Prosječna penzija u Republici Srpskoj i dalje ispod 43 odsto plate

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je Statistički bilten za avgust 2026. godine, prema kojem je na dan 31.08.2026. u Srpskoj penziju primalo 296.633 korisnika. Od toga broja je 192.816 starosnih, 34.444 invalidskih, 69.225 porodičnih i 148 korisnika ostalih prava. Na kraju jula mjeseca bilo je 296.297 penzionera.

Prosječna samostalna penzija u avgustu iznosila je 724,58 KM. U odnosu na prosječnu neto platu u Republici Srpskoj u prethodnom mjesecu, koja je iznosila 1.688 KM, penzija čini samo 42,93 odsto plate.

Za korisnike koji su ostvarili pun radni vijek od 40 godina staža osiguranja, prosječna starosna penzija znatno je viša i iznosi 1.094,43 KM, odnosno 1.055,27 KM ako se računa prema 40 godina penzijskog staža. Odnos prosječne starosne penzije za 40 godina staža osiguranja i prosječne plate iznosi 64,84 odsto.

Bilten posebno ističe i iznos medijalne penzije, koji za avgust iznosi 566,91 KM – što znači da polovina penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od tog iznosa, a polovina veću.

Struktura korisnika

Prema podacima Fonda, u strukturi svih penzija starosne penzije čine 65,00 odsto, porodične 23,34 odsto, invalidske 11,61 odsto, dok na ostala prava otpada svega 0,05 odsto.

Od ukupnog broja penzija, 77.847 korisnika ostvarilo je pravo sa 40 i više godina penzijskog staža, što čini 26,24 odsto svih penzija. Od toga, 55.956 penzija isplaćuje se bez srazmjernog dijela na osnovu 40 godina penzijskog staža, a 20.618 penzija na osnovu 40 godina staža osiguranja.

Prosječna starost korisnika u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,12 godina, a na invalidsku penziju 52,47 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,46 godina, a porodičnu 16,41 godinu.

Najniže i najviša penzija

Najveća penzija koja se u avgustu isplaćivala u Republici Srpskoj iznosi 3.910,15 KM.

Najniže samostalne penzije, propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i odlukama Vlade Republike Srpske o najnižoj penziji, kreću se prema dužini penzijskog staža:

  • do 15 godina staža: 361,75 KM
  • od 15 do 20 godina: 434,15 KM
  • od 20 do 30 godina: 506,52 KM
  • od 30 do 40 godina: 578,94 KM
  • 40 i više godina: 723,70 KM

Broj osiguranika i stopa zavisnosti

Na dan 31.08.2026. Fond je imao 337.588 osiguranika, od čega su najbrojniji osiguranici radnici – 289.659. Slijede osiguranici samostalnih djelatnosti (18.908), zatim ostali osiguranici (24.399), poljoprivrednici (2.646), osiguranici u dobrovoljnom osiguranju (1.721) i vjerski službenici (255).

Ukupan broj uplatilaca doprinosa koji imaju najmanje jednog osiguranika iznosio je 46.285.

Stopa zavisnosti, odnosno odnos broja osiguranika i broja penzija, iznosi 1,14. To znači da na svakog penzionera dolazi samo 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Odnos koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Prihodi i rashodi Fonda

Prihod od doprinosa u avgustu iznosio je 155.363.597 KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uz ostale prihode od 247.596 KM, iznosili 155.611.193 KM. Fond napominje da su u prihodima od doprinosa sadržani i doprinosi naplaćeni u avgustu putem multilateralne kompenzacije u iznosu od 2.496.825,13 KM.

Za isplatu avgustovskih penzija bilo je potrebno 185.427.337 KM u neto iznosu, odnosno 187.642.260 KM u bruto iznosu.

Stopa doprinosa na bruto platu u Republici Srpskoj iznosi 18,5 odsto.

Prema podacima za 2025. godinu, BDP iznosio je 18.698.194.000 KM. Prihod budžeta po osnovu doprinosa za PIO u toj godini iznosio je 1.740.219.757 KM. To čini 9,31 odsto BDP-a, dok su ukupni prihodi budžeta po osnovu doprinosa i ostalih prihoda za Fond iznosili 1.749.765.892 KM, odnosno 9,36 odsto BDP-a.

Hiljade zahtjeva na čekanju

Fond je u avgustu primio 3.453 zahtjeva za ostvarivanje i ponovno određivanje penzije. Riješio je 3.195, tako da je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.888 zahtjeva ove vrste.

Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 3.842, a riješeno 3.570 – ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju avgusta iznosio je 3.902.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO: Dostaviti potvrdu o redovnom školovanju

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske pozvao je korisnike porodične penzije-djecu na redovnom školovanju da na vrijeme, u toku septembra i oktobra dostave potvrdu o redovnom školovanju za 2026/2027. godinu.

Za djecu korisnike porodične penzije, uzrasne dobi 15-19 godina, koji pohađaju srednju školu potvrdu o redovnom školovanju potrebno je dostaviti Fondu, najkasnije, do 24. septembra 2026. godine.  Za djecu korisnike porodične penzije, studente, uzrasne dobi 19-26 godina, potvrdu o redovnom školovanju potrebno je dostaviti do 24. oktobra 2026. godine.

“Fond poziva korisnike porodične penzije-djecu na redovnom školovanju da školsku potvrdu dostave blagovremeno u najbližu poslovnicu Fonda za korisnike u Republici Srpskoj, a za korisnike sa prebivalištem van Republike u nadležnu filijalu Fonda, kako bi se isplata porodične penzije mogla vršiti redovno i bez prekida”, saopšteno je iz Fonda PIO.

O obavezi dostavljanja potvrde o redovnom školovanju Fond korisnike obavještava i putem pisane poruke na čeku prilikom isplate penzije za mjesec jul, avgust i septembar 2026. godine.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima manje od 550 KM

Više od pola penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od 548,75 KM.

Ovo se, između ostalog, navodi u Statističkom biltenu Fonda PIO za jun 2026. godine.

Iz biltena se može zaključiti da i broj penzionera stalno raste. U junu ih je bilo 548 više nego u maju. U junu je penziju primilo 295.678 korisnika, dok ih je u maju bilo 295.130.

I u maju je bilo 589 penzionera više nego u aprilu. <<<Opširnije

Za isplatu junskih penzija Fondu PIO Republike Srpske bilo je potrebno 178,35 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,48 miliona KM u bruto iznosu. To je više nego mjesec ranije kada je za isplatu izdvojeno 178,06 miliona KM neto.

Prosječna samostalna penzija u junu iznosi 697,98 KM, što je tek malo više nego u maju kada je penzija iznosila 697,62 KM. Ipak, u odnosu na prosječnu platu u Republici Srpskoj, koja je u prethodnom mjesecu iznosila 1.682 KM, prosječna penzija čini svega 41,50% plate.

To je manje nego u maju, kada je taj odnos bio 42,46%, jer su plate rasle brže od penzija.

Za pun radni staž od 40 i više godina, prosječna starosna penzija iznosi 1.053,78 KM, odnosno 62,65% prosječne plate. Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika u junu čine starosne penzije sa učešćem od 64,83%, porodične penzije sa 23,46%, invalidske sa 11,66% i ostala prava sa svega 0,05%.

Prosječna starost u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,09 godina, a na invalidsku 52,46 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,47, a porodičnu 16,39 godina.

Broj osiguranika u junu iznosi 337.484, što je 927 više nego u maju kada ih je bilo 336.557.

Stopa zavisnosti odnosno omjer broja osiguranika i broja penzija ostaje na 1,14, što znači da na svakog penzionera dolazi tek 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose.

Riječ je o izuzetno niskom odnosu koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Koliko novca ulazi, a koliko izlazi iz Fonda

Prihod od doprinosa u junu iznosio je 152,77 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uključujući i ostale prihode, iznosili 153,04 miliona KM. To je znatno više nego u maju, kada je prihod od doprinosa bio 145,01 milion KM.

Hiljade zahtjeva čeka na rješavanje

Fond je u junu primio 2.281 zahtjev za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije. Riješio je 2.142, dok je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.100 zahtjeva ove vrste.
Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 4.720, a riješeno 4.613 ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju juna iznosi 2.825.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mladen Milić: Svi penzioni sistemi su u nezavidnoj situaciji

Od avgusta ove godine, najniža penzija u Srpskoj iznosiće 361,75 KM.

Podsjetimo, u januaru ove godine penzije su povećane za 6,45%.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Srpske, nedavno je priznao da povećanje penzija nije dovoljno.

“Međutim, od 2013, imali smo 10 redovnih i 15 vanrednih povećanja. U ovom periodu, penzije su nominalno povećane za 86%, a efektivno za 116% ” naglasio je Milić.

Podsjetio je da je junska prosječna penzija iznosila 698 KM.

“Naglasio bih da svega 7,8% ili oko 19.500 penzionera, od ukupno 295.000, ima pun staž od 40 godina. Svi ostali imaju manje, što utiče na iznos prosječne penzije. Prosječna penzija onih koji imaju puni staž osiguranja, iznosi 1.048”,  rekao je Milić i dodao da je to hendikep, kada je u pitanje penzioni sistem Srpske.

Svi penzioni sistemi su u nezavidnoj situaciji

Naglasio je da se, s druge strane, svi penzijski sistemi bivše Jugoslavije nalaze u nezavidnoj situaciji.

“Dolazi do nedostatka novca za isplatu penzija. U Evropi, trenutno, samo Luksemburg i Norveška uspijevaju da iz doprinosa isplate penziju, odnosno, bez dotacija iz budžeta. Austrija, koja je ekonomska sila, mjesečno milijardu i 50 miliona evra domiruje za penzije, za oko dva miliona korisnika prava. Razlog ovakve situacije su demografski problemi, odnosno, nizak natalitet, produžen životni vijek, sve manje radnika…” ističe Milić.

Prema njegovim riječima, u Srpskoj je prošle godine bilo samo 27 osiguranika više u odnosu na kraj 2024.

“S druge strane, bilo je oko 5.300 penzionera više, što je rast od 2,5% u odnosu na prethodnu godinu. Za 6 mjeseci ove godine, imamo oko 2.000 osiguranika više nego u decembru lane”, kaže Milić.

Naglašava kod nas država domiruje oko 12,5% sredstava za isplatu penzija, a da ostalo ide iz doprinosa. Dodaje da u Crnoj Gori iz doprinosa ide samo 46% što, dugoročno, nije održivo.

“Primjera radi, povećanje penzija od 1%, jeste 1,8 miliona KM mjesečno, odnosno, 20 miliona godišnje. A da ne govorimo o povećanju od 10 odsto… Vidjećete, a ne bih volio da se to desi, ali, nažalost, neki koji sada nenormalno i nerealno povećavaju penzije, već su u dubokom deficitu. U vrlo bliskom periodu, to će im se vratiti kao bumerang. Uzrokovaće prvo kašnjenje, a onda i prestanak isplate penzija za nekoliko mjeseci”, upozorio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko morate primati penziju da biste vratili ono što ste uplatili?

Skoro 18 godina. Toliko bi, prema aktuelnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, prosječan radnik sa punim radnim stažom trebalo da prima penziju kako bi kroz mjesečne isplate dobio približno onoliko novca koliko je tokom radnog vijeka uplatio u sistem kroz doprinose.

Drugim riječima, granica se nalazi na 213,36 mjeseci života u penziji. Tek nakon toga, posmatrano isključivo kroz zbir uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija, penzioner počinje da prima više nego što je kroz svoj rad izdvojio za penzijsko osiguranje.

To je računica koju su za BL portal iznijeli iz Fonda PIO Republike Srpske, objašnjavajući kako danas izgleda finansijska slika prosječnog penzionera i osiguranika.
Do ovog broja dolazi se jednostavnom, ali vrlo ilustrativnom matematikom.

Polazna osnova je prosječna bruto plata za maj ove godine, koja je iznosila 2.530 KM. Na taj iznos obračunava se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto. To znači da se svakog mjeseca u penzijski sistem po jednom zaposlenom uplati 468,05 KM.

Kada se isti iznos projektuje na puni radni vijek od 40 godina, dobija se cifra koja mnogima djeluje iznenađujuće.

“Iznos doprinosa za 40 godina staža osiguranja iznosi ukupno 224.664,00 KM. To je ako se uzme u obzir iznos uplaćenih doprinosa za maj ove godine”, navode iz Fonda PIO RS.
Međutim, taj novac ne čeka radnika na posebnom računu.

Penzijski sistem Republike Srpske funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti. To znači da doprinosi koje današnji radnici uplaćuju ne ostaju sačuvani za njihove penzionerske dane. Taj novac se odmah koristi za isplatu penzija sadašnjim korisnicima.

Kada današnji zaposleni odu u penziju, njihove penzije finansiraće nove generacije radnika.

Upravo zato se često postavlja pitanje koliko dugo penzioner mora da prima penziju da bi kroz isplate dobio iznos približno jednak onome što je tokom radnog vijeka uplatio kroz doprinose.

Odgovor zavisi od visine penzije.

Prema podacima Fonda PIO RS, prosječna samostalna starosna penzija za korisnike sa 40 godina staža osiguranja, bez srazmjernih penzija, u maju je iznosila 1.052,94 KM.
Na osnovu tog iznosa napravljena je procjena vremena potrebnog da zbir isplaćenih penzija dostigne ukupno uplaćene doprinose.

“Procjena prosječnog vremenskog perioda korišćenja prava na bazi uplaćenog doprinosa od 224.664,00 KM i prosječne penzije od 1.052,94 KM je 213,36 mjeseci, odnosno 17,78 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Statistika pokazuje i kakvi su današnji penzioneri u Republici Srpskoj.

“Prosječna starosna samostalna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 776,17 KM. Kada se pogleda istorija rada naših osiguranika, prosječan penzijski staž korisnika starosne penzije iznosi 32,36 godine”, navode iz Fonda PIO RS.

Na kraju, ova računica ne predstavlja iznos koji je pojedinac “uštedio”, niti stanje njegovog ličnog računa, već ilustraciju načina na koji funkcioniše sistem međugeneracijske solidarnosti.

Ipak, broj od 213 mjeseci ostaje najplastičniji pokazatelj odnosa između onoga što prosječan radnik tokom radnog vijeka izdvoji za penzijsko osiguranje i onoga što kasnije kroz penziju može da očekuje da će primiti.

Za nekoga će taj prag biti dostignut i premašen. Drugi će penziju koristiti znatno kraće. Upravo zato, u penzijskom sistemu vrijeme često postaje jednako važan faktor kao i novac.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sporazumu o socijalnom osiguranju između BiH i Holandije sve izvjesniji

U Sarajevu je 23. i 24. juna 2026. godine održan preliminarni sastanak delegacija BiH i Kraljevine Holandije u vezi sa početkom pregovora o zaključivanju Sporazuma o socijalnom osiguranju.

Sastanku, ispred Fonda PIO Republike Srpske prisustvovao je i pomoćnik direktora Fonda PIO Republike Srpske Radan Nikolić.

Tokom sastanka razmatrani su sistemi socijalnog osiguranja obje zemlje, relevantni zakonodavni okviri, kao i ključni principi budućeg sporazuma.

To uključuje primjenjivo zakonodavstvo, koordinaciju sistema, administrativnu saradnju te zaštitu podataka u skladu sa GDPR standardima.

Delegacije su izrazile spremnost za nastavak konstruktivnog dijaloga krajem godine. Cilj je unapređenje saradnje i zaštite prava osiguranika u obje države, saopšteno je iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO priznao grešku i penzionisao teško oboljelu ženu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske poništio je sopstveno rješenje kojim je teško bolesnoj osiguranici iz Berkovića sa autoimunom degenerativnom bolešću odbio odlazak u invalidsku penziju.

Osiguranica, koju su prvobitno poslali na liječenje, iako su imali sve nalaze koji potvrđuju da više nije sposobna za rad, ovih dana bi trebalo da dobije svoju prvu penziju. Takođe, ona bi trebala da dobije i zaostatke od početka ove godine. Od početka godine trebalo je da bude penzionisana.

Prije pokretanja upravnog spora protiv Fonda PIO, zahtjev osiguranice je odbijen pred prvostepenom u Trebinju i drugostepenom komisijom u Bijeljini, piše Capital.

Obje komisije su prethodno u svojim rješenjima navodile da u njenom slučaju “nisu iscrpljene sve mogućnosti liječenja i medicinske rehabilitacije”. Zbog toga se zahtijevao nastavak ambulantno-bolničkog liječenja, iako su nalazi pokazivali drugačije.

Fond u prvostepenom postupku uopšte nije htio da odgovori na činjenicu da je zdravlje ove žene toliko narušeno da ne može da se kreće i da joj je vid značajno oslabio, što je tada bilo potkrijepljeno medicinskom dokumentacijom.

Nakon što su je komisije Fonda odbile, ona je pokrenula upravni spor. Nato toga je sudija Okružnog suda u Trebinju presudila u njenu korist. Ukazala je i na nehumanu i nezakonitu praksu kojom se radnici šalju na vječita liječenja da bi se što kasnije penzionisali.

Epilog presude je ekspresno penzionisanje sa stoodstotnom invalidnošću.

“Utvrđena je djelimična saglasnost sa nalazom. Ali ne i sa ocjenom prvostepenog organa kojim je utvrđeno da kod osiguranice liječenje nije završeno (i koji je odbio penzionisanje zbog invalidnosti). Ocjena glasi da postoji stoodstotna invalidnost zbog bolesti. Tačnije gubitak radne sposobnosti i ona nastupa od 27. januara 2026. godine“, navodi se u rješenju Fonda PIO.

Nezakonita i nehumana praksa Fonda PIO

Ovo znači da će osiguranica dobiti i sve zaostale penzije od januara naovamo.

Advokat osiguranice Din Tešić, kaže da su nedvosmisleno dokazali postojanje nezakonite i nehumane prakse Fonda PIO.

“Očekujemo da će Fond PIO ispuniti svoje obaveze. Klijentkinja mi je javila da su je već pozvali i tražili podatke o tekućem računu. Uspjeli smo dokazati da ona ima pravo na invalidsku penziju i da je slanje na liječenje, kako je njihova komisija prvobitno odlučila, bilo nezakonito“, kaže Tešić.

Ističe da je u ovoj presudi najbitnije to što su uspjeli da dokažu da se građani ipak mogu izboriti za svoja prava.

Donoseći presudu sutkinja Milena Kundačina uputila je ozbiljne kritike na račun Fonda PIO RS. Ocijenila je da se njihove odluke o radnoj sposobnosti ne mogu temeljiti na ignorisanju medicinskih dokaza.

Direktor Fonda PIO Mladen Milić rekao je tada da ovakva praksa ne postoji, ali da će njen slučaj biti ponovo razmotren.

Podijeli tekst sa drugima na:

Broj penzionera stalno raste, u maju ih je 589 više nego u aprilu

Isplata penzija u Republici Srpskoj završena je ponedjeljak. I ovaj mjesec, kao i svih prethodnih, raste broj penzionera. U maju, penziju je primilo 295.130 korisnika, a to je 589 penzionera više nego u aprilu.

Možda vas zanima i ovo:

U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Za isplatu penzija za maj potrebno je 178,06 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,20 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 697,62 KM, što čini 42,46% prosječne plate u Republici Srpskoj, koja iznosi 1.643 KM. Drugim riječima, prosječan penzioner prima manje od polovine prosječne plate.

Iznos medijalne penzije — ona koja dijeli sve penzionere na pola — je 549,47 KM, što znači da više od polovine penzionera prima manje od 550 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 i više godina, prosječna penzija iznosi 1.052,94 KM, što je 64,09% od prosječne plate. Iznos najveće penzije u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika za maj čine starosne penzije sa 64,77%, porodične sa 23,50%, invalidske sa 11,68% i ostala prava sa svega 0,05%.

Broj osiguranika u maju iznosi 336.557, a stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — ostaje na 1,14. To znači da jedan penzioner dolazi na svega 1,14 osiguranika, što je izuzetno nizak odnos i ukazuje na opterećenost penzijskog sistema.

Prihod od doprinosa u maju iznosio je 145,01 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda bili 145,13 miliona KM, znatno manje od od 180,2 miliona KM koliko je trebalo za isplatu, navedeno je u dokumentu Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO upozorio je penzionere na mogućnost prevare

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske obavijestio je, penzionere da sa kompanijom “LETIĆ Woltex d.o.o.” sa adresom u Novom Sadu nemaju ugovor. Naglašavaju da nemaju ni uspostavljen bilo kakav oblik poslovne saradnje.

“U proteklom periodu Fond je zaprimio informacije da se navedeno pravno lice u komunikaciji sa korisnicima poziva na saradnju sa Fondom”, navodi se u saopštenju Fonda.

Napominju da Fond PIO nema bilo kakav vid poslovne saradnje sa tom kompanijom i da svako pozivanje u ime Fonda ne predstavlja istinu.

“Pozivamo korisnike prava – penzionere da budu oprezni i da ne nasjedaju na eventualne pozive u kojima se navodi bilo kakva poslovna saradnja sa Fondom. To treba odmah da prijave u najbližu poslovnicu Fonda ili organima Ministarstva unutrašnjih poslova”, poručili su iz Fonda.

Ističu da će Fond i ubuduće na svako neosnovano pozivanje na poslovnu saradnju reagovati i preduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom.

Možda vas zanima i ovo:

M:tel upozorava korisnike na mogućnost prevare: Budite pažljivi

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić razgovarao sa penzionerima u Banjaluci i Prijedoru

Mladen Milić, direktor Fonda PIO razgovarao je sa penzionerima u Prijedoru i Banjaluci.

On je nakon sastanka izjavio da je direktna komunikacija sa penzionerima najbolji način da se čuju njihovi problemi, prijedlozi i očekivanja.

Tema bile penzije i zdravstveno osiguranje

Tokom dvočasovnog otvorenog razgovora sa članovima Udruženja, tema su bili standard penzionera, usklađivanje penzija. Takođe, bilo je govora i o izmjenama propisa, zdravstvenom osiguranju, srazmjernim penzijama, cijenama lijekova, kao i rad udruženja penzionera.

”Razgovarali smo otvoreno o svim pitanjima koja su važna za penzionere – od usklađivanja penzija i izmjena propisa do zdravstvenog osiguranja, cijena lijekova i svakodnevnih problema sa kojima se suočava najstarija populacija”, izjavio je Milić.

On je naglasio da su tokom sastanka izneseni brojni konstruktivni prijedlozi. Iznesene su i inicijative koje mogu doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Republici Srpskoj.

”Imali smo veoma kvalitetan i sadržajan razgovor, uz dobre i konstruktivne prijedloge, ali i obostrano zadovoljstvo ovakvim načinom komunikacije”, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske nakon sastanka u Banjaluci.

”Važno je da penzioneri imaju priliku da postave pitanja, iznesu probleme i dobiju konkretne odgovore. Samo kroz otvoren dijalog možemo raditi na poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života”, zaključio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na: