Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj isplaćena je krajem avgusta. Iznos jednokratne pomoći zavisio je od visine penzije obračunate za juli 2026. godine, kada je prosječna penzija iznosila 698,48 KM.

Korisnici Fonda PIO Srpske čija je penzija bila manja ili jednaka ovom prosjeku dobili su 120 KM. Penzionerima sa većim primanjima 27. avgusta legla je pomoć od 80 KM.

U Srbiji je jednokratna pomoć isplaćena 14. septembra, a iznosi su takođe zavisi od visine penzije. Penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara (520 KM) dobili su 35.000 dinara (oko 580 KM). Oni sa penzijama od 31.092 do 56.822 dinara (od oko 520 do oko 950 KM) dobili su 27.500 dinara (oko 460 KM), dok je za penzionere čija su primanja iznad tog iznosa predviđena pomoć od 20.000 dinara (oko 340 KM), saopšteno je iz Fonda PIO Srbije.

U Federaciji BiH za 2026. godinu nije donesena opšta federalna uredba o jednokratnoj pomoći za sve penzionere. Pomoć je isplaćivana parcijalno. Oko 39.000 penzionera Tuzlanskog kantona sa najnižom i srazmjernom penzijom dobilo je po 100 KM od kantonalne Vlade uz avgustovsku penziju. Penzioneri opštine Novo Sarajevo dobili su po 50 KM, a bilo ih je više od 5.600.

Posljednja opšta jednokratna pomoć za sve penzionere u FBiH isplaćena je u novembru 2024. godine. Tada su penzioneri čija je penzija bila manja ili jednaka zagarantovanoj dobili po 100 KM, dok su oni sa penzijom većom od zagarantovane (a do 1.000 KM) dobili po 50 KM novčane pomoći, piše Srpksainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO: Je li član 81. neustavan?

Pitanje da li je Zakon o PIO u skladu sa Ustavom postalo je tema broj jedan nakon spornih odluka.

Iako su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) potvrđene tek krajem januara, njihova retroaktivna primjena počela je već 1. januara 2026. godine. <<<Opširnije

Dok Federalni zavod PIO na čelu sa Halilom Subašićem šuti, struka i opozicija upozoravaju na potencijalnu neustavnost i diskriminaciju penzionera kroz izmjene člana 81..

Fondu su upućena i pitanja po kojem su zakonu građani odlazili u penziju u periodu od 1. do 23. januara 2026. godine. Po tada važećem ili po izmijenjenom Zakonu o PIO-u koji se retroaktivno primjenjuje od 1. januara 2026. godine.07

Zatraženo je i pojašnjenje o zakonitosti retroaktivne primjene zakona, ali odgovori nisu dostavljeni.

Nisu stigli ni odgovori na ranija pitanja u vezi s izmjenama Zakona o PIO-u. Posebno onih koje se odnose na izmjene člana 81, koji reguliše izračun najniže starosne penzije.

Tumačenje je zatraženo od bivšeg direktora Zavoda PIO FBiH Zijada Krnjića.

Da li je Zakon o PIO neustavan

Krnjić navodi da se izmjene Zakona o PIO-u primjenjuju od 1. januara 2026. godine, te da će svi koji su uslove za penzionisanje stekli nakon 31. decembra 2025. biti penzionisani prema novim odredbama.

Otvara se pitanje da li je retroaktivna primjena zakona ustavno prihvatljiva. Posebno ako je za pojedine korisnike nepovoljnija. Prema ranijem zakonu, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala je pravo na najnižu penziju.

Prema izmjenama člana 81, osoba sa do 20 godina staža i 65 godina života ne može imati penziju nižu od 60 posto prosječne penzije iz decembra prethodne godine, što trenutno iznosi 434 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Mahir Mešalić, poslanik SDA u Parlamentu FBiH poručuje da će, ukoliko se utvrdi diskriminacija, biti pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom. Rekao je da će se tražiti ocjenu ustavnosti Zakon o PIO, a najavio je i traženje zvaničnog odgovora Fonda PIO u FBiH. Pitanje će biti po kojem su zakonu penzionisani građani u spornom periodu. od 1. do 23. januara.

Optužbe na račun Vlade

Mešalić ističe da Parlament FBiH ne odlučuje o tome da li su nečija ljudska prava povrijeđena. Pomoći će nadležnim institucijama da utvrde činjenice i reagovati ukoliko se pokaže da je do povreda došlo.

Osvrnuo se i na obećano povećanje penzija, navodeći da ono nije 11,6 posto, kako je ranije predstavljeno, već 11,2 posto. Tvrdi da vlast građanima plasira netačne ili nepotpune podatke. Kaže i da se prikrivaju informacije o zaduženjima i troškovima kamata.

Dodao je da će se pitanje člana 81 nastaviti problematizovati uz ocjenu da se određeni politički procesi u Parlamentu FBiH odvijaju pod pritiscima i strahom od smjena.

Podijeli tekst sa drugima na: