Prosječna osoba jede oko šest puta više piletine i dvostruko više svinjetine nego generacija njihovih baka i djedova. To pokazuju podaci iz izvještaja UN-a.
Globalna ponuda mesa porasla je četiri puta u posljednjih 60 godina i očekuje se da će nastaviti rasti.
Ponuda peradi
Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Ponuda svinjetine
Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom periodu, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.
Poljoprivreda je drugi sektor globalne privrede koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planetu povećati za 7,6% u sljedećoj deceniji. Prema FAO-ovom pregledu nauke o pokretačima ponude i potražnje mesa, stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.
Izvještaj je pokazao da je prosječno globalno snabdijevanje mesom poraslo s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tokom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.
U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog porijekla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama.
“Regionalna raspodjela i pristup još su vrlo nejednaki”, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvještaja.
“Zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju. Zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću životinjskih proizvoda”.
Bogate nacije ne preporučuju da se meso manje jede
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identifikovao je kao najučinkovitiju mjeru prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkam.
Izvještaj FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije “podstiču prekomjernu konzumaciju” životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.
“Ovaj izvještaj jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša naučnica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvještaj, a piše Seebiz.
Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.
Prethodne izvještaje FAO-a naučnici su kritikovali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta. Navodno je bilo i „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa.
Najnoviji izvještaj naručen je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sistemima, prehrani i zdravoj prehrani.
Održivost okoline
FAO je rekao da će nakon izvještaja kasnije ove godine uslijediti još jedan koje će se detaljnije baviti održivošću okoline.
„Temeljni problem je mandat. Izvještaj ima za cilj pomoći kreatorima politika da identifikuju ulazne tačke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog porijekla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane. Ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“, rekla je Verkuijl.
