Ko ima pravo na invalidsku penziju u Republici Srpskoj?

Fond PIO Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2026. godine odobrio je 546 invalidskih penzija. To je za 88 manje nego u istom periodu prošle godine.

Prosječna penzija iznosi 603,49 KM

Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, od 1. januara do 30. juna ove godine pravo na invalidsku penziju ostvarilo je 546 osiguranika. U istom periodu 2025. godine to pravo steklo 634 osiguranika.

“To predstavlja pad od 13,88 odsto, što ukazuje na nastavak trenda smanjenja broja novih korisnika ovog prava”, navode iz Fonda.

Kako dodaju, prosječna samostalna invalidska penzija u Republici Srpskoj za jun 2026. godine iznosi 603,49 KM.

Invalidsku penziju primaju ukupno 34.482 korisnika

“Invalidsku penziju trenutno primaju ukupno 34.482 korisnika u Republici Srpskoj, a riječ je o jednoj od tri osnovne vrste penzija koje se ostvaruju u okviru sistema penzijskog i invalidskog osiguranja”, navode oni.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno smanjenje broja novoodobrenih invalidskih penzija za 13,88 odsto, odnosno za 88 korisnika.

Ko ima pravo na invalidsku penziju?

“Pravo na invalidsku penziju ostvaruje osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti, utvrđen od strane organa vještačenja Fonda PIO, nastao prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima najmanje pet godina staža osiguranja ili 10 godina penzijskog staža”, navode oni.

Kako dodaju, osiguranik do 35 godina života ostvaruje pravo ukoliko ima najmanje dvije godine staža osiguranja.

“Ukoliko je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo na penziju stiče se bez obzira na dužinu staža. Osiguranik nakon 58. godine života, kome je utvrđena smanjena radna sposobnost sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, takođe može ostvariti pravo uz navedene uslove”, navode iz Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Kako se određuje iznos invalidske penzije?

Naime, iznos invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija. Na osnovu ličnog koeficijenta, penzijskog staža i vrijednosti opšteg boda, u skladu sa članom 61. Zakona o PIO.

Ukoliko osiguranik ima manje od 15 godina staža, iznos invalidske penzije se određuje za staž od 15 godina (član 62). U slučaju invalidnosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti penzija se određuje za staž od 40 godina (član 63).

Formula za obračun invalidske penzije glasi:

Iznos invalidske penzije = Lični koeficijent × Penzijski staž × Vrijednost opšteg boda.

Šta znači gubitak radne sposobnosti?

Gubitak radne sposobnosti postoji kada nadležni organ utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da obavlja posao koji je radio prije nastanka invalidnosti, niti bilo koji drugi posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi ili radnom iskustvu. Takođe, smatra se da je radna sposobnost izgubljena i kada se lice ne može osposobiti za druge poslove prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom. U tom slučaju ispunjen je jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje prava na invalidsku penziju.

Može li korisnik invalidske penzije raditi?

Pravo na invalidsku penziju zasniva se na utvrđenom potpunom gubitku radne sposobnosti. Ukoliko se naknadno utvrdi da korisnik može da radi ili ostvaruje prihode po osnovu rada, to može predstavljati osnov za prestanak prava na invalidsku penziju. Zbog toga su rad i ostvarivanje prava na invalidsku penziju, po pravilu, međusobno nespojivi, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u Srpskoj najčešće ide u invalidsku penziju?

Maligne, duševne i kardiovaskularne bolesti, kao i bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva i bolesti nervnog sistema najčešći su uzroci gubitka radne sposobnosti u Republici Srpskoj.

Prema podacima Fonda PIO, lani je u invalidsku penziju otišlo više od 1.500 osoba.

U postupku rješavanja zahtjeva za  invalidsku penziju prošle godine izvršeno je ukupno 6.245 ocjena radne sposobnosti. To je u odnosu na prethodnu godinu manje za 191.

“Na domaće osiguranje odnosilo se 5.102 ili 81,7 odsto zahtjeva, dok je sa ino nosiocima osiguranja usaglašavano 1.143 ili 18,3 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti. Nastanak invalidnosti odnosno gubitak radne sposobnosti, ljekari vještaci Fonda su utvrdili u 1.507 slučajeva ili 24,1 odsto od ukupnog broja vještačenja. Od toga je 1.118 ili 74,2 odsto u domaćem, a 389 odnosno 25,8 odsto u ino osiguranju”, naveli su oni.

Prema njihovim podacima gubitak radne sposobnosti kao posljedica bolesti u 2025. godini najčešće se pojavljivao kod:

• malignih bolesti, 309 slučaja ili 20,5 odsto,
• duševnih bolesti, 291 slučaj ili 19,3 odsto,
• kardiovaskularnih bolesti, 281 slučaj ili 18,6 odsto,
• bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, 165 slučaja ili 10,9 odsto,
• bolesti nervnog sistema, 157 slučaja ili 10,4 odsto.

PROČITAJTE JOŠ: Skok broja invalidskih penzionera u Srpskoj – detaljna analiza

“Maligne bolesti zajedno sa duševnim i kardiovaskularnim oboljenjima čine čak 58,5 odsto uzroka nastanka invalidnosti. Odnosno gubitka radne sposobnosti, što predstavlja izuzetno visok procenat. Dok su u većini država regiona i u Evropi kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti, u Srpskoj već više od deceniju odnosno od 2012. godine maligne bolesti zauzimaju vodeće mjesto”, istakli su iz Fonda PIO.

Ko ostvaruje pravo na invalidsku penziju?”

Oni navode da se kroz duži vremenski period uočava blagi trend smanjenja broja slučajeva oboljelih od malignih bolesti.

“Tako je 2013. godine registrovano 449 slučajeva. 2023. godine 397, 2024. godine 384, a i 2025. 309 slučajeva malignih oboljenja. Iako je riječ o blagom padu, maligne bolesti i dalje ostaju najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti”, kažu oni.

Iz Fonda PIO dodaju da je gubitak radne sposobnosti kao posljedica povrede na radu u 2025. godini nastao u 76 slučaja ili 5,05 odsto.

“U postupcima vještačenja koji su provedeni, invalidnost nije utvrđena u 388 predmeta. U 3.420 slučajeva postupak još uvijek traje jer liječenje nije okončano. Smanjena radna sposobnost evidentirana je u 896 slučaja. Postojanje opasnosti od nastanka invalidnosti 28, dok je u četiri predmeta ispitivanje još u toku”, objašnjavaju oni.

Iz Fonda tvrde da organizaciona struktura, koja uključuje odjeljenja različitih nivoa vještačenja, omogućava objektivnu i preciznu provjeru.To ne daje prostor za nepravilnosti u radu.

“Nastavak takvog pristupa, uz naglasak na prevenciji, predstavlja ključni korak ka očuvanju radne sposobnosti”, kažu oni.

Podijeli tekst sa drugima na: