Građani Srpske kupuju sve manje hrane

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kaže statistika o penzijama isplaćenim u martu

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 696,94 KM – a svaki penzioner prima je u prosjeku više od 17 godina

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je statističke podatke za mart 2026. godine. Ovi podaci govore o tome ko i koliko prima penziju, koliko novca Fond prikuplja i troši, te kako izgleda rad na rješavanju zahtjeva. Donosimo pregled najvažnijih informacija – jasno i bez komplikovanih pojmova.

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Na kraju marta 2026. godine, u Republici Srpskoj ukupno je bilo 293.809 korisnika penzija.

Od toga:

  • 189.763 prima starosnu penziju (odlazak u penziju po godinama starosti i staža) – to je gotovo dvije trećine svih penzionera
  • 34.491 prima invalidsku penziju
  • 69.406 prima porodičnu penziju (udovice, udovci i djeca umrlih osiguranika)

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM. Međutim, vrijedi znati da je medijalna penzija – ona koja dijeli sve penzionere na pola – niža i iznosi 550,68 KM. To znači da polovina penzionera prima manje od tog iznosa.

Penzioneri koji su ostvarili 40 i više godina staža primaju znatno više: prosječna starosna penzija za 40 godina staža osiguranja iznosi 1.050,09 KM, a za 40 godina penzijskog staža 1.011,13 KM.

Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Kolika je najniža penzija?

Najniži iznos penzije zavisi od dužine staža:

  •  Najniža penzija do 15 godina 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina559,10 KM
  • 40 i više godina698,89 KM

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru 2026. iznosila je 1.649 KM. Prosječna penzija (696,94 KM) čini 42,26% te plate – dakle, penzioneri u prosjeku primaju manje od polovine prosječne plate. Oni sa 40 godina staža primaju nešto bolje – njihova penzija odgovara 63,68% prosječne plate.

Koliko dugo se prima penzija?

Podaci pokazuju da se penzija u prosjeku prima dosta dugo:

Starosnu penziju prima se u prosjeku 17 godina i 4 mjeseca

Invalidsku penziju 19 godina i 6 mjeseci

Porodičnu penziju 16 godina i 4 mjeseca

Prosječna starost pri odlasku u starosnu penziju je 62 godine, a pri priznavanju invalidske penzije 52 godine.

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

U martu 2026. u Republici Srpskoj bilo je 336.646 aktivnih osiguranika (zaposlenih i ostalih koji plaćaju doprinos).

Naspram skoro 294.000 penzionera, to znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 osiguranika. Ovaj omjer – poznat kao “stopa zavisnosti” – pokazuje koliko je penzijski sistem opterećen.

Novac: prihodi i rashodi Fonda

U martu 2026, Fond je prikupio ukupno 152.232.832 KM – od toga je ogromna većina (152 miliona KM) došla od doprinosa iz plata zaposlenih, po stopi od 18,5% na bruto platu.

Za isplatu penzija u tom mjesecu potrošeno je 177.765.725 KM neto (odnosno 179.899.480 KM bruto). To znači da su rashodi bili viši od prihoda od doprinosa za oko 25,5 miliona KM, što je uobičajena situacija u sistemima koji se oslanjaju i na budžetske transfere.

Gledano za cijelu 2025. godinu, prihodi Fonda od doprinosa i ostalih izvora iznosili su oko 1,75 milijardi KM, što je 9,4% bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske.

Šta je sa zahtjevima za penziju?

U martu 2026. Fond je primio 2.623 zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, a riješio je 2.669 zahtjeva – što znači da je riješeno više nego što je pristiglo. Na čekanju je ostalo 1.887 zahtjeva koji su stariji.

Pored zahtjeva za penziju, zaprimljeno je još 5.399 ostalih zahtjeva (razne potvrde, promjene podataka i slično), od kojih je riješeno 5.348.

Podaci su preuzeti iz Statističkog biltena Fonda PIO Republike Srpske za mart 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u Srpskoj najčešće ide u invalidsku penziju?

Maligne, duševne i kardiovaskularne bolesti, kao i bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva i bolesti nervnog sistema najčešći su uzroci gubitka radne sposobnosti u Republici Srpskoj.

Prema podacima Fonda PIO, lani je u invalidsku penziju otišlo više od 1.500 osoba.

U postupku rješavanja zahtjeva za  invalidsku penziju prošle godine izvršeno je ukupno 6.245 ocjena radne sposobnosti. To je u odnosu na prethodnu godinu manje za 191.

“Na domaće osiguranje odnosilo se 5.102 ili 81,7 odsto zahtjeva, dok je sa ino nosiocima osiguranja usaglašavano 1.143 ili 18,3 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti. Nastanak invalidnosti odnosno gubitak radne sposobnosti, ljekari vještaci Fonda su utvrdili u 1.507 slučajeva ili 24,1 odsto od ukupnog broja vještačenja. Od toga je 1.118 ili 74,2 odsto u domaćem, a 389 odnosno 25,8 odsto u ino osiguranju”, naveli su oni.

Prema njihovim podacima gubitak radne sposobnosti kao posljedica bolesti u 2025. godini najčešće se pojavljivao kod:

• malignih bolesti, 309 slučaja ili 20,5 odsto,
• duševnih bolesti, 291 slučaj ili 19,3 odsto,
• kardiovaskularnih bolesti, 281 slučaj ili 18,6 odsto,
• bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, 165 slučaja ili 10,9 odsto,
• bolesti nervnog sistema, 157 slučaja ili 10,4 odsto.

PROČITAJTE JOŠ: Skok broja invalidskih penzionera u Srpskoj – detaljna analiza

“Maligne bolesti zajedno sa duševnim i kardiovaskularnim oboljenjima čine čak 58,5 odsto uzroka nastanka invalidnosti. Odnosno gubitka radne sposobnosti, što predstavlja izuzetno visok procenat. Dok su u većini država regiona i u Evropi kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti, u Srpskoj već više od deceniju odnosno od 2012. godine maligne bolesti zauzimaju vodeće mjesto”, istakli su iz Fonda PIO.

Ko ostvaruje pravo na invalidsku penziju?”

Oni navode da se kroz duži vremenski period uočava blagi trend smanjenja broja slučajeva oboljelih od malignih bolesti.

“Tako je 2013. godine registrovano 449 slučajeva. 2023. godine 397, 2024. godine 384, a i 2025. 309 slučajeva malignih oboljenja. Iako je riječ o blagom padu, maligne bolesti i dalje ostaju najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti”, kažu oni.

Iz Fonda PIO dodaju da je gubitak radne sposobnosti kao posljedica povrede na radu u 2025. godini nastao u 76 slučaja ili 5,05 odsto.

“U postupcima vještačenja koji su provedeni, invalidnost nije utvrđena u 388 predmeta. U 3.420 slučajeva postupak još uvijek traje jer liječenje nije okončano. Smanjena radna sposobnost evidentirana je u 896 slučaja. Postojanje opasnosti od nastanka invalidnosti 28, dok je u četiri predmeta ispitivanje još u toku”, objašnjavaju oni.

Iz Fonda tvrde da organizaciona struktura, koja uključuje odjeljenja različitih nivoa vještačenja, omogućava objektivnu i preciznu provjeru.To ne daje prostor za nepravilnosti u radu.

“Nastavak takvog pristupa, uz naglasak na prevenciji, predstavlja ključni korak ka očuvanju radne sposobnosti”, kažu oni.

Podijeli tekst sa drugima na: