Dok građani strahuju od poskupljenja hrane koja su izvjesna do kraja godine, najave o tome, barem za sada, ostaju u sjeni predizbornih obećanja. Oni koji koji mogu donositi mjere sada imaju drugog posla.
Zašto se očekuje novi rast cijena hrane u BiH?
Posljednja u nizu koja je najavila poskupljenja jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine.
“U posljednjem kvartalu očekuje se i rast cijena hrane koje se sa značajnim odmakom prelijevaju sa stranog na domaće tržište”, napisali su oni u svom izvještaju. Procijenili su i da bi ukupna i temeljna inflacija mogla iznositi 4,1 odsto u zadnjem kvartalu 2026. godine.
Ranije su poskupljenja najavili i poljoprivrednici.
“Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine.
Kako građani doživljavaju nova poskupljenja?
Da će nova poskupljenja mnogi teško preživjeti, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, koja ističe da vrlo malo građana ima primanja koja mogu zadovoljiti osnovne potrebe.
“Građani žive u strahu od povećanja cijena. Svjesni su da će sigurno hrana poskupjeti i to iz više razloga. Jedna od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju da prodaju na domaćem tržištu svoje proizvode, mimo vremenskih prilika. Drugi razlog je zašto strah postoji. Pratim predizbornu kampanju, a i prije toga, nisu primijećene izjave nikoga iz političkih krugova ko je govorio o tome kako bi se napravili planovi ili programi da se standard građana zadrži na određenom nivou”, ističe Šešlija.
Kako dodaje, ni tokom predizborne kampanje niko nije u svom obraćanju dao nadu ili plan na koji način da se poskupljenje, posebno hrane, stavi pod neku vrstu kontrole i da građani budu sigurni da će moći da prehrane porodicu.
Šta ekonomisti vide kao rješenje?
Milenko Stanić, ekonomista, ističe da prihodi većine stanovništva, pogotovo onih koji rade u realnom sektoru, ne mogu da prate stalni rast cijena.
“Cijena hrane će rasti ne samo zbog rasta cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, ide i jesenja sjetva. Ove godine, pored troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu. Ona će dodatno usložniti probleme”, kaže Stanić.
Na pitanje da li vlast može nešto uraditi, Stanić ističe da može, te dodaje da su kod nas niske subvencije prema poljoprivrednim proizvođačima, a pri tome su isplate neredovne.
“Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini BiH i tu zastane. Tu se vidi odnos vlasti. Njima to ide u prilog, ono što šteti narodu, ide u korist vlasti. Zašto? Zato što puni budžet”, kaže on.
