Naplata osiguranja srazmjernim penzionerima dobija sudski epilog

Naplata 10,2 odsto za zdravstveno osiguranje srazmjernim penzionerima koji su većinski dio staža ostvarili u inostranstvu imaće i sudske epiloge.

Advokat Slavko Jandrić rekao je da priprema nekoliko tužbi za povrat novca nezakonito izvučen iz džepova koji je srazmjernim penzionerima pod prijetnjom gubitka zdravstvenog osiguranja.

Sistem naplate, tvrdi advokat Jandrić, provodi se potpuno mimo zakonskih procedura i bez ikakvih pisanih rješenja na koja bi građani imali ustavno pravo žalbe.

“Istraživao sam kako se ovo provodi po opštinama i gradovima Srpske. Fond zdravstvenog osiguranja uopšte nije provodio zakonske postupke niti je donosio rješenja. Ljude su samo obavještavali neformalnim dopisima da moraju plaćati tih 10,2 odsto. Pozivali su ih u kancelarije i praktično “jedan na jedan” vršili pritisak da idu u Poresku upravu i to uplate. Kada ispunjavate bilo koju poresku obavezu, morate dobiti zvanično rješenje u kojem piše iznos, rok i račun. Ovdje toga nema”, upozorava Jandrić.

Pokušaj naplate ucjena

Najteži dio ove prakse jeste ucjena s kojom se penzioneri suočavaju kada su najranjiviji, u potrazi za ljekarskom pomoći.

“Ljudi su prestrašeni jer su stari i bolesni. U praksi se dešava da penzioner dođe kod svog porodičnog ljekara i tek tu sazna da mu je knjižica blokirana, da više nije osiguran i da nema pravo na liječenje. Pošto nemaju izbora, u takvoj bezizlaznoj situaciji oni su bukvalno primorani da uplate traženi novac, iako je to kršenje svih konvencija i Ustava RS. Pripremam nekoliko tužbi za povrat novca jer se država na ovaj način nezakonito obogatila”, naveo je Jandrić.

Da u cijelom procesu vlada potpuni pravni haos i da se pravila primjenjuju stihijski, advokat Jandrić dokazuje podacima koje je utvrdio radeći direktno sa oštećenim građanima na terenu.

“Utvrdio sam da su jedni penzioneri plaćali tih 10,2 odsto, dok drugi nisu. To je akt čiste diskriminacije. Ne možete vi za istu kategoriju ljudi jedne obavezivati na plaćanje, a druge ne. Zapravo, pravno gledano, ne obavezujete ni jedne ni druge jer ne donosite nikakav upravni akt. Obavezujući karakter može imati samo zvanično rješenje, a ne nekakvi dopisi i usmeni pritisci u kancelarijama Fonda”, objašnjava Jandrić.

Nameta oslobođenje samo boračke kategorije

Spas za oko 10.000 srazmjernih penzionera u Republici Srpskoj nedavno je najavila ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović, obećavši da će sporni namet biti ukinut. Ipak, Zakonom o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske pokazao je da se oslobađanje odnosi isključivo na boračke kategorije, vojne invalide i članove njihovih porodica. Za sve ostale, harač ostaje na snazi.

Možda vas zanima i ovo:

FZO ne odustaje od naplate doprinosa ino penzionerima

Advokat Jandrić ističe da ovakva parcijalna rješenja i politička obećanja nemaju nikakvu pravnu težinu, te da je selektivno oslobađanje samo pojedinih kategorija pravno neodrživo.

“Bez obzira na to da li je riječ o boračkoj ili bilo kojoj drugoj kategoriji, zdravstveno osiguranje je po zakonu univerzalno i vrijedi za svakog građanina podjednako. Ne možete vi jednog građanina uslovljavati ovako, a drugog ne, a da pritom ne mijenjate same zakonske propise. Sve dok u zakonu piše onako kako piše sada, situacija je kristalno jasna. Penzioneri sa srazmjernom penzijom imaju potpuno isto pravo na zdravstvenu zaštitu. Isto kao i oni koji primaju punu penziju iz Republike Srpske”,  objašnjava Jandrić.

Pravo na zdravstvenu zaštitu je ustavno pravo

On je podsjetio da je i Vrhovni sud Republike Srpske zauzeo stav da je Ustav iznad svakog zakona i pravilnika, a pravo na zdravstvenu zaštitu je primarno ustavno pravo. Kako je objasnio suština presude Vrhovnog suda je u tome što je jasno stavljeno do znanja ne može suspendovati ustavno pravo građana na liječenje. Time je praktično srušen argument da se naplata može pravdati pukim tehničkim propisima.

Iako pogođeni penzioneri priželjkuju jedno, kolektivno rješenje koje bi automatski važilo za sve, advokat Jandrić razbija tu iluziju i šalje jasnu poruku – pravna borba je isključivo pojedinačna.

“Penzioneri moraju imati na umu da su ovo individualne stvari. Ne postoji nikakvo kolektivno rješenje niti zajednička tužba koja će automatski važiti za sve. Čak i ako ja na sudu dobijem prve sporove i dokažem da je novac uzet nezakonito, to neće automatski značiti povrat novca za ostale koji su ćutali. Svako za sebe mora pokrenuti postupak, izjaviti žalbu ili podnijeti zahtjev, zavisno od lične situacije. Bez stručne pravne pomoći, penzioneri sami protiv sistema nemaju šanse. Ne moram to nužno biti ja, imamo ogroman broj mladih, sjajnih kolega koji bi se rado prihvatili ovog posla, ali ljudi moraju shvatiti da moraju reagovati pojedinačno ako žele svoj novac nazad”, zaključuje Jandrić.

U slučaj uključena i institucija ombudsmana

U cijeli slučaj ranije se se uključila i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH. Ombudsman Jasminka Džumhur objasnila je da se detaljno ispituje pravni osnov i srazmjernost ovakvog postupanja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

“Ono što preispitujemo jeste na kojem pravnom osnovu se ovo uopšte radi. Jasno nam je obrazloženje Fonda da manji priliv novca nameće potrebu za reorganizacijom troškova. Ali postavlja se pitanje proporcionalnosti – da li je ova mjera srazmjerna cilju?”,  istakla je Džumhur.

Oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja je u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu. Radi se o 10,2 odsto inostrane penzije, piše Srpskainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uputio je medijima dodatna pojašnjenja povodom najava da će penzioneri koji su penzije stekli u inostranstvu morati plaćati zdravstveno osiguranje u Srpskoj. Naveli su da se obaveza odnosi samo na određene kategorije osiguranika.

“Penzioneri Republike Srpske koji su cijeli ili većinski radni vijek proveli u Republici Srpskoj i BiH nemaju nikakvu dodatnu obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Osim one obaveze koju za njih već uplaćuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Dakle ništa dodatno”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Takođe, kako ističu, penzioneri drugih zemalja koji su cjelokupan radni staž proveli u zemljama sa kojima BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju takođe nemaju obavezu dodatnog plaćanja zdravstvenog osiguranja, jer za njih to plaća osiguranje zemlje iz koje primaju penziju.

Ko ima obavezu plaćanja doprinosa?

Obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje:

  • primaju penziju iz drugih država u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Republici Srpskoj,
  • primaju penziju iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provele većinski radni vijek i imaju prebivalište u Republici Srpskoj

Ova obaveza, podsjećaju iz Fonda, postoji bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.  Kako kažu, radi se o licima koja većinski prihod ostvaruju izvan Republike Srpske.

“Dakle, obavezu o kojoj se u javnosti najčešće pogrešno govori imaju samo oni koji su većinski radni vijek proveli u inostranstvu i po tom osnovu primaju većinski dio svoje penzije”, dodaju iz Fonda.

Možda vas zanima i ovo:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Ističu kako su tokom svog radnog vijeka, ta lica, u inostranstvu radila, tamo ostvarivala prihode, tamo uplaćivala doprinose i tamo koristila zdravstveni sistem.

“Kada danas žive u Republici Srpskoj i ovdje koriste zdravstvenu zaštitu, ne plaćaju doprinose u državama iz kojih primaju penziju. U pravilu taj dio primanja im ostaje, dok zdravstvenu zaštitu koriste u Republici Srpskoj u punom obimu. Zato je prirodno i logično da učestvuju u finansiranju sistema koji koriste u Republici Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

Naglašava se kako takav pristup nije u skladu sa principom pravičnosti i solidarnosti na kojem počiva sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti je logičan ni moralan.

Fond poručuje: Budžet štiti najugroženije

“Kada je riječ o ustavnoj zaštiti djece, trudnica i starih, koja se u javnosti pogrešno i tendenciozno tumači, podsjećamo da je Republika Srpska još 2019. godine donijela zakonsko rješenje kojim je obezbijeđena zdravstvena zaštita za sve socijalno osjetljive kategorije stanovništva”, stoji u saopštenju Fonda.

Takođe se ističe da je Zakonom  propisano da se, ukoliko lice nema drugi osnov osiguranja, osiguranim licem smatraju, između ostalih:

  • djeca
  • učenici
  • studenti
  • trudnice i porodilje
  • lica starija od 65 godina
  • lica sa invaliditetom
  • lica oboljela od malignih, hroničnih i drugih teških bolesti
  • lica bez prihoda, kao i druge posebno osjetljive kategorije

“Za ova lica doprinose ne plaćaju sami građani, već ih obezbjeđuje Republika Srpska iz budžeta. To je jasno propisano zakonom. To znači da se ustavna zaštita ovih kategorija ne ogleda u tome da doprinosi ne postoje. Već u tome da država preuzima obavezu njihovog plaćanja, kako bi se zaštitili najugroženiji”, dodaje se u saopštenju.

S druge strane, ističe se kako lica koja većinski prihod ostvaruju iz inostranstva ne spadaju u kategorije za koje država preuzima tu obavezu, već su zakonom prepoznata kao poseban osnov osiguranja i u skladu s tim imaju obavezu učešća u finansiranju sistema koji koriste.

“Zato se ova dva pitanja ne mogu izjednačavati. Jedno je socijalna zaštita najugroženijih, koju finansira Republika Srpska iz budžeta, a drugo je uređenje sistema tako da svi koji koriste zdravstvenu zaštitu učestvuju u njenom finansiranju.

Zdravstveni sistem može biti pravičan samo ako ga koriste svi, a isti finansiraju u skladu sa svojom ekonomskom snagom”, saopštio je Fond.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bolovanje bez papira: Komisije u Srpskoj prešle na elektronski sistem

Osiguranici FZO Republike Srpske prilikom odlaska na komisiju za ocjenu bolovanja više ne moraju da nose papirnu medicinsku dokumentaciju. Porodični ljekari kroz Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) dostavljaju isključivo elektronsku uputnicu i potrebnu dokumentaciju komisijama.

Takođe, kroz sistem se elektronski porodičnim ljekarima vraća nalaz, ocjena i mišljenje komisije, što je ocjenu bolovanja učinilo lakšom, bržom i efikasnijom, kako za ljekare, tako i za pacijente.

“Ovo je omogućeno integrisanjem Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske u IZIS. To je počelo još prošle godine, kao i novim Pravilnikom o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad koji se primjenjuje od ovog mjeseca”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

U saopštenju se dalje navodi da, ukoliko se osiguranik nalazi na bolovanju neprekidno duže od 30 dana, kao i u drugim slučajevima, obaveza porodičnog doktora je da ga uputi na komisiju za ocjenu bolovanja. To čini slanjem elektronske uputnice komisiji, a osiguranik više ne mora sa sobom da nosi karton i papirnu dokumentaciju.

Nalaz komisije se vraća elektronskim putem

“Osiguranik će nakon ocjene privremene spriječenosti za rad, umjesto ranijeg nalaza, ocjene i mišljenja, dobijati obavještenje o ishodu ocjene. Nalaz, ocjena i mišljenje komisije elektronski, putem IZIS-a, biće vraćena i vidljiva porodičnom doktoru. Dakle, osiguranik ne mora lično da vraća dokumentaciju porodičnom doktoru, što će smanjiti broj odlazaka u zdravstvene ustanove. Takođe, za nepokretne i teško pokretne osiguranike, trudnice i druge koji ne moraju lično da odlaze na komisiju više nije potrebno.  Ni članovi porodice ne treba da donose dokumentaciju u njihovo ime”, saopšteno je iz FZO.

Naglašavaju i da su sve ustanove koje su uvezane u IZIS, uključujući i one na sekundarnom i tercijarnom nivou, obavezne da unose nalaze u IZIS kako bi elektronska razmjena funkcionisala i kako bi komisije mogle nesmetano da sprovode ocjene bolovanja, jer se ne smije dešavati da se od osiguranika traži da nose nalaze.

“Važno je napomenuti da osiguranici više neće dostavljati poslodavcu nalaz, ocjenu i mišljenje komisije, već samo doznaku za bolovanje. To je važno i sa stanovišta zaštite ličnih podataka osiguranika. Prilikom predaje zahtjeva za refundaciju naknade za vrijeme bolovanja radnika, poslodavci Fondu, takođe, pored ostale potrebne dokumentacije, dostavljaće doznaku, bez nalaza. Nalaz, ocjena i mišljenje komisije nadležnim radnicima Fonda će biti vidljivi kroz definisane setove podataka u IZIS-u. Inače, za poslodavce je pripremljeno i novo Uputstvo o sadržaju medicinske i finansijske dokumentacije za povrat isplaćene naknade plate i novčane naknade, koje je objavljeno u “Službenom glasniku” (broj 15/26), a dostupno je i na internet stranici Fonda”, navodi se u saopštenju Odjeljenja za odnose s javnošću.

Podijeli tekst sa drugima na: