Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ima 100 godina, a trči, vozi auto, pčelari i čita bez naočala

Dok mnogi u poznim godinama vode bitku sa zdravljem, Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke juče je na skroman način obilježio nevjerovatan jubilej – 100. rođendan.

Ovaj vitalni starac, rođen 7. maja 1926. godine, i dalje vozi automobil, svakodnevno trči, bavi se pčelarstvom i bez naočala čita i piše.

Pravu proslavu, kaže, porodica tek sprema.

“Djeca su odlučila da se svi okupe za desetak dana pa ćemo onda obilježiti kako dolikuje jednom stogodišnjaku”, priča Slavko kroz osmijeh.

Njegova životna priča djeluje gotovo nestvarno. Rođen je u hercegovačkom selu Prigrađani, nedaleko od Mostara, a životni put ga je preko Ljubuškog i Sanskog Mosta doveo u Oštru Luku, gdje se 1969. godine nastanio u Usorcima.

“Bio sam lugar u Ljubuškom, ali je tamo u jednom periodu bilo viška lugara pa sam 1960. prebačen u Sanski Most. U Oštru Luku sam došao 1969. godine a penzionisan sam davne 1990.”, prisjeća se Slavko.

Sa prvom suprugom Marom, koja je preminula 1995. godine, dobio je troje djece, dva sina i kćerku, a danas ima sedmoro unučadi i čak 13 praunučadi.

Iako je zakoračio u drugi vijek života, ljekara gotovo da i ne posjećuje.

“Nikad nisam pio alkohol. Probao jednom i vidio da mi ne godi. Nikad nisam zapalio cigaretu. Čovjek mora paziti šta jede i pije i mora se kretati. Većina sama sebi skrati život”. govori Slavko jednostavno, kao da otkriva najveću životnu tajnu.

A kretanja mu, očigledno, ne manjka.

“Svaki dan lagano trčim kilometar do dva. Ne volim da sjedim. Uvijek nešto radim i to me održava”, kaže ovaj vitalni Hercegovac za “InfoPrijedor”.

Posebnu ljubav cijeli život gaji prema pčelarstvu.

Nekad imao 40 društava, danas samo tri košnice

“Otac je pčelario pa sam i ja zavolio pčele. Nekad sam imao 40 društava i znao proizvesti tonu meda u sezoni. Sad imam samo tri društva, ali ne odustajem”, priča Slavko.

Stogodišnjak posebnu ljubav gaji prema pčelama

Da godine za njega očigledno predstavljaju samo broj potvrđuje i činjenica da je ove godine u Banjaluci učestvovao na sajmu inovacija INOST sa svojim patentom “dupla ladica u košnici”, gdje je proglašen i za najstarijeg inovatora i pčelara.

Ni tu nije kraj njegovim nevjerovatnim aktivnostima

Vikluje motore i u stotoj

Slavko i danas vikluje elektromotore za brusilice i bušilice, a tvrdi da najtanju žicu vidi bez ikakvih problema i bez naočara.

Vikluje motore i u stotoj godini

 

“Vozim bez naočara i nikad brzo, između 60 i 80 na sat. Za 60 godina vožnje nisam imao ni najmanje ‘kvrcanje’. Auto u mojim godinama nije luksuz nego potreba”, kaže Slavko.

Ide i na produženje vozačke dozvole.

“Tražiću da mi vozačku produže na pet godina”

Stogodišnjak vozi automobil

 

“Sve testove prođem bez problema. Doktori se čude što vozim bez naočala. Sad ću ih zamoliti da mi vozačku ne produže samo na dvije godine. To brzo prođe. Neka bude pet ili bar tri”, govori kroz smijeh.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Ipak, iza njegove vitalnosti krije se i jedna tiha životna rana. Smrt prve supruge teško je podnio.

“Samoća je gora od tamnice. Bio sam sam jedno vrijeme i to mi je bio najteži period života”, priznaje Slavko.

A onda je 1996. godine upoznao Miru, danas njegovu najveću podršku i saputnika kroz starost.

“Najvažnije je imati dobrog druga pored sebe. Kad čovjek ostari, to je pravo bogatstvo. Ne znam šta bih bez nje”, kaže Slavko gledajući Miru, koja je od njega mlađa 13 godina.

Mira se samo smješka.

“Lijepo se slažemo. Stari smo i moramo se lijepo dogovarati i slagati”, kaže ona.

I dok mnogi sa nevjericom slušaju njegovu priču, Slavko Pantić u stotoj godini života i dalje prkosi vremenu – mirno, skromno i sa osmijehom čovjeka koji očigledno zna kako se živi dugo i kvalitetno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada počinje starost: Granica se stalno pomjera

Kada tačno postajemo stari? Novo istraživanje pokušalo je da pruži precizan odgovor – i rezultat bi mogao iznenaditi mnoge, piše Daily Mail.

Prema studiji sprovedenoj na više od 2.000 ljudi u Velikoj Britaniji, većina ispitanika smatra da „starost” počinje sa 69 godina.

Ovaj zaključak pokazuje da se granica starosti pomjera, jer su ranija istraživanja sugerisala da se starost dostiže već oko 60. ili 62. godine, ali današnje generacije imaju drugačiju percepciju.

Zanimljivo je da ljudi imaju tendenciju da pomjeraju tu granicu kako i sami stare. Drugim riječima, što su stariji, to kasnije definišu početak „starosti”.

Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to produžen životni vijek i bolje opšte zdravlje populacije. Ljudi danas duže ostaju aktivni, vitalni i radno sposobni, pa se i osjećaj starosti pomjera unaprijed.

Možda vas zanima i ovo:

Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Ipak, naglašava se da percepcija starosti ne znači nužno i stvarno biološko stanje organizma. Drugim riječima, neko može imati 70 godina i biti u odličnoj formi, dok se neko drugi može osjećati „staro” mnogo ranije.

Postoje, takođe, značajne razlike među generacijama: mlađi ljudi često smatraju da starost počinje ranije, dok stariji tu granicu pomjeraju na kasnije.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da, bez obzira na broj godina, način života igra ključnu ulogu. Zdrava ishrana, fizička aktivnost i mentalna stimulacija mogu značajno uticati na kvalitet starenja.

 

Podijeli tekst sa drugima na: