Život penzionera u Srpskoj: Kad sve plati ostaje mizerija

Za penzionera koji prima 550 KM, povećanje iznosi oko 17 maraka. Za nekoga sa penzijom od oko 740 KM, mjesečni prihod biće veći za približno 20 maraka.

To je iznos koji, kako sami penzioneri kažu, teško može promijeniti kvalitet života u vrijeme kada cijene hrane, lijekova i komunalija ne prestaju da rastu.
Sedamdesetogodišnji Dragiša N. svoju svakodnevicu opisuje kroz jednostavnu računicu. Od penzije od 550 KM, nakon što plati kredit, ostaje mu 350 maraka.

Računi „pojedu“ oko 150 KM, lijekovi još stotinu, pa za život ostaje mizerija. Povećanje od 17 KM, kaže, neće promijeniti ništa. Priznaje da ima sreću koju mnogi nemaju, djeca im pomažu. Zahvaljujući njima, supruga i on imaju pristojan život, koji uključuje i vožnju automobila, kao i odlazak na nekoliko dana negdje izvan granica Srpske jednom ili dva puta godišnje.

Možda vas interesuje i ovo:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Neki će na sljedeću penziju dobiti dodatnih 20 maraka. Za puni radni staž. Na penziju koja sada iznosi oko 740 maraka.

Penzionerski minimalac

Ima i onih koji žive na „penzionerskom minimalcu“. Naša sagovornica priča kako nakon smrti supruga prima oko 400 KM penzije. Kaže da joj sin ne može mnogo pomoći jer i sam ima velike troškove, dok joj najveću podršku pruža unuk koji radi u Njemačkoj.

“Da nema njega, ni mene više ne bi bilo”, ogorčeno govori i dodaje da će povećanje koje će dobiti možda biti dovoljno za kilogram mesa.

Podsjećamo, iz Vlade Srpske je rečeno da su iznosi najniže penzije za juli 2026. godine povećani za 3,55%, piše Srpskainfo.

“Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Odnosno korisnika kojima je iznos penzije određen po opštim propisima niži od najniže penzije, pa im se isplaćuje najniža penzija. Za realizaciju ove odluke potrebna su dodatna sredstva u iznosu od oko 1.500.000 KM mjesečno. To je  oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine”,  saopšteno je iz Vlade nakon sjednice na kojoj je donosena odluka o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija.

Pojašnjeno je i da najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM. Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili treće stanje između života i smrti

Smrt možda nije kraj, barem ne za svaku ćeliju u našem tijelu. Naučnici su otkrili zapanjujući fenomen: određene ćelije odbijaju da umru kada organizam prestane da živi.

Umjesto toga, prilagođavaju se, mijenjaju svoj identitet i u nekim slučajevima započinju potpuno novi oblik postojanja.

Istraživači su ustanovili da pojedine ćelije, uzete iz tijela neposredno nakon smrti i smještene u odgovarajuće uslove, mogu ponovo da se aktiviraju i organizuju u potpuno nove žive strukture.

Te tvorevine mogu da se kreću, obnavljaju i ponašaju na načine koje njihovi originalni organizmi nikada nisu mogli. Naučnici ovo stanje ne nazivaju ni punim životom ni pravom smrću, već trećim stanjem – nečim između, piše The Conversation.

Ksenoboti i antroboti

U jednom revolucionarnom eksperimentu, ćelije kože uzete iz mrtvih embriona žaba raspoređene su u laboratorijskoj posudi. Samo nekoliko dana kasnije, te ćelije su se same organizovale u višećelijske strukture nazvane ksenoboti.

Ove sićušne biološke tvorevine bile su sposobne da puze, same sebe popravljaju, a ono što je najviše iznenadilo naučnike, mogle su čak i da se razmnožavaju. To su činile tako što su skupljale slobodne ćelije oko sebe i formirale nove ksenobote.

Ovaj fenomen nije ograničen samo na žabe. Nedavno su naučnici otkrili da i ljudske ćelije pluća, uzete nakon smrti, mogu da formiraju mikroskopske strukture nazvane antroboti. Ove male ćelijske kugle kreću se kroz tečnost, a istraživanja pokazuju da čak mogu da podstaknu zarastanje oštećenog nervnog tkiva u svojoj blizini.

Nova medicinska dostignuća

Otkriće pokazuje nevjerovatnu sposobnost ćelija da se prilagode i prežive čak i nakon smrti organizma. Iako tijelo prestaje da funkcioniše kao cjelina, pojedine ćelije, očigledno, zadržavaju ne samo osnovne funkcije već i neku vrstu kreativne inteligencije, sposobnost da promijene svoju ulogu i izgrade potpuno nove strukture.

Mogućnosti koje ovo otkriće otvara su ogromne. Naučnici vjeruju da bi u budućnosti biološki roboti napravljeni od ćelija pacijenta mogli da se koriste za precizno dostavljanje lijekova direktno do tumora, uklanjanje naslaga iz krvnih sudova ili regeneraciju oštećenog tkiva.

Nakon što obave svoj zadatak, ovi mikroskopski pomagači mogli bi prirodno da se razgrade u organizmu bez izazivanja imunoloških reakcija. Sve ovo mijenja način na koji razumijemo granicu između života i smrti. Ispostavlja se da smrt, barem na ćelijskom nivou, nije uvijek konačna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte iz kojih zemalja penzionerima ne treba potvrda o životu

Fond PIO Republike Srpske ima potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa šest zemalja. Sporazumi su potpisani sa fondovima u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji.

“Penzioneri našeg Fonda koji žive u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji nisu u obavezi dostavljati potvrdu o životu na kraju svake godine kako bi im bila nstavljena redovna isplata penzija”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.

Dalje navode da se potvrda o životu dostavlja sa tekućim računom u banci, samo jednom i to po dobijanju rješenja o ostvarivanju prava na penziju na kućnu adresu, kako bi bila uspostavljena redovna isplata.

Možda vas zanima i ovo:

Hrvatska penzionerima iz BiH traži potvrdu o životu

Podijeli tekst sa drugima na:

Zbog potvrde o životu obustavljena isplata 179 penzija

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske privremeno je obustavio isplate penzija za 179 korisnika sa prebivalištem u inostranstvu, saopšteno je iz tog Fonda.

Kako navode razlog je jer nisu dostavili potvrdu o životu.

“Za ove korisnike mjesečno je za isplatu penzija izdvajano 103.197 KM”, navode iz Fonda PIO RS i dodaju:

“Više od 80 odsto ovih korisnika živi u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Australiji sa kojima Fond nema potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka”.

Dalje navode da su oni privremeno isključeni iz isplate penzije do dostavljanja potvrde o životu. Po dostavljanju te potvrde istima će biti uspostavljena dalja isplata.

“Protiv svakog punomoćnika za koga se utvrdi da je njegov davalac punomoći preminuo u nekom prethodnom periodu, a da nije uredno obavijestio Fond, biće podnesena krivična prijava nadležnim organima zbog prevare radi vraćanja isplaćenih sredstava”, zaključuju iz Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Hrvatska penzionerima iz BiH traži potvrdu o životu

Podijeli tekst sa drugima na:

Šećer u krvi i nije toliko loš: Studije kažu da ljudi sa holesterolom žive duže

Holesterol je dugo bio nepravedno prikazivan kao glavni krivac za srčane bolesti, ali nova istraživanja pokazuju da priča nije tako jednostavna.

Velike ekološke analize, koje su obuhvatile podatke iz oko 192 zemlje, otkrivaju zanimljiv paradoks. Zemlje s višim prosječnim nivoima holesterola često imaju i duže očekivano trajanje života. To piše u studiji BMJ, „Cholesterol and longevity: ecological analysis of global data”.

Ovi podaci ne znače da visok holesterol automatski čini ljude zdravijima. Ili da ljekari ne treba da tretiraju rizične nivoe kod pojedinaca. Umjesto toga, naučnici ukazuju da holesterol ima složenu ulogu u zdravlju i da njegov efekat zavisi od mnogo faktora: starosti, metaboličkog zdravlja, životnog stila i ukupnog prisustva bolesti u populaciji.

Možda vas zanima i ovo:

Orasi, najbolji prirodan lijek za snižavanje holesterola

Holesterol je zapravo ključna supstanca za naše tijelo. On je neophodan za izgradnju ćelijskih membrana, sintezu hormona poput testosterona i estrogena. Neophodan je za proizvodnju vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu varenju masti. Bez njega, mnogi životno važni procesi ne bi mogli da funkcionišu.

Strah od holesterola potekao je iz studija koje povezuju visoke nivoe LDL („lošeg” holesterola) s aterosklerozom i srčanim udarima. Nivo holesterola u populaciji, međutim, ne odražava nužno individualni rizik. Faktori kao što su upalne bolesti, genetika, fizička aktivnost, ishrana bogata biljnim vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, značajno utiču na to kako tijelo koristi holesterol.

Bolji imunitet

Još jedna činjenica iz ekoloških analiza prikazuje da u nekim zemljama s visokim holesterolom, kao što su Švicarska ili Švedska, smrtnost od srčanih bolesti je relativno niska. To se pripisuje zdravijem životnom stilu, boljem pristupu medicinskoj njezi i pravilnoj ishrani koja balansira unos zasićenih masti.

Osim toga, stariji ljudi s umjerenim ili čak višim nivoima holesterola često pokazuju bolje zdravstveno stanje i nižu stopu smrtnosti od infekcija i drugih hroničnih bolesti.

Holesterol pomaže imunom sistemu i funkcioniše kao antioksidans u određenim okolnostima, što dodatno objašnjava zašto on nije uvijek „neprijatelj”.

Zaključak je jasan: holesterol ne treba demonizovati, jer se ne može posmatrati „crno-bijelo”, piše MagazinPolitika.

On je vitalan za život, a njegov efekat na zdravlje zavisi od ukupnog konteksta: starosti, genetskih predispozicija, ishrane, fizičke aktivnosti i drugih faktora rizika, zaključuje se u studiji.

Podijeli tekst sa drugima na: