Upozorenje naučnika: Hrana će biti skuplja i oskudnija

Klimatske promjene više nisu upozorenje za budućnost nego realnost koja već utiče na proizvodnju hrane širom svijeta

Duži toplotni talasi, suše, poplave i promjene u obrascima padavina smanjuju prinose, povećavaju rizik od bolesti biljaka i životinja te utiču na cijene hrane. Na to upozorava profesor Džejms Vilan (James Whelan), jedan od najcitiranijih svjetskih naučnika u oblasti biljne biologije, koji ovih dana boravi u Sarajevu.

U razgovoru za N1 govorio je o tome kako klimatske promjene utiču na proizvodnju hrane, šta bi to moglo značiti za Bosnu i Hercegovinu i region te zašto su ulaganja u poljoprivredu i nauku ključna za budućnost.

Vilan ističe da među najveće probleme ne spadaju samo klimatske promjene, već i nedostatak ozbiljne javne rasprave o njihovim posljedicama.

“Klimatske promjene postoje, one se dešavaju i to je činjenica. Međutim, neki ljudi napadaju naučnike koji su posvetili svoj život proučavanju tog problema. Ta tema ne dobija pažnju koju bi trebala kako bi se ublažile posljedice. Riječ je o međunarodnom problemu i potrebni su globalni napori”, kaže Vilan.

Prinosi će opadati, a rizik od nestašica rasti

Govoreći o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu, upozorava da biljke imaju određene mehanizme odbrane, ali da postoje granice njihove otpornosti.

“Problem s klimatskim promjenama jeste to što će prinosi opadati, što će dovesti do nestašice hrane, a samim tim i do nemira u društvu i sukoba”, upozorava Vilan.

Dodaje da su mnogi naučnici uvjereni da smo već vrlo blizu kritične tačke.

“Postoji osnovni zakon prirode koji kaže da, ako je suviše vruće i ako nema vode, ne možemo imati prinose”, ističe Vilan.

Kao primjer navodi Pakistan, gdje su katastrofalne poplave dovele do velikih gubitaka hrane i problema za milione ljudi.

Niko neće biti pošteđen posljedica

Prema njegovim riječima, nijedan dio svijeta neće ostati imun na posljedice klimatskih promjena.

“Svako područje je pogođeno na drugačiji način. Negdje će biti više kiše, negdje manje, ali mislim da niko neće biti imun na to”, kaže Vilan.

Iako nije želio posebno da izdvaja Bosnu i Hercegovinu, ističe da će promjene vremenskih obrazaca uticati na gotovo sve poljoprivredne kulture.

Klimatske promjene mijenjaju i bolesti

Osim što utiču na prinose, klimatske promjene mijenjaju i širenje bolesti.

“Nije riječ samo o usjevima. Klimatske promjene mijenjaju profil bolesti. Neke bolesti koje prije nisu postojale mogu se pojaviti, a patogeni preživljavaju na područjima gdje ranije nisu mogli opstati”, upozorava Vilan.

Dodaje da to predstavlja problem ne samo za biljke nego i za životinje i ljude.

Hoće li se mijenjati ono što jedemo?

Profesor Vilan smatra da će klimatske promjene imati veliki uticaj i na prehrambene navike stanovništva.

“U budućnosti bi moglo biti teško održati visok nivo proizvodnje mesa, jer je za ishranu životinja potrebno mnogo hrane. Ako ste na potpuno vegetarijanskoj ishrani, možete nahraniti sedam puta više ljudi nego kada se hrane mesom”, navodi Vilan.

Upozorava da će sve veći pritisak na proizvodnju hrane uticati i na kulturu ishrane te način života ljudi.

Hrana bi mogla biti skuplja

Govoreći o rastu cijena hrane, Vilan navodi da su klimatske promjene jedan od razloga zbog kojih dolazi do nestašica određenih proizvoda.

“Nestašice hrane i cijene hrane mogu dovesti do raširenih sukoba ako ne djelujemo preventivno”, kaže Vilan.

Možda vas interesuje i ovo:

Cijene nezaustavljivo rastu: Za godinu dana sve poskupilo

Podsjeća da su pojedine zemlje već ograničavale izvoz ključnih prehrambenih proizvoda nakon velikih klimatskih poremećaja, što je dodatno povećavalo pritisak na globalno tržište.

Hrana će imati manje nutritivne vrijednosti

Jedna od manje poznatih posljedica klimatskih promjena, prema njegovim riječima, jeste promjena kvaliteta hrane.

“Biljke se brane od stresa i zbog toga nemaju isti ukus. Hrana će imati manje nutrijenata, a ni ukus neće biti tako dobar”, upozorava Vilan.

Dodaje da bi takve promjene mogle uticati i na kvalitet pšenice, hljeba, tjestenine i drugih proizvoda koji zavise od specifičnih osobina biljaka.

Poljoprivrednici su na prvoj liniji

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Vilan naglašava da poljoprivrednici moraju dobiti snažniju podršku društva i institucija.

“Farmeri su najbolji čuvari zemlje i nalaze se na prvoj liniji ove borbe. Potrebna im je pomoć cijelog društva, kako vlade tako i građana”, ističe Vilan.

Smatra da subvencije ne bi trebale biti samo pomoć za preživljavanje, nego ulaganje u dugoročnu sigurnost proizvodnje hrane.

“Moramo zaštititi farmere. Moramo im pomoći da uzgajaju proizvode koji su važni za budućnost i da sačuvamo znanje i vještine potrebne za proizvodnju hrane”, poručuje Vilan.

Ulaganje u ljude i nauku

Govoreći o svom boravku u Bosni i Hercegovini i saradnji s domaćim istraživačima, Vilan ističe da zemlja ima kvalitetne i talentovane naučnike.

“U Bosni su ljudi vrlo bistri i nivo obrazovanja je vrlo dobar. Problem je što često nemaju dovoljno sredstava za istraživanja na nivou koji bi bio međunarodno prepoznat”, kaže Vilan.

Na kraju poručuje da je najvažnije ulagati u ljude.

“Najbolje ulaganje koje jedna vlada može napraviti jeste ulaganje u ljude, jer je to kapital koji se prenosi na buduće generacije. Jer, dok je bitno finansirati projekte, jednako je bitno finansirati ljude i znanje”, zaključuje Vilan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Svjetske cijene hrane u maju stabilne, ali treba biti oprezan

Svjetske cijene hrane u maju su se stabilizovale nakon nekoliko mjeseci snažnog rasta, ali detaljniji pogled na podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pokazuje da razlozi za opuštanje ne postoje. Iza naizgled mirne ukupne slike krije se nastavak rasta cijena žitarica i šećera, dok stručnjaci upozoravaju na rizike povezane sa klimatskim promjenama, energetskim tržištima i globalnim trgovačkim rutama.

Za kompanije iz prehrambenog sektora, trgovce, proizvođače i potrošače to znači da period neizvjesnosti daleko od završetka.

Stabilizacija indeksa skriva nove pritiske

Prema najnovijim podacima FAO-a, indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u maju je iznosio 130,8 bodova, što predstavlja blagi pad od 0,2 odsto u odnosu na april.

Na prvi pogled riječ je o pozitivnom signalu. Međutim, treba imati u vidu da je u aprilu indeks porastao za čak 2,5 odsto, što je bio jedan od najvećih mjesečnih skokova u posljednjih godinu dana. Drugim riječima, tržište nije ušlo u fazu pojeftinjenja hrane. Ono je samo privremeno zastalo nakon snažnog talasa poskupljenja.

Najvažnija poruka za poslovni sektor jeste da se temeljne inflatorne pressures (inflatorni pritisci) u prehrambenom lancu nijesu povukli.

Žitarice ponovo rastu

Posebnu pažnju zaslužuje tržište žitarica. Cijene žitarica porasle su u maju za dodatnih 2,6 odsto u odnosu na april, dok su na godišnjem nivou više gotovo pet odsto.

Najviše je poskupjela pšenica, čak 3,4 odsto na mjesečnom nivou. U odnosu na prošlu godinu njena cijena je viša za 7,8 odsto. Razlog nije samo trenutna potražnja. Tržišta reaguju na procjene slabijih prinosa kod velikih izvoznika, uključujući Sjedinjene Američke Države, ali i na zabrinutost zbog vremenskih uslova koji bi mogli uticati na novu sezonu.

Istovremeno su poskupjeli i kukuruz i riža. Kod kukuruza su ključni faktori niže zalihe i snažnija potražnja, dok su kod riže rast cijena potaknuli povećani troškovi energije i ograničenja na strani ponude.

Za prehrambenu industriju ovo je posebno važno jer žitarice predstavljaju temelj brojnih proizvodnih lanaca – od pekarske industrije do stočne hrane. Kada rastu cijene žitarica, efekti se vrlo brzo preljevaju na cijeli prehrambeni sektor.

Šećer najveći izvor novog rasta cijena

Ako je pšenica postala simbol zabrinutosti za snabdijevanje, šećer je postao simbol rastuće konkurencije između prehrambene i energetske industrije. Cijene šećera u maju su skočile za čak 7,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Glavni razlog nalazi se u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču šećerne trske. Sve veći dio roda usmjerava se prema proizvodnji etanola, što automatski smanjuje količine dostupne za prehrambenu industriju.

Dodatni rizik dolazi iz Azije. Tržišta strahuju da bi vremenski fenomen El Ninjo (El Niño) mogao negativno uticati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu, dvama važnim proizvođačima šećera. To pokazuje koliko su tržišta hrane danas povezana sa energetskom tranzicijom i klimatskim promjenama.

Biljna ulja donijela predah tržištu

Najveći razlog za stabilizaciju ukupnog FAO indeksa dolazi iz segmenta biljnih ulja. Njihove cijene pale su prvi put ove godine, i to za 4,6 odsto u odnosu na april.

Posebno je pojeftinilo palmino ulje. Pad cijena povezuje se sa slabijim očekivanjima globalne potražnje i neizvjesnošću na tržištu sirove nafte. Za proizvođače hrane to predstavlja kratkoročno olakšanje budući da biljna ulja imaju važnu ulogu u prehrambenoj industriji, ali i u proizvodnji brojnih prerađevina.

Ipak, analitičari upozoravaju da jedan mjesec pada nije dovoljan za zaključak da je započeo dugoročniji trend pojeftinjenja.

Hormuški tjesnac postaje novi faktor rizika

Možda najvažnije upozorenje stiglo je iz FAO-ovog odjeljenja za tržišta i trgovinu. Direktor odjeljenja Bubaker Ben-Belhasen (Boubaker Ben-Belhassen) upozorio je da poremećaji na ključnim trgovačkim pravcima, uključujući Hormuški tjesnac, mogu imati značajan uticaj na cijene hrane.

Na prvi pogled to djeluje kao energetsko pitanje. U stvarnosti, riječ je o mnogo širem problemu. Hormuški tjesnac je jedna od najvažnijih svjetskih prometnih ruta za energente. Svako ozbiljnije narušavanje saobraćaja moglo bi povećati cijene goriva, logistike i đubriva. To bi zatim povećalo troškove poljoprivredne proizvodnje širom svijeta.

Globalno tržište hrane danas je osjetljivije na geopolitičke šokove nego prije deset godina.

Meso stabilno, ali govedina nastavlja rasti

Za razliku od žitarica i šećera, tržište mesa pokazalo je relativnu stabilnost. Ukupne cijene mesa ostale su uglavnom nepromijenjene u odnosu na april.

Ipak, pojedini segmenti bilježe različite trendove. Govedina je nastavila da poskupljuje zahvaljujući snažnoj potražnji iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, cijene svinjetine pod pritiskom su obilne ponude i slabije globalne potražnje. To potvrđuje da tržište hrane više nije vođeno jedinstvenim trendom, nego nizom različitih lokalnih i globalnih faktora.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Što to znači za inflaciju i poslovni sektor?

Iako je majska stabilizacija cijena hrane pozitivna vijest, prerano je govoriti o kraju prehrambene inflacije. Naprotiv.

Rast cijena žitarica, šećera i pojedinih vrsta mesa pokazuje da ključni troškovni pritisci i dalje postoje. Za proizvođače hrane to znači nastavak pritiska na marže. Za trgovce znači izazove u upravljanju cijenama i zalihama. Za potrošače znači da značajnije pojeftinjenje hrane još uvijek nije na vidiku.

Posebno zabrinjava činjenica da se rizici više ne nalaze samo u poljoprivredi. Danas na cijene hrane jednako snažno utiču geopolitika, energija, logistika i klimatske promjene.

Stabilnost nije isto što i kraj problema

Najnoviji podaci FAO-a pokazuju da su se svjetske cijene hrane u maju zaustavile nakon snažnog proljećnog rasta. No, iza tog kratkoročnog predaha kriju se brojni rizici koji bi tokom druge polovine godine ponovo mogli da pokrenu novi talas poskupljenja.

Žitarice poskupljuju, šećer bilježi snažan rast, klimatski rizici ostaju prisutni, a geopolitičke napetosti dodatno povećavaju neizvjesnost. Zato majska stabilizacija nije znak da je kriza cijena hrane završena. Ona je prije upozorenje da globalno tržište hrane ulazi u period u kojem će otpornost lanaca snabdijevanja biti jednako važna kao i sama proizvodnja hrane.

Podijeli tekst sa drugima na: