Najavljena inicijativa za subvencionisanje smještaja penzionera u dom

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da je neophodno penzionerima omogućiti dostojanstvenu starost. Najavio je da će podnijeti inicijativu da se obezbijede subvencije za smještaj u dom.

Stevandić je, nakon sastanka sa rukovodstvom Udruženja penzionera Republike Srpske, istakao da je ova subvencija potrebna, kako bi se omogućilo da nijedan penzioner ne bi bio odbijen za smještaj u dom isključivo zbog nedostatka novca.

“Analiza je pokazala da određen broj penzionera sa prosječnim i najnižim penzijama, koji nemaju nikoga niti mogu sami o sebi da brinu imaju problem.Smještaj u dom košta 1.000 KM, dok je prosječna penzija oko 700”, rekao je Stevandić novinarima.

On je naveo da bi u narednih nekoliko godina u ovoj potrebi bilo od 2.000 do 10.000 penzionera.

Stevandić je potvrdio da je na sastanku bilo riječi i o drugim problemima sa kojima se suočavaju penzioneri. Najavio je da će podnijeti inicijative i da se za penzionere snize cijene lijekova, kao i da se skrate liste čekanja, kako ova populacija ne bi čekala na preglede.

“Kada je riječ o cijeni lijekova, ograničeni smo radom Agencije za lijekove BiH. Ali smo našli način da riješimo ovo pitanje. Neophodno je i da za penzionere obezbijedimo brze preglede”, istakao je Stevandić.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović zahvalio je za podršku u rješavanju tri ključna problema sa kojima se suočavaju penzioneri.

“To je prioritet pri zdravstvenim pregledima, cijene lijekova, te smještaj u domove penzionera. Osim toga neizbježno pitanje je i poboljšanje materijalnog statusa penzionera”, rekao je Trifunović.

On je izrazio zadovoljstvo zbog najavljene jednokratne pomoći koja će biti isplaćena do kraja godine.

“Penzije su ove godine usklađene i vanredno povećane. Ali bilo bi dobro i da se do kraja godine omogući još jedno povećanje”, rekao je Trifunović

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više ljudi poslije 50. godine počinje novi život udvoje

Sve je više ljudi koji nakon 50. godine odlučuju da ponovo otvore vrata ljubavi. Istraživanja pokazuju da razvod, gubitak partnera ili dugogodišnja samoća ne znače kraj emotivnog života.

Prema istraživanju sprovedenom 2025. godine, novu romantičnu vezu nakon 50. godine započelo je 37 odsto muškaraca i 22 odsto žena. Mnogi se pritom ne odlučuju za novi brak, već za zajednički život bez formalnog vjenčanja.

Zanimljivo je da ljubav u kasnijim godinama često izgleda drugačije nego u mladosti. Manje je naglašena strast, a više bliskost, razumijevanje, briga i osjećaj sigurnosti.

Jedno istraživanje u kojem su učestvovali parovi između 66 i 92 godine pokazalo je da učesnici svoju ljubav opisuju kao odnos u kojem se prije svega osjećaju dobro i sigurno. Iako zaljubljenost s vremenom može postati mirnija, privrženost i posvećenost partneru ostaju snažne.

Posebno je zanimljivo što su mnogi ispitanici svoju vezu opisali kao isključivu i duboko posvećenu, dok je saosjećanje prema partneru bilo izraženije od strasti.

Poruka istraživanja je jednostavna: za ljubav ne postoji „prekasno“. Nova veza u penzionerskim godinama ne mora biti ista kao ona u mladosti – može biti mirnija, zrelija i zasnovana na zajedničkom društvu, podršci i uživanju u životu.

Jer, kako pokazuju iskustva brojnih starijih parova, srce ne odlazi u penziju kada čovjek napuni 60, 70 ili 80 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstarija žena na svijetu proslavila 117. rođendan

Najstarija osoba na svijetu, Britanka Etel Kateram, proslavila je danas 117. rođendan u domu za stare u okrugu Sari, nadomak Londona.

Kateram je prva Britanka u istoriji koja je doživjela 117 godina, saopšteno je iz Ginisove knjige rekorda, prenosi CNN.

“Provela sam divan dan slaveći sa porodicom i prijateljima i radujem se onome što će donijeti naredna godina”, izjavila je Kateram za britansku agenciju PA.

Najstariji muškarac na svijetu, Brazilac Žoao Marinho Neto, uputio je Etel Kateram čestitku povodom 117. rođendana, saopšteno je iz Ginisove knjige rekorda, prenosi Tanjug.

Kralju Čarlsu otkrila šta su djevojke mislile o njemu

Kateram je u septembru prošle godine, nedugo nakon svog 116. rođendana, posjetio britanski kralj Čarls III.
Tokom susreta prisjetila se njegove ceremonije proglašenja za princa od Velsa 1969. godine, kada je imao 21 godinu, i kroz osmijeh mu rekla da su sve djevojke bile zaljubljene u njega i željele da se udaju za njega.

Rođena je 21. avgusta 1909. godine u Hempširu kao drugo najmlađe od osmoro djece i posljednja je živa osoba rođena za vrijeme vladavine kralja Edvarda VII.

Sa 18 godina sama otputovala u Indiju

Sa 18 godina sama je otputovala u Indiju, gdje je radila kao dadilja u porodici britanskog vojnog oficira.
Godine 1933. udala se za majora britanske vojske Normana Katerama, sa kojim je živjela u Solzberiju, Hongkongu i drugim zemljama, gdje je osnovala i dječji vrtić.

Par je kasnije dobio dvije kćerke.

Nadživjela dva svjetska rata, Titanik i pandemiju

Tokom svojih 117 godina života Kateram je preživjela Prvi i Drugi svjetski rat, potonuće Titanika, oktobarsku revoluciju i pandemiju kovida 19.

Virus je preboljela 2020. godine, kada je imala 110 godina.

Etel Kateram ima tri unuke i petoro praunučadi.

Iako je najstarija živa osoba na svijetu, rekord za najduži potvrđeni ljudski život i dalje drži Francuskinja Žan Kalman, koja je preminula 1997. godine u 122. godini i 164. danu života.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ima 100 godina, a trči, vozi auto, pčelari i čita bez naočala

Dok mnogi u poznim godinama vode bitku sa zdravljem, Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke juče je na skroman način obilježio nevjerovatan jubilej – 100. rođendan.

Ovaj vitalni starac, rođen 7. maja 1926. godine, i dalje vozi automobil, svakodnevno trči, bavi se pčelarstvom i bez naočala čita i piše.

Pravu proslavu, kaže, porodica tek sprema.

“Djeca su odlučila da se svi okupe za desetak dana pa ćemo onda obilježiti kako dolikuje jednom stogodišnjaku”, priča Slavko kroz osmijeh.

Njegova životna priča djeluje gotovo nestvarno. Rođen je u hercegovačkom selu Prigrađani, nedaleko od Mostara, a životni put ga je preko Ljubuškog i Sanskog Mosta doveo u Oštru Luku, gdje se 1969. godine nastanio u Usorcima.

“Bio sam lugar u Ljubuškom, ali je tamo u jednom periodu bilo viška lugara pa sam 1960. prebačen u Sanski Most. U Oštru Luku sam došao 1969. godine a penzionisan sam davne 1990.”, prisjeća se Slavko.

Sa prvom suprugom Marom, koja je preminula 1995. godine, dobio je troje djece, dva sina i kćerku, a danas ima sedmoro unučadi i čak 13 praunučadi.

Iako je zakoračio u drugi vijek života, ljekara gotovo da i ne posjećuje.

“Nikad nisam pio alkohol. Probao jednom i vidio da mi ne godi. Nikad nisam zapalio cigaretu. Čovjek mora paziti šta jede i pije i mora se kretati. Većina sama sebi skrati život”. govori Slavko jednostavno, kao da otkriva najveću životnu tajnu.

A kretanja mu, očigledno, ne manjka.

“Svaki dan lagano trčim kilometar do dva. Ne volim da sjedim. Uvijek nešto radim i to me održava”, kaže ovaj vitalni Hercegovac za “InfoPrijedor”.

Posebnu ljubav cijeli život gaji prema pčelarstvu.

Nekad imao 40 društava, danas samo tri košnice

“Otac je pčelario pa sam i ja zavolio pčele. Nekad sam imao 40 društava i znao proizvesti tonu meda u sezoni. Sad imam samo tri društva, ali ne odustajem”, priča Slavko.

Stogodišnjak posebnu ljubav gaji prema pčelama

Da godine za njega očigledno predstavljaju samo broj potvrđuje i činjenica da je ove godine u Banjaluci učestvovao na sajmu inovacija INOST sa svojim patentom “dupla ladica u košnici”, gdje je proglašen i za najstarijeg inovatora i pčelara.

Ni tu nije kraj njegovim nevjerovatnim aktivnostima

Vikluje motore i u stotoj

Slavko i danas vikluje elektromotore za brusilice i bušilice, a tvrdi da najtanju žicu vidi bez ikakvih problema i bez naočara.

Vikluje motore i u stotoj godini

 

“Vozim bez naočara i nikad brzo, između 60 i 80 na sat. Za 60 godina vožnje nisam imao ni najmanje ‘kvrcanje’. Auto u mojim godinama nije luksuz nego potreba”, kaže Slavko.

Ide i na produženje vozačke dozvole.

“Tražiću da mi vozačku produže na pet godina”

Stogodišnjak vozi automobil

 

“Sve testove prođem bez problema. Doktori se čude što vozim bez naočala. Sad ću ih zamoliti da mi vozačku ne produže samo na dvije godine. To brzo prođe. Neka bude pet ili bar tri”, govori kroz smijeh.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Ipak, iza njegove vitalnosti krije se i jedna tiha životna rana. Smrt prve supruge teško je podnio.

“Samoća je gora od tamnice. Bio sam sam jedno vrijeme i to mi je bio najteži period života”, priznaje Slavko.

A onda je 1996. godine upoznao Miru, danas njegovu najveću podršku i saputnika kroz starost.

“Najvažnije je imati dobrog druga pored sebe. Kad čovjek ostari, to je pravo bogatstvo. Ne znam šta bih bez nje”, kaže Slavko gledajući Miru, koja je od njega mlađa 13 godina.

Mira se samo smješka.

“Lijepo se slažemo. Stari smo i moramo se lijepo dogovarati i slagati”, kaže ona.

I dok mnogi sa nevjericom slušaju njegovu priču, Slavko Pantić u stotoj godini života i dalje prkosi vremenu – mirno, skromno i sa osmijehom čovjeka koji očigledno zna kako se živi dugo i kvalitetno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada počinje starost: Granica se stalno pomjera

Kada tačno postajemo stari? Novo istraživanje pokušalo je da pruži precizan odgovor – i rezultat bi mogao iznenaditi mnoge, piše Daily Mail.

Prema studiji sprovedenoj na više od 2.000 ljudi u Velikoj Britaniji, većina ispitanika smatra da „starost” počinje sa 69 godina.

Ovaj zaključak pokazuje da se granica starosti pomjera, jer su ranija istraživanja sugerisala da se starost dostiže već oko 60. ili 62. godine, ali današnje generacije imaju drugačiju percepciju.

Zanimljivo je da ljudi imaju tendenciju da pomjeraju tu granicu kako i sami stare. Drugim riječima, što su stariji, to kasnije definišu početak „starosti”.

Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to produžen životni vijek i bolje opšte zdravlje populacije. Ljudi danas duže ostaju aktivni, vitalni i radno sposobni, pa se i osjećaj starosti pomjera unaprijed.

Možda vas zanima i ovo:

Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Ipak, naglašava se da percepcija starosti ne znači nužno i stvarno biološko stanje organizma. Drugim riječima, neko može imati 70 godina i biti u odličnoj formi, dok se neko drugi može osjećati „staro” mnogo ranije.

Postoje, takođe, značajne razlike među generacijama: mlađi ljudi često smatraju da starost počinje ranije, dok stariji tu granicu pomjeraju na kasnije.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da, bez obzira na broj godina, način života igra ključnu ulogu. Zdrava ishrana, fizička aktivnost i mentalna stimulacija mogu značajno uticati na kvalitet starenja.

 

Podijeli tekst sa drugima na: