Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

ajna dugog života za Andreja Vorona, mudraca i stanovnika jednog sela na Karpatima, nije bila u lijekovima. Živio je čak 104 godine i sve to vrijeme bilježio kako se živi dug, zdrav, srećan i radostan život. Te bilješke je kasnije ukrajinski pisac Miroslav Dočinec pretvorio u knjigu „Mnogo godina. Srećne godine“.

Voronovo iskustvo ne počiva samo na fizičkom zdravlju i zdravim navikama već i na njegovanju duše, a može poslužiti svakome od nas.

Njegova pravila su:

1. Naučite da vidite sav život oko sebe i da uživate u svemu: u travi, šumi, pticama, životinjama, zemlji i nebu. Gledajte ih dobrim očima i čistim srcem, pa ćete otkriti znanje kakvog nema ni u jednoj knjizi. U njima ćete vidjeti sebe.

2. Neka vam pređe u naviku da nekoliko minuta stojite bosi na zemlji. Uzemljite se. Dajte tijelu zemlju dok ga ona ne pozove.

3. Boravite uz vodu što češće. Skinuće vam umor i razbistriti misli.

4. Pijte čistu vodu gdje god možete, ne čekajući da zaista ožednite. Ovo je važan lijek.

Tajna dugog života krije se u povrću svakog dana, a cvekla je prva na listi

5. Svakog dana na vašem stolu treba da se nađe povrće, ono koje je toplo i puno sunca. Na prvom mjestu je cvekla — nema bolje hrane na zemlji. Zatim dolaze pasulj, bundeva, bobičasto voće, šargarepa, paradajz, paprika, spanać, salata, jabuke, grožđe i šljive.

6. Meso je bolje ne jesti. Ono u sebi nosi tuđu bol. Mi nismo predatori.

7. Najbolje je pojesti šaku hrane po obroku, ali više puta dnevno. Da bih jeo manje, pijem mnogo vode i kompota i jedem sirovo povrće. Od četvrtka uveče do petka uveče ne jedem ništa, samo pijem vodu.

8. Post je najveća blagodet. Ništa me ne jača i ne podmlađuje kao post. Kosti postaju lake poput ptica, a srce radosno kao u mladića. Svakim postom postajem mlađi za koju godinu.

9. Dobro je usred dana odrijemati pola sata, da krv osvježi glavu i lice. Loše je spavati poslije jela, jer tada krv postaje gusta, a mast se taloži na krvnim sudovima.

10. Sjedite manje, ali spavajte dovoljno.

11. Ne zaboravite na orašaste plodove. Oni su poput našeg mozga i daju mu snagu. Dobro je svakog dana uzeti kašičicu ulja od orašastih plodova.

Recept za dug život koji počinje od odnosa prema ljudima

12. Budite ljubazni i pažljivi prema ljudima. Od svakog od njih, čak i od onih koji djeluju prazno, možete nešto naučiti.

13. Ono što vam je namijenjeno biće vam dato. Naučite da čekate ponizno. Ono što nije vaše ne treba ni čekati. Neka vam se duša s tim pomiri.

14. Kad je duši teško, morate mnogo hodati. Poljem, šumom, obalom rijeke. Voda će odnijeti vašu tugu. Ali zapamtite: najbolji lijek za tijelo i dušu jesu post, molitva i fizički rad.

15. Krećite se više. Na kamenu koji se kotrlja mahovina ne raste. Bube ostaju na zemlji. Ne bježite od njih, ali ne dozvolite im da vladaju vama. Nikada se ne plašite da započnete novi posao — obnovićete se.

16. Nikada nisam bio u odmaralištu niti sam nedjeljom ležao. Živci se odmaraju kad ruke rade.

17. Ne pokušavajte od svega da profitirate, već nastojte da sami budete korisni. Vinova loza koja ne rađa brzo se osuši.

18. Ne budite ptica rugalica, budite radosni i vedri.

19. Ne prejedajte se! Gladna zvijer je lukavija i okretnija od dobro uhranjenog čovjeka.

20. Poslije večere šetam po vrtu pola sata.

Šargarepa i bobice kad tijelo traži snagu

21. Da ne biste s djetetom išli po bolnicama i ljekarima, prepustite ga prirodi. Od malih nogu učite ga da hoda boso po zemlji. Neka ga opeče kopriva, neka ga ujede mrav, neka se okupa u hladnoj vodi, pa će očvrsnuti. Njegovo tijelo i duh postaće jači.

22. Kad osjetite da se tijelo brzo umara i da vas sve nervira, jedite mnogo šargarepe. Ona vraća snagu.

23. Kad stigne sezona bobičastog voća, možete se odreći bilo koje hrane, ali ne i bobica. Pojedite šoljicu svakog dana. Ako su zvijezde oči neba, bobice su oči zemlje.

Napuniće vas snagom i zdravljem.

Savjeti za dugovječnost koji liječe dušu

24. Nađite vremena da ćutite, da budete mirni i da razgovarate sami sa sobom.

25. Neka vam srce kaže šta je dobro, a šta loše, a ne ljudska riječ.

26. Ne brinite ko šta misli i priča o vama. Budite sami sebi sudija u čistoti i dostojanstvu.

27. Ne ljutite se na ljude i ne osuđujte ih. Svaka osoba kojoj oprostite uvećaće vašu ljubav prema sebi.

28. Ako vam je srce puno ljubavi, za strah nema mjesta.

29. Ne takmičite se ni sa kim. Svakome svoje.

30. Ne svađajte se. Svako ima svoju istinu i nosi neko svoje nezadovoljstvo.

31. Ne učite ljude kako da žive i šta da rade. Nikad ne podučavam, samo savjetujem kada me neko pita za savjet.

32. Ne smatrajte sebe najpametnijim, najpristojnijim i boljim od drugih.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pčele žive kraće, a to je problem za cijeli svijet

Životni vijek medonosnih pčela u laboratorijskim uslovima gotovo je prepolovljen tokom posljednjih pet decenija, dok najnoviji evropski podaci pokazuju da je ugrožena približno svaka deseta vrsta divljih pčela.

Pčele su mnogo više od proizvođača meda. One su među najvažnijim oprašivačima, a od njihovog rada zavise brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka koje svakodnevno koristimo.

Zbog toga je podatak do kojeg su došli istraživači Univerziteta Merilend privukao posebnu pažnju – medonosne pčele koje su proučavane u kontrolisanim laboratorijskim uslovima danas žive znatno kraće nego prije nekoliko decenija.

Koliko se život pčela skratio?

Naučnici su analizirali podatke iz laboratorijskih eksperimenata sprovođenih tokom više decenija u SAD i otkrili veliki pad životnog vijeka odraslih pčela.

Početkom sedamdesetih godina medijalni životni vijek iznosio je 34,3 dana, dok je u novijim istraživanjima pao na 17,7 dana. To predstavlja smanjenje od gotovo 50 odsto.

Važno je, međutim, da se ovi rezultati odnose na pčele držane u laboratorijskim uslovima, pa se ne može jednostavno zaključiti da svaka pčela u prirodi danas živi upola kraće.

Ipak, istraživači su matematičkim modelima pokazali da bi ovakvo skraćivanje života radilica moglo imati velike posljedice za čitavu zajednicu. Kada pčele umiru ranije, kolonija teže održava dovoljan broj radilica, što može povećati rizik od njenog propadanja.

Zašto pčele umiru ranije?

Odgovor na to pitanje još nije pronađen.

Pesticidi se često pominju kao jedan od mogućih uzroka problema s kojima se suočavaju pčele. Polen može sadržavati njihove ostatke, a određene hemikalije mogu uticati na zdravlje i otpornost ovih insekata.

Možda vas zanima i ovo:

Pčelarstvo težak i kompleksan posao, ljubav presudna

Međutim, istraživači sa Univerziteta Merilend ukazali su i na drugu mogućnost. Pošto su pčele u analiziranim eksperimentima uzimane iz kolonija kao larve i završavale život u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, moguće je da dio objašnjenja treba tražiti u faktorima koji djeluju veoma rano u njihovom životu.

Među mogućnostima koje treba dodatno istražiti navode se genetika, bolesti i izloženost pesticidima tokom razvoja.

Svaka deseta vrsta u Evropi ugrožena

Problem ne završava s medonosnim pčelama.

Najnovija Evropska crvena lista pčela pokazala je da su 172 vrste klasifikovane kao ugrožene, što predstavlja oko 10,4 odsto procijenjenih vrsta. Drugim riječima, približno svaka deseta vrsta divljih pčela u Evropi suočena je s rizikom od izumiranja.

To je posebno važno jer oprašivanje ne obavljaju samo medonosne pčele. Veliki posao obavljaju i brojne divlje vrste koje često prolaze gotovo neprimijećeno.

Šta bi njihov nestanak značio za ljude?

Nestanak pčela ne bi značio da bi čovječanstvo preko noći ostalo bez hrane. Pšenica, kukuruz, riža i neke druge osnovne kulture ne zavise prvenstveno od pčela.

Posljedice bi ipak bile ozbiljne, navode istraživači i Univerziteta Merilend 

Brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka zavise, potpuno ili djelimično, od životinjskih oprašivača. Njihov veliki pad mogao bi smanjiti prinose, otežati proizvodnju i povećati pritisak na cijene pojedinih namirnica.

Još veći problem mogao bi nastati u prirodi. Pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka koje su dio složenih lanaca ishrane, pa njihov nestanak ne bi pogodio samo jednu vrstu, već bi mogao da poremeti čitave ekosisteme.

Zbog toga podatak da pčele u laboratorijskim istraživanjima žive gotovo upola kraće nije samo zanimljiv biološki fenomen. Za naučnike je to još jedan signal da treba otkriti šta se događa s jednim od najvažnijih oprašivača na planeti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske poziva penzionere da dostave potvrdu o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava na penziju, kojima se isplata vrši van Republike Srpske, da do kraja kalendarske godine Fondu dostave potvrdu o životu, da bi se isplata penzije u 2027. godini mogla vršiti redovno i bez prestanka.

Dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Federaciji BiH. Podaci iz tih zemalja se obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Korisnici kojima se nakon ostvarivanja prava prvi put vrši isplata penzije, potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali.

Možda vas zanima i ovo:

U ovoj godini Fond PIO obustavio isplatu penzija za 1.885 korisnika

Dostavljanje potvrde o životu za korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske vrši se u skladu sa članom 140. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Potvrda se dostavlja u nadležnu filijalu Fonda, koja je donijela rješenje o ostvarivanju prava i vrši isplatu penzije.

Korisniku penzije koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, isplata penzije se obustavlja.

Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Život penzionera u Srpskoj: Kad sve plati ostaje mizerija

Za penzionera koji prima 550 KM, povećanje iznosi oko 17 maraka. Za nekoga sa penzijom od oko 740 KM, mjesečni prihod biće veći za približno 20 maraka.

To je iznos koji, kako sami penzioneri kažu, teško može promijeniti kvalitet života u vrijeme kada cijene hrane, lijekova i komunalija ne prestaju da rastu.
Sedamdesetogodišnji Dragiša N. svoju svakodnevicu opisuje kroz jednostavnu računicu. Od penzije od 550 KM, nakon što plati kredit, ostaje mu 350 maraka.

Računi „pojedu“ oko 150 KM, lijekovi još stotinu, pa za život ostaje mizerija. Povećanje od 17 KM, kaže, neće promijeniti ništa. Priznaje da ima sreću koju mnogi nemaju, djeca im pomažu. Zahvaljujući njima, supruga i on imaju pristojan život, koji uključuje i vožnju automobila, kao i odlazak na nekoliko dana negdje izvan granica Srpske jednom ili dva puta godišnje.

Možda vas interesuje i ovo:

Sada je i zvanično, penzije u Srpskoj rastu 3,55 posto

Neki će na sljedeću penziju dobiti dodatnih 20 maraka. Za puni radni staž. Na penziju koja sada iznosi oko 740 maraka.

Penzionerski minimalac

Ima i onih koji žive na „penzionerskom minimalcu“. Naša sagovornica priča kako nakon smrti supruga prima oko 400 KM penzije. Kaže da joj sin ne može mnogo pomoći jer i sam ima velike troškove, dok joj najveću podršku pruža unuk koji radi u Njemačkoj.

“Da nema njega, ni mene više ne bi bilo”, ogorčeno govori i dodaje da će povećanje koje će dobiti možda biti dovoljno za kilogram mesa.

Podsjećamo, iz Vlade Srpske je rečeno da su iznosi najniže penzije za juli 2026. godine povećani za 3,55%, piše Srpskainfo.

“Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Odnosno korisnika kojima je iznos penzije određen po opštim propisima niži od najniže penzije, pa im se isplaćuje najniža penzija. Za realizaciju ove odluke potrebna su dodatna sredstva u iznosu od oko 1.500.000 KM mjesečno. To je  oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine”,  saopšteno je iz Vlade nakon sjednice na kojoj je donosena odluka o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija.

Pojašnjeno je i da najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM. Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili treće stanje između života i smrti

Smrt možda nije kraj, barem ne za svaku ćeliju u našem tijelu. Naučnici su otkrili zapanjujući fenomen: određene ćelije odbijaju da umru kada organizam prestane da živi.

Umjesto toga, prilagođavaju se, mijenjaju svoj identitet i u nekim slučajevima započinju potpuno novi oblik postojanja.

Istraživači su ustanovili da pojedine ćelije, uzete iz tijela neposredno nakon smrti i smještene u odgovarajuće uslove, mogu ponovo da se aktiviraju i organizuju u potpuno nove žive strukture.

Te tvorevine mogu da se kreću, obnavljaju i ponašaju na načine koje njihovi originalni organizmi nikada nisu mogli. Naučnici ovo stanje ne nazivaju ni punim životom ni pravom smrću, već trećim stanjem – nečim između, piše The Conversation.

Ksenoboti i antroboti

U jednom revolucionarnom eksperimentu, ćelije kože uzete iz mrtvih embriona žaba raspoređene su u laboratorijskoj posudi. Samo nekoliko dana kasnije, te ćelije su se same organizovale u višećelijske strukture nazvane ksenoboti.

Ove sićušne biološke tvorevine bile su sposobne da puze, same sebe popravljaju, a ono što je najviše iznenadilo naučnike, mogle su čak i da se razmnožavaju. To su činile tako što su skupljale slobodne ćelije oko sebe i formirale nove ksenobote.

Ovaj fenomen nije ograničen samo na žabe. Nedavno su naučnici otkrili da i ljudske ćelije pluća, uzete nakon smrti, mogu da formiraju mikroskopske strukture nazvane antroboti. Ove male ćelijske kugle kreću se kroz tečnost, a istraživanja pokazuju da čak mogu da podstaknu zarastanje oštećenog nervnog tkiva u svojoj blizini.

Nova medicinska dostignuća

Otkriće pokazuje nevjerovatnu sposobnost ćelija da se prilagode i prežive čak i nakon smrti organizma. Iako tijelo prestaje da funkcioniše kao cjelina, pojedine ćelije, očigledno, zadržavaju ne samo osnovne funkcije već i neku vrstu kreativne inteligencije, sposobnost da promijene svoju ulogu i izgrade potpuno nove strukture.

Mogućnosti koje ovo otkriće otvara su ogromne. Naučnici vjeruju da bi u budućnosti biološki roboti napravljeni od ćelija pacijenta mogli da se koriste za precizno dostavljanje lijekova direktno do tumora, uklanjanje naslaga iz krvnih sudova ili regeneraciju oštećenog tkiva.

Nakon što obave svoj zadatak, ovi mikroskopski pomagači mogli bi prirodno da se razgrade u organizmu bez izazivanja imunoloških reakcija. Sve ovo mijenja način na koji razumijemo granicu između života i smrti. Ispostavlja se da smrt, barem na ćelijskom nivou, nije uvijek konačna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte iz kojih zemalja penzionerima ne treba potvrda o životu

Fond PIO Republike Srpske ima potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa šest zemalja. Sporazumi su potpisani sa fondovima u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji.

“Penzioneri našeg Fonda koji žive u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji nisu u obavezi dostavljati potvrdu o životu na kraju svake godine kako bi im bila nstavljena redovna isplata penzija”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.

Dalje navode da se potvrda o životu dostavlja sa tekućim računom u banci, samo jednom i to po dobijanju rješenja o ostvarivanju prava na penziju na kućnu adresu, kako bi bila uspostavljena redovna isplata.

Možda vas zanima i ovo:

Hrvatska penzionerima iz BiH traži potvrdu o životu

Podijeli tekst sa drugima na:

Zbog potvrde o životu obustavljena isplata 179 penzija

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske privremeno je obustavio isplate penzija za 179 korisnika sa prebivalištem u inostranstvu, saopšteno je iz tog Fonda.

Kako navode razlog je jer nisu dostavili potvrdu o životu.

“Za ove korisnike mjesečno je za isplatu penzija izdvajano 103.197 KM”, navode iz Fonda PIO RS i dodaju:

“Više od 80 odsto ovih korisnika živi u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Australiji sa kojima Fond nema potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka”.

Dalje navode da su oni privremeno isključeni iz isplate penzije do dostavljanja potvrde o životu. Po dostavljanju te potvrde istima će biti uspostavljena dalja isplata.

“Protiv svakog punomoćnika za koga se utvrdi da je njegov davalac punomoći preminuo u nekom prethodnom periodu, a da nije uredno obavijestio Fond, biće podnesena krivična prijava nadležnim organima zbog prevare radi vraćanja isplaćenih sredstava”, zaključuju iz Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Hrvatska penzionerima iz BiH traži potvrdu o životu

Podijeli tekst sa drugima na:

Šećer u krvi i nije toliko loš: Studije kažu da ljudi sa holesterolom žive duže

Holesterol je dugo bio nepravedno prikazivan kao glavni krivac za srčane bolesti, ali nova istraživanja pokazuju da priča nije tako jednostavna.

Velike ekološke analize, koje su obuhvatile podatke iz oko 192 zemlje, otkrivaju zanimljiv paradoks. Zemlje s višim prosječnim nivoima holesterola često imaju i duže očekivano trajanje života. To piše u studiji BMJ, „Cholesterol and longevity: ecological analysis of global data”.

Ovi podaci ne znače da visok holesterol automatski čini ljude zdravijima. Ili da ljekari ne treba da tretiraju rizične nivoe kod pojedinaca. Umjesto toga, naučnici ukazuju da holesterol ima složenu ulogu u zdravlju i da njegov efekat zavisi od mnogo faktora: starosti, metaboličkog zdravlja, životnog stila i ukupnog prisustva bolesti u populaciji.

Možda vas zanima i ovo:

Orasi, najbolji prirodan lijek za snižavanje holesterola

Holesterol je zapravo ključna supstanca za naše tijelo. On je neophodan za izgradnju ćelijskih membrana, sintezu hormona poput testosterona i estrogena. Neophodan je za proizvodnju vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu varenju masti. Bez njega, mnogi životno važni procesi ne bi mogli da funkcionišu.

Strah od holesterola potekao je iz studija koje povezuju visoke nivoe LDL („lošeg” holesterola) s aterosklerozom i srčanim udarima. Nivo holesterola u populaciji, međutim, ne odražava nužno individualni rizik. Faktori kao što su upalne bolesti, genetika, fizička aktivnost, ishrana bogata biljnim vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, značajno utiču na to kako tijelo koristi holesterol.

Bolji imunitet

Još jedna činjenica iz ekoloških analiza prikazuje da u nekim zemljama s visokim holesterolom, kao što su Švicarska ili Švedska, smrtnost od srčanih bolesti je relativno niska. To se pripisuje zdravijem životnom stilu, boljem pristupu medicinskoj njezi i pravilnoj ishrani koja balansira unos zasićenih masti.

Osim toga, stariji ljudi s umjerenim ili čak višim nivoima holesterola često pokazuju bolje zdravstveno stanje i nižu stopu smrtnosti od infekcija i drugih hroničnih bolesti.

Holesterol pomaže imunom sistemu i funkcioniše kao antioksidans u određenim okolnostima, što dodatno objašnjava zašto on nije uvijek „neprijatelj”.

Zaključak je jasan: holesterol ne treba demonizovati, jer se ne može posmatrati „crno-bijelo”, piše MagazinPolitika.

On je vitalan za život, a njegov efekat na zdravlje zavisi od ukupnog konteksta: starosti, genetskih predispozicija, ishrane, fizičke aktivnosti i drugih faktora rizika, zaključuje se u studiji.

Podijeli tekst sa drugima na: