

Kako smanjiti kortizol?
Stručnjaci naglašavaju da rješenje nije u “savršeno zdravom životu”, nego u malim promjenama koje pomažu nervnom sistemu da izađe iz stanja konstantnog stresa.

Posebno se preporučuju:

  • kvalitetan san
  • manje stimulacije prije spavanja
  • svakodnevno hodanje
  • regulacija nervnog sistema
  • dovoljno proteina i hranjivih obroka
  • manje kofeina pod stresom
  • pauze tokom dana
  • smanjenje mentalnog preopterećenja

Psiholozi sve češće upozoravaju da tijelo ne razlikuje emocionalni stres od fizičke opasnosti, zbog čega organizam reaguje kao da je stalno u pripravnosti.

Važno je raditi na malim promjenama svaki dan i na taj način unositi osvježenje u svakodnevnim navikama dok ne postanu obrazac ponašanja. Na taj način vratit ćemo sebi odmornost u svakodnevni ritam života u onoj mjeri u kojoj nam je to potrebno, piše Ljepota i zdravlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene nakon 60. zbog izgleda odustaju od ljubavi – To je greška

Sve više žena u zrelijim godinama ponovo ulazi u svijet upoznavanja i ljubavnih veza, ali se pritom suočava s nesigurnošću zbog svog izgleda i ponovne intimnosti.

Savjetnica za veze otkriva kako prevladati te strahove i izgraditi samopouzdanje koje donosi ispunjen ljubavni život i u zrelim godinama.

“Ako ste jedna od žena koje se, kada se pogledaju u ogledalo, kritički fokusiraju na svoje lice, vrat, ruke, grudi, bokove, bedra, stomak, stražnjicu, vene, bore, staračke pjege ili masne naslage (spisak bi mogao trajati unedogled!), niste same. Ali pred vama je izbor, i želim ga podijeliti s vama kako biste odabrale sretniji i ispunjeniji život“, rekla je za SixtyAndMe Laurie Gerber, psihoterapeutkinja koja radi sa ženama starijim od 60 godina.

Kako kaže, radila je s hiljadama žena koje su željele izlaziti i pronaći partnera, ali nisu imale dovoljno samopouzdanja i samopoštovanja.

“Od 34 moguće prepreke za pronalazak i održavanje zdrave ljubavi, nezadovoljstvo vlastitim tijelom i nisko mišljenje o vlastitom izgledu pojavljuju se gotovo kod svake žene. Međutim, postoji trenutak preokreta kada svaka žena može odlučiti hoće li izabrati predaju ili sreću. Imate tri mogućnosti.“

Izbor 1: Odustati

“Možete nastaviti biti stroge prema sebi i za svoje nesigurnosti kriviti godine, metabolizam, društvene mreže i zapadnu kulturu. Možete ostati zarobljene u krugu samokritike, srama, pretjeranog analiziranja svog tijela i poređenja s mlađim ženama. Uz takav izbor vjerovatno ćete posezati za brzim rješenjima wellness industrije ili razmišljati o estetskim zahvatima samo da biste nakratko osjetile nadu. Ali ubrzo ćete se ponovo vratiti očaju, jer ćete riješiti jedan vanjski problem i odmah pronaći drugi. Osjećat ćete se nemoćno i okružiti se ljudima koji tu nemoć samo potvrđuju, a duboko u sebi znat ćete da sebi uskraćujete toliko potrebnu ljubav prema sebi. Da li vam to zaista treba? Mislim da ne.”

Izbor 2: Prihvatiti svoje tijelo takvo kakvo jeste

“Za ovo je potrebna prava hrabrost. To znači da odlučite vjerovati kako vaš izgled nije problem koji treba popraviti. Prava osoba, odnosno pravi partner, voljet će vas upravo onakve kakve jeste. Postoje muškarci kojima ne smeta nekoliko kilograma viška, koji uopće ne primjećuju celulit i kojima bore nisu nimalo problematične. S takvim stavom širit ćete pozitivnu energiju, jer su ljubav prema sebi i prihvatanje sebe izuzetno privlačni. Vaš govor tijela, smijeh i način na koji se ponašate na večeri, kao i pozitivna energija pri upoznavanju novih ljudi putem aplikacija za upoznavanje, otkrivat će vašu ljubav prema sebi i učiniti vas privlačnima. I još jedan važan podsjetnik: muškarci nisu ni približno toliko kritični prema vama koliko ste same prema sebi“, naglašava Gerber.

Možda vas interesuje i ovo:

Ljubav nakon šesdesete: Prvo preispitajte sebe!

Izbor 3: Promijeniti ono što možete, prihvatiti ono što ne možete

“Ovo je najteža opcija. Počinje priznanjem da se tijelo s godinama zaista mijenja. Mijenja se raspored masnoće u tijelu. Hormonalne promjene i menopauza utiču na tijelo na bezbroj načina. Ipak, možete uticati na svoju fizičku spremnost, način na koji se osjećate i odnos prema sebi. Male, dosljedne navike poput svakodnevnih šetnji, vježbi snage i brige o prehrani povećavaju samopouzdanje i vitalnost brže od bilo kakvog brzog rješenja. I sama sam odabrala taj put. Sve je počelo promjenom mog odnosa prema šećeru, jer je upravo on najviše štetio mom tijelu, raspoloženju i samopouzdanju. Kada sam izbacila šećer, osjećala sam se bolje, bolje sam spavala, smršala i ponovo se počela osjećati privlačno. I vi to možete postići. Lakše je nego što mislite, ali morate početi“, otkriva ona.

Istina o privlačnosti i samopouzdanju

Gerber objašnjava da je kroz rad sa ženama primijetila da one koje manje cijene same sebe najčešće privlače i manje kvalitetne partnere.

„Vaša predstava o tome kakvog partnera zaslužujete odražava nivo ljubavi koju osjećate prema sebi. Zato je ključno da se, prije nego što tražite pažnju drugih, fokusirate na način na koji se same odnosite prema sebi.“

Zaključna poruka Laurie Gerber glasi:

„Traženje partnera i uživanje u ljubavi nakon šezdesete godine nema veze s mijenjanjem ovog ili onog dijela tijela. Radi se o ponovnom otkrivanju istinskog zadovoljstva sobom, svojim tijelom te osjećaja životne energije i lične snage, koliko god je to ljudski moguće. Proživjele ste više od većine ljudi. Mudrije ste, hrabrije i sposobnije za dublju intimnost nego ikada prije. Zato vas molim: ne dozvolite da vas negativna slika o vlastitom tijelu liši vaše sljedeće velike ljubavne priče!“, piše www.metropolitan.si.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Pitanje zašto muškarci stare sporije, barem kada je koža u pitanju, muči mnoge žene koje u ogledalu primjećuju prve bore već u tridesetim.

Genetika jeste dio priče, ali daleko od cijele istine. Muška koža je po građi drugačija, a način života dodatno pravi razliku.

Zašto muškarci stare sporije na nivou kože

Muška koža je u prosjeku oko 20 do 25 odsto deblja od ženske. Ima više kolagena po kvadratnom centimetru, pa bore dolaze kasnije i pliće. Testosteron održava čvrstinu tkiva duže u životu.

Kod žena je priča drugačija. Poslije 30. godine nivo kolagena opada brže, a dolaskom menopauze taj pad postaje nagao. Estrogen, koji je do tada štitio kožu, naglo nestaje sa scene.

Šta znači sporije starenje muškog tijela u praksi

Muškarci se brijanjem nesvjesno eksfoliraju svakog jutra. Taj ritualni dodir oštrice uklanja mrtve ćelije i podstiče obnovu. Žene to rade rjeđe i manje agresivno.

Da, hormoni nose najveći teret. Estrogen veže vodu u koži i „hrani“ kolagenska vlakna.

Kada ga nestane, koža postaje tanja, suvlja i sklonija opuštanju. Testosteron kod muškaraca opada sporo i postepeno, bez dramatičnog pada.

Navike koje objašnjavaju biologiju starenja muškaraca

Ovdje počinje dio koji žene najčešće previde.

Muškarci se manje opterećuju sitnicama i hronični stres kod njih rjeđe prelazi u stalno stanje. Kortizol, hormon stresa, direktno razgrađuje kolagen.

Interesantno, iako muškarci djeluju mlađe po koži, globalno žive kraće.

Prema analizi objavljenoj u časopisu „PNAS“, istraživanje o razlikama u dužini života između polova pokazuje da žene imaju prednost u očekivanom trajanju života u svim populacijama, ali „padaju“ na vizuelnim markerima starenja ranije.

Šta žene mogu da nauče iz procesa starenja kod muškaraca

Prva lekcija je jednostavna: manje je više. Pretjerana njega sa deset koraka često iritira barijeru kože. Jedan dobar retinol i krema sa SPF 50 rade više od skupe rutine.

Druga lekcija tiče se sna. Muškarci u prosjeku manje leže budni zbog briga. San je vrijeme kada se koža stvarno obnavlja, a hormon rasta radi punom parom između 23 i 3 časa.

Treća lekcija je hrana. Bjelančevine u svakom obroku, jaja za doručak, riba dva puta sedmično. Kolagen se ne pravi iz vazduha, potreban mu je materijal.

Muškarci plaćaju cijenu svoje „prednosti“ kroz srčana oboljenja i kraći životni vijek.

Žene imaju bolje izglede da dožive duboku starost, samo što im je put do nje ponekad vidljiviji na licu.

Mudro je uzeti najbolje od oba svijeta: muški pristup stresu i ženska posvećenost zdravlju.

Koja vas je navika vaših muških ukućana najviše iznenadila kada ste shvatili koliko pomaže koži?

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene u Istočnom Srajevu ručnim radom čuvaju tradiciju

U vremenu kada savremeni način života sve više potiskuje tradicionalne vještine i prirodne načine liječenja, žene iz Istočnog Sarajeva i okoline nastoje da sačuvaju nasljeđe predaka kroz ručni rad i domaću proizvodnju. Ističu da je povratak prirodi ključ zdravlja i opstanka.

Član Udruženja “Probudi se” Sojka Beribaka kaže da članice Udruženja već 15 godina izrađuju rukotvorine u kreativnom kutku i domaće proizvode u okviru inicijative “Jedi zdravo, kupuj domaće”.

“Vunene čarape, gete, kape i priglavci pletu se od kako je svijeta i vijeka. To je nešto najbolje što može da nas zaštiti u zimskim danima. Vuna ljeti hladi, a zimi grije”, istakla je Beribaka.

Ručni rad se sve manje cijeni

Ona dodaje da se ovaj vid ručnog rada sve manje cijeni, iako zahtijeva mnogo truda i vremena.

Ona je navela da, uz pletenje i heklanje, priprema i domaći ajvar, džemove, likera i druge proizvode koristeći povrće iz sopstvene proizvodnje, ali da je problem plasman na tržište.

“Danas se sve može kupiti. Ali ono što je ručno rađeno i domaće ima posebnu vrijednost. Nažalost to mnogi više ne prepoznaju”, rekla je Beribaka, izražavajući nadu da će se stare vrijednosti ipak sačuvati i prenijeti na mlađe generacije.

Sličnu poruku šalje i Dragica Kapuran. Ona se bavi izradom prirodnih melema i čajeva, oslanjajući se isključivo na bilje i tradicionalne recepture.

“Sve radim sama, uz pomoć porodice. Od uzgoja nevena do prerade u meleme, koji su izuzetno ljekoviti”, navela je Kapuran, ističući da koristi svinjsko i kozije salo.

Ona objašnjava da svaki melem zahtijeva dugotrajnu pripremu i pažljivu obradu biljaka. To su neven, gavez i rusopasa, a efikasnost ovih preparata potvrdila  je i ličnim iskustvom.

“Ja sam, nakon teških povreda, počela da se liječim prirodnim putem i vidjela da upornost i vjera daju rezultate. Ništa ne može preko noći, ali ako vjerujete i budete uporni, rezultati dođu”, rekla je Kapuran.

Ona naglašava da se ljudi sve više vraćaju prirodnoj medicini, ali da je važno razumjeti njene principe.

“Postoje četiri osnovna elementa – zemlja, vazduh, voda i sunce. To je ono što čovjek mora poštovati, jer iz toga dolazi i zdravlje”, poručila je Kapuran.

Iako se bave različitim oblastima, ove žene dijele istu poruku, a to je da se tradicija, ručni rad i prirodni načini života ne smiju zaboraviti, jer u njima leži znanje koje je održalo generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko bolje podnosi bol, muškarci ili žene?

Vječna polemika o tome ko ima viši prag tolerancije na bol – muškarci ili žene.  Često se rasplamsava na društvenim mrežama, a argumenti se uglavnom traže u svakodnevnom životu.

Glavni adut u korist žena najčešće je činjenica da se suočavaju s fizičkim izazovima poput menstrualnih grčeva i porođajnih trudova, zbog čega se smatraju otpornijima. Ovu popularnu tezu odlučila je da provjeri ekipa kultne emisije Myth Busters.

Test s ledenom vodom

Tim je sproveo eksperiment s dobrovoljcima oba pola. Zadatak je bio jednostavan, ali neugodan. Držati ruku uronjenu u posudu s ledenom vodom što je duže moguće, uz gornju granicu od tri minuta. Nakon isteka tog vremena, učesnicima je rečeno da izvade ruku, prenosi B92.

Iako su neki muškarci izdržali do samog kraja, dok su pojedine žene odustale ranije, prosječni rezultati pokazali su da su žene u ovom testu ipak demonstrirale veću izdržljivost.

Uticaj porođaja na otpornost

Istraživači su otišli korak dalje kako bi proverili pretpostavku da žene koje su se porodile imaju još viši prag bola. Kada su izdvojili i analizirali podatke žena koje su se porodile bez upotrebe analgetika, otkrili su da ta grupa zaista ima znatno višu toleranciju na bol.

Međutim, zanimljiv je obrt uočen kod žena koje nisu rađale. One su u eksperimentu postigle čak nešto slabije rezultate od muškaraca. Prema ovome, iskustvo ekstremnog bola, poput prirodnog porođaja, zaista može trajno povećati opštu toleranciju na bol.

Opasna strana predrasuda

Iako ovakve rasprave često djeluju kao bezazlena zabava na internetu, percepcija o različitoj toleranciji na bol može imati ozbiljne posljedice u stvarnom svijetu. Na primjer, uvjerenje da žene “prirodno” bolje podnose bol može dovesti do toga da se njihove zdravstvene tegobe u medicinskom sistemu ne shvataju jednako ozbiljno kao muške.

Ovaj problem je još izraženiji kod žena pripadnica manjinskih grupa, koje se često suočavaju s netačnim i štetnim stereotipima o tome da mogu podnijeti znatno više bola, zbog čega se njihove pritužbe ređe uvažavaju.

Takođe, eksperiment nije uzeo u obzir osobe koje žive s hroničnim bolom. To stanje s vremenom može drastično promijeniti percepciju. Bol koji bi zdrava osoba na skali ocijenila sedmicom, neko ko godinama trpi bolove može doživjeti kao jedinicu.

Sve to potvrđuje da je bol mnogo složenija pojava nego što se na prvi pogled čini te da je doživljaj bola veoma individualan.

Možda vas zanima i ovo:

Koje godine su ključne za očuvanje zdravlja

Podijeli tekst sa drugima na: