Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Pitanje zašto muškarci stare sporije, barem kada je koža u pitanju, muči mnoge žene koje u ogledalu primjećuju prve bore već u tridesetim.

Genetika jeste dio priče, ali daleko od cijele istine. Muška koža je po građi drugačija, a način života dodatno pravi razliku.

Zašto muškarci stare sporije na nivou kože

Muška koža je u prosjeku oko 20 do 25 odsto deblja od ženske. Ima više kolagena po kvadratnom centimetru, pa bore dolaze kasnije i pliće. Testosteron održava čvrstinu tkiva duže u životu.

Kod žena je priča drugačija. Poslije 30. godine nivo kolagena opada brže, a dolaskom menopauze taj pad postaje nagao. Estrogen, koji je do tada štitio kožu, naglo nestaje sa scene.

Šta znači sporije starenje muškog tijela u praksi

Muškarci se brijanjem nesvjesno eksfoliraju svakog jutra. Taj ritualni dodir oštrice uklanja mrtve ćelije i podstiče obnovu. Žene to rade rjeđe i manje agresivno.

Da, hormoni nose najveći teret. Estrogen veže vodu u koži i „hrani“ kolagenska vlakna.

Kada ga nestane, koža postaje tanja, suvlja i sklonija opuštanju. Testosteron kod muškaraca opada sporo i postepeno, bez dramatičnog pada.

Navike koje objašnjavaju biologiju starenja muškaraca

Ovdje počinje dio koji žene najčešće previde.

Muškarci se manje opterećuju sitnicama i hronični stres kod njih rjeđe prelazi u stalno stanje. Kortizol, hormon stresa, direktno razgrađuje kolagen.

Interesantno, iako muškarci djeluju mlađe po koži, globalno žive kraće.

Prema analizi objavljenoj u časopisu „PNAS“, istraživanje o razlikama u dužini života između polova pokazuje da žene imaju prednost u očekivanom trajanju života u svim populacijama, ali „padaju“ na vizuelnim markerima starenja ranije.

Šta žene mogu da nauče iz procesa starenja kod muškaraca

Prva lekcija je jednostavna: manje je više. Pretjerana njega sa deset koraka često iritira barijeru kože. Jedan dobar retinol i krema sa SPF 50 rade više od skupe rutine.

Druga lekcija tiče se sna. Muškarci u prosjeku manje leže budni zbog briga. San je vrijeme kada se koža stvarno obnavlja, a hormon rasta radi punom parom između 23 i 3 časa.

Treća lekcija je hrana. Bjelančevine u svakom obroku, jaja za doručak, riba dva puta sedmično. Kolagen se ne pravi iz vazduha, potreban mu je materijal.

Muškarci plaćaju cijenu svoje „prednosti“ kroz srčana oboljenja i kraći životni vijek.

Žene imaju bolje izglede da dožive duboku starost, samo što im je put do nje ponekad vidljiviji na licu.

Mudro je uzeti najbolje od oba svijeta: muški pristup stresu i ženska posvećenost zdravlju.

Koja vas je navika vaših muških ukućana najviše iznenadila kada ste shvatili koliko pomaže koži?

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razbiti mitove: Zdravo starenje je ključ prosperitetnog društva

Životni i radni vijek se produžio i to se može vidjeti na svakom koraku. Međutim, mnogi stariji ljudi se žale kako se suočavaju s marginalizacijom i kako su „otpisani” i potisnuti u drugi plan. I o tome se govorilo na nedavno završenom Kopaonik biznis forumu.

“Nakon šezdesete godine života, tih „dvadeset godina ekstra”, svaka osoba može između ostalog da iskoristi za volonterski rad ili čuvanje djece”, izjavio je dr Fabio Skano, šef Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Srbiji.

Zdravo starenje ključ prosperitetnog društva

On je predavanje posvetio značaju i ulozi starije populacije za ekonomiju.

Skano, koji je i specijalni izaslanik Regionalnog direktora za Zapadni Balkan, naglasio je da upravo zato treba razbiti mitove o starenju, i dodao da je zdravo starenje ključ održivih javnih finansija i prosperitetnijeg društva. Prema njegovim riječima, iz tog razloga zdravo starenje nije samo stvar za zdravstveni sektor.

“Stariji ljudi su esencija za otpornije, uspješnije društvo. Zdravo starenje važno je ne samo za pojedinca, njihove porodice i zajednicu, već i za rast BDP-a, zbog čega je potrebno da vlade donesu politike koje će promovisati zdravo starenje”, naveo je Skano, a prenio Tanjug.

Možda vas interesuje i ovo:

Uživanje u trećem dobu: Ideje za aktivan i ispunjen život

S druge strane, direktorica Unicefa u Srbiji, Dejana Kostadinova izdvojila je značaj ulaganja u djecu: svaki dolar uložen u djecu donosi povrat od približno deset dolara tokom života.

“Radna snaga vaše budućnosti su današnja djeca. Znamo da se ljudski kapital ne pojavljuje tek sa 24 godine. On se gradi od samog početka, jer dobra ishrana utiče na razvoj djeteta. Rano obrazovanje utiče na pismenost. Pismenost utiče na zapošljivost, a zapošljavanje utiče na produktivnost”, podsjetila je Kostadinova.

Taj važan krug, naglasila je, ne smije da se prekida.

Podijeli tekst sa drugima na: