Više od pola penzionera u Srpskoj prima manje od 550 KM

Više od pola penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od 548,75 KM.

Ovo se, između ostalog, navodi u Statističkom biltenu Fonda PIO za jun 2026. godine.

Iz biltena se može zaključiti da i broj penzionera stalno raste. U junu ih je bilo 548 više nego u maju. U junu je penziju primilo 295.678 korisnika, dok ih je u maju bilo 295.130.

I u maju je bilo 589 penzionera više nego u aprilu. <<<Opširnije

Za isplatu junskih penzija Fondu PIO Republike Srpske bilo je potrebno 178,35 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,48 miliona KM u bruto iznosu. To je više nego mjesec ranije kada je za isplatu izdvojeno 178,06 miliona KM neto.

Prosječna samostalna penzija u junu iznosi 697,98 KM, što je tek malo više nego u maju kada je penzija iznosila 697,62 KM. Ipak, u odnosu na prosječnu platu u Republici Srpskoj, koja je u prethodnom mjesecu iznosila 1.682 KM, prosječna penzija čini svega 41,50% plate.

To je manje nego u maju, kada je taj odnos bio 42,46%, jer su plate rasle brže od penzija.

Za pun radni staž od 40 i više godina, prosječna starosna penzija iznosi 1.053,78 KM, odnosno 62,65% prosječne plate. Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika u junu čine starosne penzije sa učešćem od 64,83%, porodične penzije sa 23,46%, invalidske sa 11,66% i ostala prava sa svega 0,05%.

Prosječna starost u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,09 godina, a na invalidsku 52,46 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,47, a porodičnu 16,39 godina.

Broj osiguranika u junu iznosi 337.484, što je 927 više nego u maju kada ih je bilo 336.557.

Stopa zavisnosti odnosno omjer broja osiguranika i broja penzija ostaje na 1,14, što znači da na svakog penzionera dolazi tek 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose.

Riječ je o izuzetno niskom odnosu koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Koliko novca ulazi, a koliko izlazi iz Fonda

Prihod od doprinosa u junu iznosio je 152,77 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uključujući i ostale prihode, iznosili 153,04 miliona KM. To je znatno više nego u maju, kada je prihod od doprinosa bio 145,01 milion KM.

Hiljade zahtjeva čeka na rješavanje

Fond je u junu primio 2.281 zahtjev za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije. Riješio je 2.142, dok je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.100 zahtjeva ove vrste.
Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 4.720, a riješeno 4.613 ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju juna iznosi 2.825.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mladen Milić: Svi penzioni sistemi su u nezavidnoj situaciji

Od avgusta ove godine, najniža penzija u Srpskoj iznosiće 361,75 KM.

Podsjetimo, u januaru ove godine penzije su povećane za 6,45%.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Srpske, nedavno je priznao da povećanje penzija nije dovoljno.

“Međutim, od 2013, imali smo 10 redovnih i 15 vanrednih povećanja. U ovom periodu, penzije su nominalno povećane za 86%, a efektivno za 116% ” naglasio je Milić.

Podsjetio je da je junska prosječna penzija iznosila 698 KM.

“Naglasio bih da svega 7,8% ili oko 19.500 penzionera, od ukupno 295.000, ima pun staž od 40 godina. Svi ostali imaju manje, što utiče na iznos prosječne penzije. Prosječna penzija onih koji imaju puni staž osiguranja, iznosi 1.048”,  rekao je Milić i dodao da je to hendikep, kada je u pitanje penzioni sistem Srpske.

Svi penzioni sistemi su u nezavidnoj situaciji

Naglasio je da se, s druge strane, svi penzijski sistemi bivše Jugoslavije nalaze u nezavidnoj situaciji.

“Dolazi do nedostatka novca za isplatu penzija. U Evropi, trenutno, samo Luksemburg i Norveška uspijevaju da iz doprinosa isplate penziju, odnosno, bez dotacija iz budžeta. Austrija, koja je ekonomska sila, mjesečno milijardu i 50 miliona evra domiruje za penzije, za oko dva miliona korisnika prava. Razlog ovakve situacije su demografski problemi, odnosno, nizak natalitet, produžen životni vijek, sve manje radnika…” ističe Milić.

Prema njegovim riječima, u Srpskoj je prošle godine bilo samo 27 osiguranika više u odnosu na kraj 2024.

“S druge strane, bilo je oko 5.300 penzionera više, što je rast od 2,5% u odnosu na prethodnu godinu. Za 6 mjeseci ove godine, imamo oko 2.000 osiguranika više nego u decembru lane”, kaže Milić.

Naglašava kod nas država domiruje oko 12,5% sredstava za isplatu penzija, a da ostalo ide iz doprinosa. Dodaje da u Crnoj Gori iz doprinosa ide samo 46% što, dugoročno, nije održivo.

“Primjera radi, povećanje penzija od 1%, jeste 1,8 miliona KM mjesečno, odnosno, 20 miliona godišnje. A da ne govorimo o povećanju od 10 odsto… Vidjećete, a ne bih volio da se to desi, ali, nažalost, neki koji sada nenormalno i nerealno povećavaju penzije, već su u dubokom deficitu. U vrlo bliskom periodu, to će im se vratiti kao bumerang. Uzrokovaće prvo kašnjenje, a onda i prestanak isplate penzija za nekoliko mjeseci”, upozorio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko morate primati penziju da biste vratili ono što ste uplatili?

Skoro 18 godina. Toliko bi, prema aktuelnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, prosječan radnik sa punim radnim stažom trebalo da prima penziju kako bi kroz mjesečne isplate dobio približno onoliko novca koliko je tokom radnog vijeka uplatio u sistem kroz doprinose.

Drugim riječima, granica se nalazi na 213,36 mjeseci života u penziji. Tek nakon toga, posmatrano isključivo kroz zbir uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija, penzioner počinje da prima više nego što je kroz svoj rad izdvojio za penzijsko osiguranje.

To je računica koju su za BL portal iznijeli iz Fonda PIO Republike Srpske, objašnjavajući kako danas izgleda finansijska slika prosječnog penzionera i osiguranika.
Do ovog broja dolazi se jednostavnom, ali vrlo ilustrativnom matematikom.

Polazna osnova je prosječna bruto plata za maj ove godine, koja je iznosila 2.530 KM. Na taj iznos obračunava se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto. To znači da se svakog mjeseca u penzijski sistem po jednom zaposlenom uplati 468,05 KM.

Kada se isti iznos projektuje na puni radni vijek od 40 godina, dobija se cifra koja mnogima djeluje iznenađujuće.

“Iznos doprinosa za 40 godina staža osiguranja iznosi ukupno 224.664,00 KM. To je ako se uzme u obzir iznos uplaćenih doprinosa za maj ove godine”, navode iz Fonda PIO RS.
Međutim, taj novac ne čeka radnika na posebnom računu.

Penzijski sistem Republike Srpske funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti. To znači da doprinosi koje današnji radnici uplaćuju ne ostaju sačuvani za njihove penzionerske dane. Taj novac se odmah koristi za isplatu penzija sadašnjim korisnicima.

Kada današnji zaposleni odu u penziju, njihove penzije finansiraće nove generacije radnika.

Upravo zato se često postavlja pitanje koliko dugo penzioner mora da prima penziju da bi kroz isplate dobio iznos približno jednak onome što je tokom radnog vijeka uplatio kroz doprinose.

Odgovor zavisi od visine penzije.

Prema podacima Fonda PIO RS, prosječna samostalna starosna penzija za korisnike sa 40 godina staža osiguranja, bez srazmjernih penzija, u maju je iznosila 1.052,94 KM.
Na osnovu tog iznosa napravljena je procjena vremena potrebnog da zbir isplaćenih penzija dostigne ukupno uplaćene doprinose.

“Procjena prosječnog vremenskog perioda korišćenja prava na bazi uplaćenog doprinosa od 224.664,00 KM i prosječne penzije od 1.052,94 KM je 213,36 mjeseci, odnosno 17,78 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Statistika pokazuje i kakvi su današnji penzioneri u Republici Srpskoj.

“Prosječna starosna samostalna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 776,17 KM. Kada se pogleda istorija rada naših osiguranika, prosječan penzijski staž korisnika starosne penzije iznosi 32,36 godine”, navode iz Fonda PIO RS.

Na kraju, ova računica ne predstavlja iznos koji je pojedinac “uštedio”, niti stanje njegovog ličnog računa, već ilustraciju načina na koji funkcioniše sistem međugeneracijske solidarnosti.

Ipak, broj od 213 mjeseci ostaje najplastičniji pokazatelj odnosa između onoga što prosječan radnik tokom radnog vijeka izdvoji za penzijsko osiguranje i onoga što kasnije kroz penziju može da očekuje da će primiti.

Za nekoga će taj prag biti dostignut i premašen. Drugi će penziju koristiti znatno kraće. Upravo zato, u penzijskom sistemu vrijeme često postaje jednako važan faktor kao i novac.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sporazumu o socijalnom osiguranju između BiH i Holandije sve izvjesniji

U Sarajevu je 23. i 24. juna 2026. godine održan preliminarni sastanak delegacija BiH i Kraljevine Holandije u vezi sa početkom pregovora o zaključivanju Sporazuma o socijalnom osiguranju.

Sastanku, ispred Fonda PIO Republike Srpske prisustvovao je i pomoćnik direktora Fonda PIO Republike Srpske Radan Nikolić.

Tokom sastanka razmatrani su sistemi socijalnog osiguranja obje zemlje, relevantni zakonodavni okviri, kao i ključni principi budućeg sporazuma.

To uključuje primjenjivo zakonodavstvo, koordinaciju sistema, administrativnu saradnju te zaštitu podataka u skladu sa GDPR standardima.

Delegacije su izrazile spremnost za nastavak konstruktivnog dijaloga krajem godine. Cilj je unapređenje saradnje i zaštite prava osiguranika u obje države, saopšteno je iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO priznao grešku i penzionisao teško oboljelu ženu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske poništio je sopstveno rješenje kojim je teško bolesnoj osiguranici iz Berkovića sa autoimunom degenerativnom bolešću odbio odlazak u invalidsku penziju.

Osiguranica, koju su prvobitno poslali na liječenje, iako su imali sve nalaze koji potvrđuju da više nije sposobna za rad, ovih dana bi trebalo da dobije svoju prvu penziju. Takođe, ona bi trebala da dobije i zaostatke od početka ove godine. Od početka godine trebalo je da bude penzionisana.

Prije pokretanja upravnog spora protiv Fonda PIO, zahtjev osiguranice je odbijen pred prvostepenom u Trebinju i drugostepenom komisijom u Bijeljini, piše Capital.

Obje komisije su prethodno u svojim rješenjima navodile da u njenom slučaju “nisu iscrpljene sve mogućnosti liječenja i medicinske rehabilitacije”. Zbog toga se zahtijevao nastavak ambulantno-bolničkog liječenja, iako su nalazi pokazivali drugačije.

Fond u prvostepenom postupku uopšte nije htio da odgovori na činjenicu da je zdravlje ove žene toliko narušeno da ne može da se kreće i da joj je vid značajno oslabio, što je tada bilo potkrijepljeno medicinskom dokumentacijom.

Nakon što su je komisije Fonda odbile, ona je pokrenula upravni spor. Nato toga je sudija Okružnog suda u Trebinju presudila u njenu korist. Ukazala je i na nehumanu i nezakonitu praksu kojom se radnici šalju na vječita liječenja da bi se što kasnije penzionisali.

Epilog presude je ekspresno penzionisanje sa stoodstotnom invalidnošću.

“Utvrđena je djelimična saglasnost sa nalazom. Ali ne i sa ocjenom prvostepenog organa kojim je utvrđeno da kod osiguranice liječenje nije završeno (i koji je odbio penzionisanje zbog invalidnosti). Ocjena glasi da postoji stoodstotna invalidnost zbog bolesti. Tačnije gubitak radne sposobnosti i ona nastupa od 27. januara 2026. godine“, navodi se u rješenju Fonda PIO.

Nezakonita i nehumana praksa Fonda PIO

Ovo znači da će osiguranica dobiti i sve zaostale penzije od januara naovamo.

Advokat osiguranice Din Tešić, kaže da su nedvosmisleno dokazali postojanje nezakonite i nehumane prakse Fonda PIO.

“Očekujemo da će Fond PIO ispuniti svoje obaveze. Klijentkinja mi je javila da su je već pozvali i tražili podatke o tekućem računu. Uspjeli smo dokazati da ona ima pravo na invalidsku penziju i da je slanje na liječenje, kako je njihova komisija prvobitno odlučila, bilo nezakonito“, kaže Tešić.

Ističe da je u ovoj presudi najbitnije to što su uspjeli da dokažu da se građani ipak mogu izboriti za svoja prava.

Donoseći presudu sutkinja Milena Kundačina uputila je ozbiljne kritike na račun Fonda PIO RS. Ocijenila je da se njihove odluke o radnoj sposobnosti ne mogu temeljiti na ignorisanju medicinskih dokaza.

Direktor Fonda PIO Mladen Milić rekao je tada da ovakva praksa ne postoji, ali da će njen slučaj biti ponovo razmotren.

Podijeli tekst sa drugima na:

Broj penzionera stalno raste, u maju ih je 589 više nego u aprilu

Isplata penzija u Republici Srpskoj završena je ponedjeljak. I ovaj mjesec, kao i svih prethodnih, raste broj penzionera. U maju, penziju je primilo 295.130 korisnika, a to je 589 penzionera više nego u aprilu.

Možda vas zanima i ovo:

U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Za isplatu penzija za maj potrebno je 178,06 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,20 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 697,62 KM, što čini 42,46% prosječne plate u Republici Srpskoj, koja iznosi 1.643 KM. Drugim riječima, prosječan penzioner prima manje od polovine prosječne plate.

Iznos medijalne penzije — ona koja dijeli sve penzionere na pola — je 549,47 KM, što znači da više od polovine penzionera prima manje od 550 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 i više godina, prosječna penzija iznosi 1.052,94 KM, što je 64,09% od prosječne plate. Iznos najveće penzije u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika za maj čine starosne penzije sa 64,77%, porodične sa 23,50%, invalidske sa 11,68% i ostala prava sa svega 0,05%.

Broj osiguranika u maju iznosi 336.557, a stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — ostaje na 1,14. To znači da jedan penzioner dolazi na svega 1,14 osiguranika, što je izuzetno nizak odnos i ukazuje na opterećenost penzijskog sistema.

Prihod od doprinosa u maju iznosio je 145,01 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda bili 145,13 miliona KM, znatno manje od od 180,2 miliona KM koliko je trebalo za isplatu, navedeno je u dokumentu Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO upozorio je penzionere na mogućnost prevare

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske obavijestio je, penzionere da sa kompanijom “LETIĆ Woltex d.o.o.” sa adresom u Novom Sadu nemaju ugovor. Naglašavaju da nemaju ni uspostavljen bilo kakav oblik poslovne saradnje.

“U proteklom periodu Fond je zaprimio informacije da se navedeno pravno lice u komunikaciji sa korisnicima poziva na saradnju sa Fondom”, navodi se u saopštenju Fonda.

Napominju da Fond PIO nema bilo kakav vid poslovne saradnje sa tom kompanijom i da svako pozivanje u ime Fonda ne predstavlja istinu.

“Pozivamo korisnike prava – penzionere da budu oprezni i da ne nasjedaju na eventualne pozive u kojima se navodi bilo kakva poslovna saradnja sa Fondom. To treba odmah da prijave u najbližu poslovnicu Fonda ili organima Ministarstva unutrašnjih poslova”, poručili su iz Fonda.

Ističu da će Fond i ubuduće na svako neosnovano pozivanje na poslovnu saradnju reagovati i preduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom.

Možda vas zanima i ovo:

M:tel upozorava korisnike na mogućnost prevare: Budite pažljivi

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić razgovarao sa penzionerima u Banjaluci i Prijedoru

Mladen Milić, direktor Fonda PIO razgovarao je sa penzionerima u Prijedoru i Banjaluci.

On je nakon sastanka izjavio da je direktna komunikacija sa penzionerima najbolji način da se čuju njihovi problemi, prijedlozi i očekivanja.

Tema bile penzije i zdravstveno osiguranje

Tokom dvočasovnog otvorenog razgovora sa članovima Udruženja, tema su bili standard penzionera, usklađivanje penzija. Takođe, bilo je govora i o izmjenama propisa, zdravstvenom osiguranju, srazmjernim penzijama, cijenama lijekova, kao i rad udruženja penzionera.

”Razgovarali smo otvoreno o svim pitanjima koja su važna za penzionere – od usklađivanja penzija i izmjena propisa do zdravstvenog osiguranja, cijena lijekova i svakodnevnih problema sa kojima se suočava najstarija populacija”, izjavio je Milić.

On je naglasio da su tokom sastanka izneseni brojni konstruktivni prijedlozi. Iznesene su i inicijative koje mogu doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Republici Srpskoj.

”Imali smo veoma kvalitetan i sadržajan razgovor, uz dobre i konstruktivne prijedloge, ali i obostrano zadovoljstvo ovakvim načinom komunikacije”, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske nakon sastanka u Banjaluci.

”Važno je da penzioneri imaju priliku da postave pitanja, iznesu probleme i dobiju konkretne odgovore. Samo kroz otvoren dijalog možemo raditi na poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života”, zaključio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner štrajkuje glađu, u Fondu kažu da je sve po zakonu

Fond PIO Republike Srpske je u reagovanju na medijske objave povodom protesta Radoslava Milićevića istakao da se u ovom slučaju ne radi o jednostranom ili proizvoljnom postupanju Fonda. U pitanju je upravni i sudski postupak koji traje više godina.

Inače, pojedini mediji izvijestili su da je Milićević danas pred poslovnicom Fonda PIO u Banjaluci otpočeo štrajk glađu.

Problem je kako kaže Milićević to što mu je umanjena penzija. Kaže da je 2014. godine penzionesan i da mu je umjesto 700 i nešto maraka, obračunata penzija od 595 KM.

Nadležni organi i sudovi donosili su više odluka i potvrđivali zakonitost postupanja Fonda PIO, navodi se u saopštenju.

“Smatramo da je netačno i nepotpuno predstavljati ovaj slučaj kao pitanje `samovoljnog umanjenja penzije`, bez navođenja činjenice da su nadležni sudovi u više navrata razmatrali predmet i donosili odluke u konkretnom postupku”, ističu iz Fonda.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su naglasili da postupaju isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja i u skladu sa odlukama sudova. Medije su pozvali da prilikom izvještavanja javnosti uzmu u obzir cjelokupnu pravnu i činjeničnu hronologiju predmeta.

Iz Fonda PIO su posebno ukazali na činjenicu da su u ovom predmetu donošene presude Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda Republike Srpske, koje su od značaja za potpuno i objektivno informisanje javnosti.

Tužba odbijena kao neosnovana

Okružni sud u Banjaluci je 3. novembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 15. februara 2019. godine. Obrazloženje da je osporeni akt pravilan i zakonit.

Presudom od 26. novembra 2020. godine Okružni sud u Banjaluci je odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 3. oktobra 2019. godine. Takođe, naveli su da je  osporeni akt pravilan i zakonit.

Vrhovni sud Republike Srpske je presudom od 18. avgusta 2022. godine odbio zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda. I Vrhovni sud naveo je da je osporeni akt Fonda pravilan i na zakonu zasnovan.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. oktobra 2024. godine odbijena je tužba imenovanog protiv rješenja Fonda od 18. decembra 2023. godine.

Postupak koji je trenutno u toku odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen 14. novembra 2024. godine. O tome Vrhovni sud Republike Srpske još nije donio odluku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Ukupna potraživanja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske po osnovu doprinosa smanjena su sa 446,25 miliona KM koliko su iznosila krajem 2024. godine na 339,56 miliona KM na dan 31. decembra 2025. godine, što predstavlja smanjenje od više od 106 miliona KM ili oko 24 odsto.

Apsolutno najveći doprinos ovom padu dao je javni sektor. Posebno javne zdravstvene ustanove, čiji je dug drastično smanjen. Sa 136 miliona KM na svega 31,7 miliona KM, što je smanjenje od gotovo 105 miliona KM u jednoj godini. Ukupan dug javnog sektora pao je sa 173,7 na 71 milion KM, dok je dug privatnog sektora ostao gotovo nepromijenjen – sa 272,5 na 268,6 miliona KM.

Podsjećanja radi, u prethodnom peridu Vlada je izmirila dug za brojne zdravstvene ustanove. <<< Opširnije

Posebno je zanimljiv podatak o reprogram obavezama, koji je u dokumentu Fonda naveden kao iznos od 203,69 miliona KM krajem 2024, a koji je do kraja 2025. spao na 76,2 miliona KM. To sugeriše da su mnogi dužnici izmirili ili značajno smanjili dugove koji su bili predmet reprogramiranja.

U dokumentu Fonda PIO koji je u posjedu Penzionerskog centra se navodi da su potraživanja na dan 31.12.2025. godine iznosila 339,5 miliona KM. Od toga iznosa na kamate se odnosi 84,1 milion KM, a 255,4 miliona na osnovni dug.

Dokument pokazuje i rast naplate doprinosa. U 2025. godini evidentirano je 1,74 milijarde KM uplaćenih doprinosa. U poređenju sa  1,54 milijarde KM godinu ranije, to je značajno više. Razlog tome je rast minimalne i prosječne plate. U 2024. godini prosječna uplata doprinosa bila je na platu od 1.368 KM, a u 2025. godini 1.479 KM

Podijeli tekst sa drugima na: