Trik za savršeno sočnu piletinu sa roštilja

Piletina s roštilja često ispadne suva, ali poznata kuvarica Popi O'Tul tvrdi da se to može lako izbjeći. Dovoljno je da meso pripremite veče prije, a rezultat će biti znatno bolji.

Prema riječima šefice kuhinje Popi O'Tul tajna je u marinadi, ali ne bilo kakvoj.

“Pripremite tečnu mješavinu od vode, soli, malo šećera, limuna, svježeg začinskog bilja, bijelog luka, malo sirćeta i limunovog soka. Potopite pileće batake u salamuru i ostavite ih preko noći u frižideru”, savjetuje ona.

Meso će upiti vlagu, što ga čini otpornijim na isušivanje.

“To jednostavno znači da će piletina biti super sočna kada je stavite na vruć roštilj”, prenosi Mirror.

Stručnjaci se slažu da je mariniranje ključno ne samo zbog ukusa, već i zbog zadržavanja vlage, a idealno je da traje najmanje nekoliko časova, po mogućnosti preko noći.

Nakon što je piletina odstajala u marinadi, spremna je za pečenje.

Dodatni korak za poseban ukus

O'tul predlaže i dodatni korak za poseban ukus i hrskavu koricu.

“Piletinu zatim možete peći na roštilju, a ja ponekad volim da napravim glazuru od ljutog meda. Koristim kist od začinskog bilja i pred kraj pečenja premažem meso kako bi dobilo lijepu, hrskavu koricu”, objašnjava.

Možda vas interesuje i ovo:

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961. godine

Ovaj savjet u skladu je i s preporukama drugih stručnjaka, koji napominju da umake i glazure s visokim udjelom šećera, poput roštiljskog umaka ili onih na bazi meda, treba nanositi tek pred kraj pečenja. Na taj način sprečava se zagorijevanje šećera na jakoj vatri, a meso dobija lijepu karamelizovanu površinu.

Još nekoliko trikova za uspjeh

Prije pečenja meso obavezno izvadite iz frižidera i ostavite ga dvadesetak minuta na sobnoj temperaturi. Tako ćete izbjeći temperaturni šok i omogućiti ravnomjernije pečenje.

Tokom pečenja izbjegavajte da bockate meso viljuškom jer tako iz njega izlaze dragocjeni sokovi. Umjesto toga koristite hvataljke za okretanje.

Takođe, primijenite metodu direktnog i indirektnog pečenja – meso prvo kratko zapecite na jačoj vatri kako bi se stvorila korica, a zatim ga premjestite na hladniji dio roštilja da se ispeče do kraja na nižoj temperaturi.

Na kraju, prije posluživanja ostavite pečeno meso da odmori nekoliko minuta. Tako će se sokovi ravnomjerno rasporediti, a piletina će ostati još sočnija, piše net.hr.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961. godine

Prosječna osoba jede oko šest puta više piletine i dvostruko više svinjetine nego generacija njihovih baka i djedova. To pokazuju podaci iz izvještaja UN-a.

Globalna ponuda mesa porasla je četiri puta u posljednjih 60 godina i očekuje se da će nastaviti rasti.

Ponuda peradi

Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ponuda svinjetine

Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom periodu, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.

Poljoprivreda je drugi sektor globalne privrede koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planetu povećati za 7,6% u sljedećoj deceniji. Prema FAO-ovom pregledu nauke o pokretačima ponude i potražnje mesa, stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.

Izvještaj je pokazao da je prosječno globalno snabdijevanje mesom poraslo s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tokom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog porijekla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama.

“Regionalna raspodjela i pristup još su vrlo nejednaki”, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvještaja.

“Zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju. Zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću životinjskih proizvoda”.

Bogate nacije ne preporučuju da se meso manje jede

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identifikovao je kao najučinkovitiju mjeru prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkam.

Izvještaj FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije “podstiču prekomjernu konzumaciju” životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.

“Ovaj izvještaj jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša naučnica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvještaj, a piše Seebiz.

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.

Prethodne izvještaje FAO-a naučnici su kritikovali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta. Navodno je bilo i „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa.

Najnoviji izvještaj naručen je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sistemima, prehrani i zdravoj prehrani.

Održivost okoline

FAO je rekao da će nakon izvještaja kasnije ove godine uslijediti još jedan koje će se detaljnije baviti održivošću okoline.

„Temeljni problem je mandat. Izvještaj ima za cilj pomoći kreatorima politika da identifikuju ulazne tačke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog porijekla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane. Ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“, rekla je Verkuijl.

Podijeli tekst sa drugima na: