Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Inostrane penzije u RS: Liječenje uz 10,2% doprinosa

Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.

Ukratko: 

  • Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
  • Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
  • Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto

Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.

Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.

U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.

“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.

Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske

Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije

“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.

Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.

“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

Podijeli tekst sa drugima na:

Američki doktor izdvojio tri zemlje sa najboljim zdravstvom

Američki onkolog dr. Zeke Emanuel rekao je da bi, kad bi gledao samo kvalitetu zdravstvenog sistema, najradije bio rođen u jednoj od tri europske zemlje.

Iako je Amerikanac, SAD nije stavio na prvo mjesto, piše UNILAD.

Gostujući prije nekoliko sedmica u podcastu The Checkup with Doctor Mike, dr. Emanuel odgovarao je na hipotetsko pitanje voditelja: kad bi danas morao birati gdje će se roditi – isključivo prema kvalitetu zdravstvenog sistema – koju bi zemlju odabrao?

Napomenuo je da zdravstvo u stvarnosti ne bi bio jedini kriterij, ali je ipak izdvojio tri države.

“Uvjerljivo najbolje su Nizozemska, Njemačka i Norveška”, rekao je, pritom posebno istaknuvši Nizozemsku.

Možda vas zanima i ovo:

Da li osobe koje čekaju na penziju imaju zdravstveno osiguranje?

“One, a posebno Nizozemska i Norveška, snažno se oslanjaju na primarnu zdravstvenu zaštitu. Do specijalista se u pravilu dolazi preko porodičnog doktora. On je prva stanica i svojevrsni ‘filter’ sistema. U Nizozemskoj pritom imaju mogućnost izbora između različitih osiguranja (odnosno fondova), a sistem snažno reguliše cijene.”

Mentalno zdravlje

Dodao je i da se u primarnoj zaštiti više pažnje posvećuje mentalnom zdravlju.

“Doktore podstiču da se bave i mentalnim zdravljem pacijenata, pa mnoge ordinacije imaju medicinske sestre ili drugo osoblje edukovano za to područje.”

Naglasio je i dostupnost.

“Doktori ili medicinske sestre dostupni su 24 sata i imaju uvid u vaš medicinski karton”, kaže Emanuel, a prenosi N1.

” Uz to je spomenuo da takav pristup ostavlja više prostora za ulaganja u druge javne potrebe poput školstva, infrastrukture i zaštite okoline.

Nizozemski zdravstveni sistem i ranije je često dobivao pohvale. Prema službenim informacijama nizozemskog zdravstva, oslanja se na nekoliko ključnih načela: dostupnu briga za sve, solidarnost kroz obvezno zdravstveno osiguranje koje je dostupno svima te visoku kvalitetu zdravstvenih usluga.

 

Podijeli tekst sa drugima na: