Uroš Gligić iz Kadinjana proslavio 100. rođendan

U krugu porodice, rodbine i prijatelja, Uroš Gligić iz Kadinjana kod Laktaša proslavio je veliki životni jubilej – 100. rođendan. Tako je postao je jedan od rijetkih ljudi koji su dočekali te godine.

Poseban dan obilježen je u toploj porodičnoj atmosferi, uz osmijehe, čestitke i brojne lijepe želje.

Centralno mjesto na proslavi zauzela je rođendanska torta sa velikim zlatnim brojem 100, simbolom jednog vijeka ispunjenog uspomenama, iskustvima, radostima i životnim izazovima.

Od najmlađih do najstarijih članova porodice, svi su željeli da budu dio ovog posebnog trenutka.

Zajedničke fotografije zabilježile su generacije okupljene oko slavljenika, a uspomene sa proslave ostaju trajno svjedočanstvo ljubavi i pažnje kojom je Uroš okružen.

Stoti rođendan nije samo veliki životni jubilej. To je prilika da se podsjetimo na vrijednosti porodice, međusobnog poštovanja i povezanosti generacija.

Iza jednog vijeka života kriju se brojne priče, sjećanja i iskustva koja predstavljaju dragocjeno nasljeđe za potomke.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

Kondicija, snaga i mišićna izdržljivost počinju opadati već oko 35. godine, i to bez obzira na to koliko je osoba ranije trenirala, pokazala je švedska studija koja je iste ljude pratila 47 godina.

Istraživači sa Karolinska instituta u Stockholmu, u okviru švedske studije o fizičkoj aktivnosti i kondiciji (SPAF), od 1974. godine prate nekoliko stotina nasumično odabranih muškaraca i žena rođenih 1958. Njihova kondicija i snaga redovno su mjerene od 16. do 63. godine.

Šta je pokazalo istraživanje koje je trajalo 47 godina?

Za razliku od većine ranijih istraživanja, koja su poredila različite starosne grupe, ova studija je iste ljude pratila gotovo pola stoljeća. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle.

U kojim godinama počinju opadati snaga i kondicija?

Kod oba spola izdržljivost mišića i aerobni kapacitet dostigli su vrhunac između 26. i 36. godine. Nakon toga su počeli opadati, isprva za 0,3 do 0,6 posto godišnje, a kasnije i do 2,5 posto godišnje. Snaga mišića gubila se sličnim tempom, a brzina pada nije se razlikovala između muškaraca i žena.

Može li se usporiti gubitak snage i kondicije?

Autori naglašavaju da fizička aktivnost može usporiti taj pad, ali ga ne može potpuno zaustaviti. Studija je pokazala i da ljudi mogu poboljšati kondiciju i snagu treningom i nakon 35. godine, prenosi Klix.

“Naša studija pokazuje da fizička aktivnost može usporiti pad performansi, iako ga ne može u potpunosti zaustaviti”, rekla je glavna autorica Maria Westerståhl sa Karolinska instituta.

Šta istraživači planiraju dalje ispitivati?

Istraživači sada žele otkriti mehanizme koji stoje iza toga, a učesnici studije bit će ponovo ispitani kada napune 68 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstarija žena na svijetu proslavila 117. rođendan

Najstarija osoba na svijetu, Britanka Etel Kateram, proslavila je danas 117. rođendan u domu za stare u okrugu Sari, nadomak Londona.

Kateram je prva Britanka u istoriji koja je doživjela 117 godina, saopšteno je iz Ginisove knjige rekorda, prenosi CNN.

“Provela sam divan dan slaveći sa porodicom i prijateljima i radujem se onome što će donijeti naredna godina”, izjavila je Kateram za britansku agenciju PA.

Najstariji muškarac na svijetu, Brazilac Žoao Marinho Neto, uputio je Etel Kateram čestitku povodom 117. rođendana, saopšteno je iz Ginisove knjige rekorda, prenosi Tanjug.

Kralju Čarlsu otkrila šta su djevojke mislile o njemu

Kateram je u septembru prošle godine, nedugo nakon svog 116. rođendana, posjetio britanski kralj Čarls III.
Tokom susreta prisjetila se njegove ceremonije proglašenja za princa od Velsa 1969. godine, kada je imao 21 godinu, i kroz osmijeh mu rekla da su sve djevojke bile zaljubljene u njega i željele da se udaju za njega.

Rođena je 21. avgusta 1909. godine u Hempširu kao drugo najmlađe od osmoro djece i posljednja je živa osoba rođena za vrijeme vladavine kralja Edvarda VII.

Sa 18 godina sama otputovala u Indiju

Sa 18 godina sama je otputovala u Indiju, gdje je radila kao dadilja u porodici britanskog vojnog oficira.
Godine 1933. udala se za majora britanske vojske Normana Katerama, sa kojim je živjela u Solzberiju, Hongkongu i drugim zemljama, gdje je osnovala i dječji vrtić.

Par je kasnije dobio dvije kćerke.

Nadživjela dva svjetska rata, Titanik i pandemiju

Tokom svojih 117 godina života Kateram je preživjela Prvi i Drugi svjetski rat, potonuće Titanika, oktobarsku revoluciju i pandemiju kovida 19.

Virus je preboljela 2020. godine, kada je imala 110 godina.

Etel Kateram ima tri unuke i petoro praunučadi.

Iako je najstarija živa osoba na svijetu, rekord za najduži potvrđeni ljudski život i dalje drži Francuskinja Žan Kalman, koja je preminula 1997. godine u 122. godini i 164. danu života.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada počinje starost: Granica se stalno pomjera

Kada tačno postajemo stari? Novo istraživanje pokušalo je da pruži precizan odgovor – i rezultat bi mogao iznenaditi mnoge, piše Daily Mail.

Prema studiji sprovedenoj na više od 2.000 ljudi u Velikoj Britaniji, većina ispitanika smatra da „starost” počinje sa 69 godina.

Ovaj zaključak pokazuje da se granica starosti pomjera, jer su ranija istraživanja sugerisala da se starost dostiže već oko 60. ili 62. godine, ali današnje generacije imaju drugačiju percepciju.

Zanimljivo je da ljudi imaju tendenciju da pomjeraju tu granicu kako i sami stare. Drugim riječima, što su stariji, to kasnije definišu početak „starosti”.

Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to produžen životni vijek i bolje opšte zdravlje populacije. Ljudi danas duže ostaju aktivni, vitalni i radno sposobni, pa se i osjećaj starosti pomjera unaprijed.

Možda vas zanima i ovo:

Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Ipak, naglašava se da percepcija starosti ne znači nužno i stvarno biološko stanje organizma. Drugim riječima, neko može imati 70 godina i biti u odličnoj formi, dok se neko drugi može osjećati „staro” mnogo ranije.

Postoje, takođe, značajne razlike među generacijama: mlađi ljudi često smatraju da starost počinje ranije, dok stariji tu granicu pomjeraju na kasnije.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da, bez obzira na broj godina, način života igra ključnu ulogu. Zdrava ishrana, fizička aktivnost i mentalna stimulacija mogu značajno uticati na kvalitet starenja.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

O bliskosti poslije 60. rijetko se govori, ali to ne znači da je nema

O bliskosti u starijem dobu rijetko se govori otvoreno, posebno u našem regionu gdje su mnoge teme još uvijek obavijene velom stida. Nakon 60. godine života, od ljudi se očekuje da žive mirno, povučeno i bez potrebe za emocionalnom ili fizičkom bliskošću.

Stvarnost je, međutim, potpuno drugačija. Ljudi ne prestaju da osjećaju, vole ili imaju potrebu za povezanošću, samo zato što su proslavili rođendane sa mnogo svjećica na torti. Naprotiv, u ovoj fazi života, bliskost može da poprimi potpuno novu dimenziju, dublju, iskreniju i stabilniju nego ranije, piše edukujsee.com.

Zbog društvenih normi i vjerovanja, međutim, mnogi oklijevaju da o tome govore. Vrijeme je da se razbiju neki od ovih mitova i otvoreno pogledaju istine koje se često prećutkuju:

Potreba za bliskošću nikada ne nestaje

Bez obzira na godine, potreba za dodirom, pažnjom i razumijevanjem ostaje prisutna. Ljudi žele osjećaj pripadnosti i povezanosti tokom cijelog života. Ono što se mijenja nije potreba, već način na koji se ona izražava.

Emocionalna veza postaje važnija od fizičke

Dok je u mlađim godinama naglasak često na fizičkoj privlačnosti, nakon 60. godine fokus se pomjera na emocionalnu bliskost. Razgovor, razumijevanje i osjećaj sigurnosti postaju ključni elementi veze.

Samopouzdanje može rasti sa godinama

Iako se često misli suprotno, mnogi ljudi u starijim godinama bolje poznaju sebe i svoje potrebe. To im omogućava da u veze ulaze sa više sigurnosti i manje straha od odbacivanja.

Društveni stereotipi

Jedan od najvećih problema je percepcija da stariji ljudi „ne bi trebalo” da razmišljaju o bliskosti. Ovi stereotipi često stvaraju osjećaj stida i sprečavaju ljude da žive ispunjen život.

Nove veze su moguće i uobičajene

Mnogi pronalaze ljubav i bliskost u kasnijim godinama života. Razvodi, gubici ili jednostavno nova poglavlja otvaraju prostor za nove početke.

Ljubav

Odnosi u zrelom životnom dobu su često stabilniji, jer se zasnivaju na iskustvu i realnim očekivanjima.

Intimnost ima drugačiji tempo

Za razliku od mladosti, gdje sve ide brzo, u zrelim godinama stvari se razvijaju sporije. Ovaj tempo omogućava dublje poznanstvo i bolju povezanost.

Strah od osude

Mnogi se plaše kako će porodica i okolina reagovati na njihove odluke i veze. Ovaj strah može da bude prepreka i često sprečava ljude da slijede svoje želje i potrebe.

Bliskost doprinosi zdravlju

Istraživanja pokazuju da emocionalna povezanost pozitivno utiče na mentalno i fizičko zdravlje. Osjećaj bliskosti sa nekim smanjuje stres i poboljšava kvalitet života.

Nikad nije kasno za novu priču

Jedna od najvažnijih istina je da godine ne određuju mogućnosti za sreću. Ljubav i bliskost nemaju rok trajanja. Svaka nova veza donosi priliku za radost, bez obzira na fazu života.

Možda vas zanima i ovo:

Ljubav nakon šesdesete: Prvo preispitajte sebe!

“Ljubav nas održava već 70 godina”

Podijeli tekst sa drugima na: