Kada govorimo o holesterolu, obično ga dijelimo na „loš“ (LDL) i „dobar“ (HDL). Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste način na koji se on stvara u našem organizmu.
Naše tijelo (prije svega jetra) samo proizvodi oko 80 odsto ukupnog holesterola potrebnog za normalno funkcionisanje ćelija, dok preostalih 20 odsto unosimo kroz hranu. Ove činjenice otvaraju ključno pitanje: koliko utiču geni koje smo dobili od roditelja, a koliko naš životni stil?
Da li se holesterol nasljeđuje?
Genetika igra ogromnu ulogu u tome kako naš organizam prerađuje i eliminiše masnoće iz krvi. Ako su vaši roditelji ili bliski rođaci imali visok holesterol ili srčane probleme u mladosti, velike su šanse da ste i vi skloni ovom problemu.
Najekstremniji oblik genetskog uticaja naziva se porodična hiperholesterolemija, nasljedno genetsko stanje koje pogađa otprilike jednog od 250 ljudi. Osobe sa ovim stanjem imaju mutaciju gena koja onemogućava jetri da pravilno uklanja LDL holesterol iz krvotoka.
Zbog toga one imaju izuzetno visoke vrijednosti holesterola još od rane mladosti, čak i ako žive potpuno zdravo, vježbaju i hrane se pravilno. Ipak, čak i ako nemate ovu rijetku dijagnostikovanu mutaciju, mnoge porodice dijele takozvanu poligenu hiperholesterolemiju. Radi se o kombinaciji više različitih gena koji vas čine osjetljivijim na masnu hranu i usporeni metabolizam masti.
Kada životni stil preuzme kontrolu: Kako se holesterol „stiče“?
Iako geni definišu vašu polaznu osnovu, način na koji živite odlučuje kakav će biti krajnji rezultat. Loše životne navike mogu „probuditi“ genetsku predispoziciju ili samostalno stvoriti ozbiljan problem sa masnoćama. Evo šta najčešće dovodi do stečenog visokog holesterola.
Na prvom mjestu su brza hrana, prerađevine od mesa, punomasni mliječni proizvodi, margarin i peciva puna industrijskih ulja, koji direktno povećavaju nivo lošeg LDL holesterola.
Možda vas zanima i ovo:
Zatim, sjedeći način života smanjuje nivo „dobrog“ (HDL) holesterola, koji ima ulogu u uklanjanju viška holesterola iz krvi i njegovom prenosu do jetre.
Naročito nagomilavanje masnog tkiva u predjelu stomaka negativno utiče na metabolizam lipida, a pušenje je navika koja oštećuje zidove krvnih sudova i olakšava taloženje holesterola u arterijama. Uz to, pušenje smanjuje zaštitni HDL holesterol, dok nikotin doprinosi štetnim efektima pušenja na kardiovaskularni sistem.
Optimalne navike za vaše zdravlje
Dobra vijest je da, čak i ako vam je genetika dodijelila loše karte, navike mogu značajno da promijene situaciju i zaštite vaše srce. Izaberite mediteranski način ishrane. To su ovsene pahuljice, mahunarke, integralne žitarice, jabuke i orašasti plodovi puni su rastvorljivih vlakana. Ta vlakna se vezuju za holesterol u crijevima i pomažu njegovo izbacivanje iz tijela.
Zamijenite margarin i puter nezasićenim mastima, poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a u jela uvrstite masnu ribu (losos, skuša, sardine), koja je bogata omega-3 masnim kiselinama. Hodajte najmanje 30 minuta brzim hodom dnevno. Započnite i neki vid rekreacije — plivanje, vožnju bicikla ili lagano trčanje. Redovna fizička aktivnost pet dana u sedmici doprinosi boljem zdravlju srca i krvnih sudova.
